Izložba u bjelovarskoj knjižnici: "Heklani suncobrani koje nosi Marija Terezija postali pravi hit"

Iz Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar pozivaju sugrađane da dođu na Odjel za odrasle bjelovarske knjižnice i sve do 13. ožujka pogledaju izložbu pod nazivom “Suncobran za dvoje”. Autorica izložbe je Dubravka Sodomka, dok su za likovni i tehnički postav zaslužne Irena Rašo i Lucija Miškić Barunić.

Ova izložba dio je projekta Grad i njegovi ljudi, a zanimljiva je priča kako je do nje došlo.

Dosad izradila 16 unikatnih suncobrana

- Prvi suncobran Dubravka je izradila kao poklon unuci za vjenčanje i tako je sve počelo. Mladenke uglavnom izaberu prekrasne bijele suncobrane s različitim uzorcima, a kume se uglavnom odluče za crvenu boju. Dosad je po narudžbi Dubravka izradila 16 unikatnih suncobrana, kažu nam iz bjelovarske knjižnice.

Unikatni heklani suncobran nosi i sama carica Marija Terezija/Foto: Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar

- Najteže je nabaviti odgovarajuću konstrukciju kišobrana čije se platno ukloni tako da ostanu samo žice. Zatim se shema podesi prema broju žica, a mustra se prema potrebi prilagođava. Najtraženiji je kupolasti oblik sjenila suncobrana tzv. „bečki“, no izrađujem i tipične kineske suncobrane s blago ukošenim sjenilom, pojašnjava sama autorica. 

Vješte ruke i osebujna mašta ove Bjelovarčanke bile su poticaj za izradu lustera i drugih predmeta od špage, ovladavanje tehnikom izrade makramea, tapiserija, slikanja na svili, izrade figurica od DAS mase od kojih je najpoznatiji književni lik vojnik Švejk (Jaroslav Hašek Dobri vojnik Švejk), ističu iz knjižnice i dodaju kako je Dubravka Sodomka dugogodišnja aktivna članica Češke obeci Bjelovar i Udruge žena Gudovac.

O autorici

Dubravka Sodomka rođena je u Bjelovaru 1944. godine. U rodnom je gradu završila školovanje, zasnovala obitelj, odradila cijeli radni vijek i otišla u zasluženu mirovinu.

- Rijetko ćete upoznati tako vitalnu osobu spremnu stjecati nova znanja i vještine, upoznati nove ljude i običaje što nas navodi na zaključak da nikako nije „u mirovanju“. U djetinjstvu je Dubravka puno vremena provela sa svojim djedom, poznatim košaračem i dok je on pleo košare i druge predmete od šiblja (najčešće vrbovog pruća) mala je unučica učila izrađivati košarice za nošenje u ruci i uglavnom za igru. Košaraštvo je bio zanat od kojega se privređivalo i prehranjivalo obitelj, a danas mu prijeti izumiranje.

Bikini i šešir

Još jedan obrt obilježio je dane nešto starije djevojčice Dubravke čiji je otac bio šuster (od njem. Schuster). I njemu je pomagala koliko je mogla, jer izrada obuće od kože često je zahtijevala snagu i ovladavanje rukovanja opasnim alatima. Danas obrtnike koji izrađuju i popravljaju cipele češće nazivamo obućarom ili postolarom. Ono što fascinira kod Dubravke je spoznaja da je već sa šest godina naučila štrikati (od njem. Stricken), odnosno plesti dok se heklanjem počela baviti tek 1983. godine. Tabletići, nadstolnjaci, stolnjaci, sve do bikinija od konca kojeg je jednog ljeta napravila za unuku, i naravno neizbježan šešir s velikim obodom za plažu, ističe Irena Rašo iz bjelovarske knjižnice.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!