Foto: Slavica Trgovac Martan
FOTO Divlje svinje poharale nasad lješnjaka u Kolarevom Selu: ''Propast će trećina uroda''
''Odstrela je bilo i ove godine. Naravno, divljih svinja i dalje ima, ne možete ih potpuno istrijebiti. Oštećeni nam se treba javiti pa ćemo dalje postupati prema proceduri'', kažu u Lovačkom društvu ''Vidra''
Divlje svinje posljednjih su dana napravile veliku štetu u nasadu lješnjaka Ivana Cipriša u Kolarevom Selu. Na površini od oko tri hektara životinje su izrovale velik dio tla, pomiješale otpale plodove sa zemljom i tako ozbiljno otežale, a na nekim dijelovima i onemogućile ovogodišnju berbu.
Cipriš procjenjuje da je razrovano najmanje 30 posto nasada, možda i više, a vjeruje da divlje svinje nisu došle samo jednom.
- Mislim da je bilo više naleta, vjerojatno čopora. Ne znam što su tražile, je li u pitanju korijenje ili nešto drugo. Ovakvo nešto dosad nisam imao – kaže Cipriš.
Velika šteta
Manjih tragova divljih svinja bilo je i proteklih godina, no tek na nekoliko mjesta i bez ozbiljnijih posljedica. Ove godine prizor je, kaže, sasvim drugačiji.
- Kao da su nam prethodnih godina samo dale do znanja da su tu i da će se vratiti. Ovo me potpuno iznenadilo. Prije nisam ništa prijavljivao jer šteta nije bila velika, ali ovo je stvarno prešlo svaku mjeru – govori.
Najveći problem nije samo ono što su životinje možda pojele, nego način na koji su prekopale tlo. Cipriš lješnjake skuplja mehanički, a za takav način berbe površina nasada mora biti ravna.
- Ove godine planirao sam mehaničko skupljanje. Tamo gdje je zemljište izrovano plod više neće biti moguće pokupiti jer je sve pomiješano sa zemljom. Morat ću prvo poravnati teren, a dobra trećina uroda mogla bi propasti – kaže.
U dobroj godini, dodaje, tri hektara nasada mogu dati nekoliko tona lješnjaka, zbog čega ovakva šteta nije zanemariva.
Divlje svinje, prema riječima Cipriša, posljednjih mjeseci nisu stvarale probleme samo u lješnjacima. Štete su, kaže, imali i vlasnici drugih poljoprivrednih površina, među ostalim na pšenici i drugim usjevima, no dio ljudi takve slučajeve niti ne prijavljuje.
Službena procedura
Lovištem na tom području upravlja Lovačko društvo ''Vidra'' iz Štefanja. Predsjednik društva Marijan Pranjić kaže da se oštećeni vlasnik treba javiti lovačkom društvu kako bi se pokrenula daljnja procedura utvrđivanja štete.
Naglašava i da se divlje svinje odstrjeljuju tijekom cijele godine.
-Odstrela je bilo i ove godine. Naravno, divljih svinja i dalje ima, ne možete ih potpuno istrijebiti. Oštećeni nam se treba javiti pa ćemo dalje postupati prema proceduri – rekao je Pranjić.
Predsjednik Lovačkog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Branimir Stankić pak upozorava da kod šteta od divljači važnu ulogu imaju i preventivne mjere. Kod višegodišnjih nasada, poput voćnjaka, posebno je važna odgovarajuća zaštita koja bi trebala spriječiti ulazak krupne divljači.
- Šteta je uvijek bilo i bit će ih, ali poljoprivrednik mora poduzeti mjere zaštite. Kada primijeti početak štete, treba obavijestiti ovlaštenika prava lova, koji potom može poduzimati daljnje korake. Dajemo repelente, električne pastire, rastjerujemo divljač i pomažemo u zaštiti usjeva - kaže Stankić.
Preventivne mjere
Prema njegovim riječima, iskustvo pokazuje da poljoprivrednici koji pravilno postave i održavaju električne pastire te koriste druge preporučene mjere zaštite imaju znatno manje problema sa štetama. Pritom naglašava da ove godine na području županije nema izvanrednog povećanja brojnosti divljih svinja. Štoviše, tvrdi da ih je manje nego ranije, dijelom i zbog pojačanog odstrela povezanog s mjerama protiv afričke svinjske kuge.
- Kod nas zasad nema afričke svinjske kuge i nismo u zonama zaštite, nadziranja ili zaraženosti. Na razini Hrvatske ove je godine odstrijeljeno znatno više divljih svinja nego u istom razdoblju ranijih godina – kaže Stankić.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!