Gdje u Daruvaru zaista ima ždralova iako se baš nikada nisu kod nas gnijezdili
kolumnist
komunalije
Glavni turistički motivi koji su se u drugoj polovici 20. stoljeća profilirali u prepoznatljive simbole našeg grada, te ih nalazimo na tadašnjim razglednicama, monografijama grada, propagandnim brošurama, bile su Centralne blatne kupke te Augustinčićeva skulptura. Na suvenirima nalazimo još i ždrala, veliku pticu selicu po kojoj je naš grad dobio ime.
Upravo je ona znala biti predmet velikog zanimanja turista koje sam svojevremeno vodila Daruvarom. U svakoj grupi naime uvijek ima onih, koji jedva čekaju, da sve završi i oni odu u šoping/na kavu ali i onih koje zaista zanima o čemu im se govori. Tako mi se ne jednom desilo da kada kažem da Daru-var doslovno prevedeno s mađarskog znači Ždralov-grad, promptno stigne i pitanje:
"A gdje ovdje ždralovi gnijezde?"
"Nigdje", kažem, i prije nego stignem išta drugo reći, slijedi:
"Aha, više ih nema, a gdje su prije gnijezdili?"
Ptice koje trebaju močvaru
I onda mi ne preostaje drugo nego da kažem, kako ćemo o tome više, kada dođemo do jednog od naša tri daruvarska ždrala. Jer u Daruvaru se zaista mogu vidjeti tri ždrala, i to su vrlo zgodna mjesta da se svima razjasni kako ptica koja se već više od dva i pol stoljeća nalazi u gradskom grbu i po kojoj se Daruvar zove Daruvar, ima s ovim krajevima – samo vezu nebesku.
Ždral je naime ptica koja za svoj život treba močvaru i gustiš močvarne trave u kojem savija svoja gnijezda. I to je osnovna razlika između roda, koje na prvi pogled izgledaju slično ždralovima ali koje gnijezde na visokom a u blizini voda i ždralova i čaplji, koje za to trebaju močvaru.
Močvara je doduše bilo u onim krajevima Mađarske, odakle je u Požegu a zatim i u Daruvar stigao prvi grof daruvarski Antun Janković. U to je vrijeme ždral tamo vrlo vjerojatno zaista i gnijezdio, ali ždral iz porodičnog grba Jankovićevih ima veze s nečim drugim: S legendama i vjerovanjima raširenima po cijelom svijetu i u skoro svim religijama, da je ptica ždral sveta ptica, ptica dostojna da se druži i čuva samog boga, odnosno vladara.
Ljudi su naime dugo vjerovali, da ptica ždral nikada ne spava, jer ždral, kažu prirodoznanci, zapravo spava stojeći. Tek ponekad pri tom jednu nogu savine pod sebe. I to je upravo ona noga u kojoj ždral, ne samo u Jankovićevom grbu, drži nešto u kandži. U našem grbu to je topovska kugla, u nekim drugim to je kamen, a sve to u svrhu osiguranja - ako bi na svom čuvarskom zadatku ždral ipak zaspao, kugla koju drži bi mu ispala i probudila ga. Sličnu priču ima i grčka mitologija, gdje ždral nosi kamenčić u kljunu a iz istog razloga - da se ne izda glasanjem. I zato je motiv ždrala u grbovima relativno čest, a u heraldici, znanosti o grbovima, simbol je opreza i budnosti.
Uobičajne ljetne rute
Ždralovi, te velike dugonoge i dugovrate ptice, oduvijek su fascinirale ljude. Europski sivi ždral nije možda toliko slikovit koliko neke druge vrste, ali je to svejedno vrlo elegantna ptica s rasponom krila od dva metra. Do 16. stoljeća ždralovi su živjeli po cijeloj Europi ali zbog sustavnih melioracija danas obitavaju samo na sjeveru kontinenta.
U Hrvatskoj ždralove u prirodi možete vidjeti samo na nebu jer u našoj zemlji nema velikih močvarnih područja na kojima bi se jata mogla odmarati kada krajem ljeta sa sjevera Europe i Urala odlaze u toplije krajeve. Jedna od tri uobičajene ljetne rute vodi preko Mađarske, gdje se odmaraju, pa tako vrlo vjerojatno ždralovi ponekad lete i iznad Daruvara. Poznat ćete ih po karakterističnim klinastim formacijama, a budući da su u stanju preletjeti i tisuću kilometara na dan, što znači da lete i noću i po lošoj vidljivosti, često se pri tom glasaju. (Po pjesnicima ždralovi klikću, ali zoolozi svugdje pišu da ždralovi - trube, što im omogućava specifičan rezonantni prostor u dušniku.) Stručnjaci tako kažu, da ždralove u preletu prije čujete, nego vidite.
Usprkos svem tomu, u Daruvaru ipak ima ždralova, zapravo su tri. Najveći je metalni ždral koji ponosno stoji u plitkom bazenu uz hotel Termal već punih tridesetipet godina. Točnije od 1986. godine, kada su ga zajednički izradila dvojica kolega iz Dalitove bravarije. U takozvanoj novoj hali stvorili su ga tada na vlastitu inicijativu Dobrivoj Hajdin i Vlado Svatoš i to od otpadnog prokroma od kojega su tada u Daruvaru nastajali mnogi pasterizatori i drugi strojevi i završavali diljem svijeta.
Novi turistički vizualni identitet
I nije to bio lak posao, jer tada nije bilo takvih dobrih švasaparata kao danas, pa se prokrom teško varilo, rekao nam je svojevremeno Vlado Svatoš koji u svom stvaralačkom opusu ima i drugih vrlo zanimljivih „željeznih“ skulptura. Osim ovog željeznog ždrala, uz koji su ovih dana zaplivali i mali svjetlosni otočići u Daruvaru se mogu vidjeti još dva ždrala, samo što je njih malo teže pronaći.
Jedan "hoda" po gradskim zidinama Trgovišta Daruvar, a nalazi se na gradskom grbu koji krasi nekadašnji ulaz u poglavarstvo. To je današnja zgrada knjižnice i taj je ždral star najmanje 85 godina.
Najstarijeg daruvarskog ždrala, onog koji je s Antunom Jankovićem u budući Daruvar stigao u njegovu obiteljskom grbu, možete vidjeti na zgradi dvorane Sokola. To je najmanji daruvarski ždral i njegov original je star skoro dva i pol stoljeća. Vjerojatno se nekada nalazio iznad ulaza u Jankovićevu žitnicu, kada je taj objekt prije II. svjetskog rata preuređen za Sokolanu, grb je ponovno utisnut na novu žbuku dograđenog dijela (lijevo od ulaza u tadašnji vinski podrum).
No, da se vratimo na početak priče, danas su drugačija vremena i 2012. godine naš je Daruvar dobio novi turistički vizualni identitet. Da za Daruvar, rješenje jedne zagrebačke marketinške agencije parafraza je onog, po čemu je Daruvar postao poznat na prijelazu stoljeća. Po registarskim tablicama, odnosno vozilima s njima koje su u turističkoj sezoni doslovno preplavile Hrvatsku i susjedne zemlje. Nažalost, jer svi znamo, zašto mnoge firme imaju svoje sjedište na području posebne državne skrbi, odnosno u Pakracu a time i Daruvarsku registarsku tablicu.
Omiljena ptica lokalnih sportaša
Daruvar voli život, kaže nakon toga slogan. A zašto ne ždrala? Samo letimični klik na Ždral Daruvar kazuje, da je to ptica, koja nam se duboko ugnijezdila u srce. Znate li da se naš daruvarski aero klub zapravo zove Ždral i da njegov znak krase ždralova krila? Da elegantnog ždrala u logu Udruge Ždralice krasi mašna na vratu a u nozi drži torbicu? Dugovrati ždral krasi i studio apartman Ždral u Daruvaru, gdje se možete odmoriti, u trgovini Ždral komerca možete se opskrbiti odjećom i obućom, u kafiću Ždral u daruvarskom KTC-u možete malo odahnuti.
Vrlo bodri ždral trči u logu Ždral traila, onaj u logu biciklističkog kluba Ždral u Daruvaru - biciklira. I daruvarska Udruga uzgajatelja malih životinja zove se – Ždral, po ovoj ptici dobio je ime i vojno skladišni kompleks u Doljanima – Hrvatski ždral.
Ždral je omiljena ptica i daruvarskih sportaša, nalazimo ga u grbu kako nogometnog kluba Daruvar, tako odbojkaškog kluba Daruvar. Posve logično, kad se već šeće po starom gradskom grbu točno iznad knjižnice, da se ždral nalazi i u logu Pučke knjižnice i čitaonice te u nozi drži - knjigu.
A ždral iz kupališnog parka sletio je i u spot "Grade moj" mladog daruvarskog glazbenika Prge. Može se nama rep sviđati ili ne, ali ovaj video uradak Svena Čustovića najbolja je turistička promocija Daruvara u zadnjih nekoliko desetljeća.
VELIKU FOTOGALERIJU O POVIJESNOJ VEZI ŽDRALA I DARUVARA POGLEDAJTE KLIKOM NA FOTOGRAFIJU NA VRHU ČLANKA!