Fotografija: Sve je više onih koji napuštaju svoje rodno mjesto u BBŽ i mijenjaju ga nekom drugom sredinom/
Foto: Vlado Kos/CROPIX (Ilustracija)





 
Galerija
Sve je više onih koji napuštaju svoje rodno mjesto u BBŽ i mijenjaju ga nekom drugom sredinom/ Foto: Vlado Kos/CROPIX (Ilustracija)  

U 2020. godini u BBŽ rođeno 959 djece, a umrla 1801 osoba

"Mladi najviše odlaze jer im partner radi u inozemstvu te zbog nemogućnosti zapošljavanja na neodređeno. Razlozi za ostanak su zadovoljstvo u privatnom životu", kaže dr. Čatipović



BJELOVAR - Bjelovarsko-bilogorska županija i Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo organizirali su online konferenciju pod nazivom „Županija kao društveno-ishodišni model brige o demografiji“.

Na konferenciji su u ime organizatora sudjelovale zamjenica župana za češku nacionalnu manjinu Tanja Novotni Golubić koja je govorila o demografiji u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i što Županija čini u tom smjeru te predsjednica Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo, doktorica Marija Čatipović koja je prezentirala časopis Medix i osvrnula se na aktivnosti vezane uz djecu, roditelje i mlade.

Negativni trendovi u BBŽ

Konferenciji su prisustvovali i državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, načelnik sektora za demografski razvoj Mislav Rubić s temom „Demografski pokazatelji i aktivnosti Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade“, Josip Grgurić s temom „Zdravo dijete - nova paradigma pedijatrije“ te Krešimir Ivanda s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji je govorio na temu „Demografija Hrvatske: stanje, zablude i perspektive“.

Tema demografije bila je obrađena s više aspekata/Foto: BBŽ
Tema demografije bila je obrađena s više aspekata/Foto: BBŽ

Valja naglasiti kako su demografski trendovi u Hrvatskoj već dugi niz godina negativni pa znimka nije ni Bjelovarsko-bilogorska županija.

 - U 2020. godini u našoj županiji rođeno je 959 djece, a umrla je 1801 osoba. Najnepovoljniji je to statistički pokazatelj u posljednjih desetak godina. Negativni predznaci stope prirodnoga priraštaja nažalost, karakteristični su i za sve gradove i općine u našoj županiji, istaknula je zamjenica župana za češku nacionalnu manjinu Tanja Novotni Golubić i dodala kako imamo i neke pozitivne trendove poput rasta plaća i zaposlenosti u posljednjih pet godina, osobito u obrtu i slobodnim profesijama, a značajan je i pad nezaposlenosti.

Obrazovanje i zdravstvo

Kako bi se negativni trendovi promijenili, potreban je interdisciplinarni pristup te određene promjene u uvjetima života i rada. Bjelovarsko-bilogorska županija značajna sredstva ulaže u podizanje kvalitete obrazovanja. Tu su i ulaganja u zdravstveni sustav, trajne mjere koje Županija provodi za zadržavanje postojećih i privlačenje novih liječnika, a treba istaknuti i kako se županijska naknada za novorođenčad od iduće godine, u skladu s obećanjem župana Marka Marušića, povećava s 500 na 1000 kuna, za što će se u proračunu osigurati milijun kuna.

Doktorica Marija Čatipović želi poboljšati demografsku sliku u BBŽ/Foto: BBŽ
Doktorica Marija Čatipović želi poboljšati demografsku sliku u BBŽ/Foto: BBŽ

Predsjednica Udruge za zdravo i sretno djetinjstvo doktorica Marija Čatipović u svom se izlaganju osvrnula i na razloge odlaska, odnosno ostanka mladih u našoj zemlji.

Razlozi ostanka

- Prema rezultatima istraživanja na Veleučilištu u Bjelovaru, mladi najviše odlaze zbog toga što partner već živi i radi u inozemstvu te nemogućnost zapošljavanja na neodređeno radno vrijeme. Među razlozima za ostanak u Hrvatskoj na prvom je mjestu zadovoljstvo u privatnom životu te društveni status i okruženost obitelji i prijateljima, navodi dr. Čatipović.

Online konferencija s temom demografske slike u BBŽ/Foto: BBŽ
Online konferencija s temom demografske slike u BBŽ/Foto: BBŽ

Ono što je nužno za popravak loše demografske slike, zaključeno je na konferenciji, sinergija je lokalne, regionalne i državne vlasti, pružanje podrške mladim obiteljima, promoviranje obiteljskih vrijednosti jer ako se negativni trendovi nastave, možemo očekivati da će 2050. godine u Hrvatskoj gotovo svaka treća osoba biti starija od 65 godina.