Stižu nove mjere, propusnice se vraćaju? "Izdržimo još 6 mjeseci..."
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu malo poslije 16 sati održao je press konferenciju, prvu nakon što je izašao iz samoizolacije u kojoj je bio zbog zaraze covidom-19, piše Jutarnji list
- Mislim da se svi zajedno nosimo s jednom okolnosti koja je promijenila način života i u Europi i u Hrvatskoj. Želim još jednom kazati, u svoje ime i ime Vlade, koliko nam je žao svih onih koji su izgubili život od covida-19. Brojevi koje danas vidimo, iako su trendovi povoljniji, su još uvijek vrlo visoki. Moramo i dalje provoditi mjere i ako je potrebno, vidjeti gdje ih je moguće ciljano postrožiti i biti odgovorni i pomoći prenapregnutom zdravstvenom sustavu - tu izjavljujem zahvalnost i ministru Berošu i svim ljudima u sustavu.
Gospodarski oporavak
Ni u jednom trenutku naš sustav nije došao u situaciju da se nekome kome treba skrb ta zdravstvena skrb i ne pruži. Imali smo do sada zbog pandemije oko 30 milijardi kuna troškova sve zajedno. Mi smo istodobno osigurali i sredstva za gospodarski oporavak. Nadalje, sljedećih 10 godina bit će nam raspolaganju 24,2 milijarde eura od EU što je izuzetno važno, rekao je premijer pa nastavio.
- Europska agencija za lijekove pomiče svoj predviđeni rok od 29. prosinca na nekoliko dana ranije što znači da će, pod uvjetom da se Pfizerovo cjepivo odobri, da nakon toga sve države članice pa i Hrvatska putem Halmeda daju suglasnost, prve pošiljke tog cjepiva biti u Hrvatskoj možda nekoliko dana i ranije nego što smo do sada predviđali, kazao je Plenković.
Najavio je kako će vlada sljedeći tjedan usvojiti plan cijepljenja, u kojem će se dati slika dinamike cijepljenja u prvih šest mjeseci sljedeće godine te pojasniti našim sugrađanima koristi od cijepljenja.
Dogovori oko novih mjera
Također, kazao je kako će vlada sutra raspravljati o mjerama potpore gospodarstvu te će već sada osigurati nastavak mjere od 4000 kuna naknade po radniku, ako dođe do obustave djelatnosti za pojedine aktivnosti.
- Za siječanj i za veljaču za one sektore koji neće imati mogućnosti nastaviti raditi normalno, nastavit ćemo s onom mjerom od 4000 kuna naknade po radniku. Prema inicijalnim projekcijama, tu ćemo predvidjeti oko 500 milijuna kuna, povrh toga, oko milijarda i 500 milijuna kuna predviđena je i za aktivne politike zapošljavanja, kazao je.
Kako bi povukla šest milijardi eura bespovratnih sredstava za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa iz instrumenta EU iduće generacije, Hrvatska mora izraditi Nacionalni plan oporavka, rekao je Plenković, naglasivši da je Hrvatskoj iz tog EU-ova programa odobreno šest milijardi eura bespovratnih sredstava, što je 11 posto lanjskog BDP-a.
- Tako visoku razinu nema ni jedna zemlja EU-a, rekao je Plenković, a tu je, kako je dodao, i 3,6 milijardi eura koji je Hrvatskoj na raspolaganju za zajmove po najboljoj mogućoj kamati, praktički bez dodatnog troška.
Malo i o Milanoviću...
Premijer se osvrnuo i na proteklu sjednicu Sabora, istaknuvši da su sve točke koje su stavljene na dnevni red, završile uvjerljivom i kohezivnom snagom parlamentarne većine, ali kroz argumente. Otklonio je tezu koju saborske oporbe da se njihove inicijative stavljaju na dnevni red saborske rasprave kasno navečer. Ustvrdio je da, kada se pažljivo prati rad sabora, vidi da to nije točno.
- Kada bi netko imao vremena i gledao sve te rasprave, onda bi vidjeli tko je pojeo vrijeme i tko u biti vlastitu saborsku inicijativu namjerno spušta što kasnije kako bi onda kazao parlamentarnoj većini ili predsjedniku Hrvatskog sabora da se neke teme stavljaju niže u fokus dana, rekao je Plenković.
- Osvrnuo bih se i na konferenciji o 25-godišnjici Daytonskog sporazuma. Predsjednik Milanović i ja poslali smo zajednički stav Hrvatske o BiH, naglasili podršku BiH i podršku hrvatskom narodu u toj zemlji. Također smo spomenuli da se mora ispraviti neugodna situacija prema kojoj Hrvati u BiH nisu ravnopravno zastupljeni od 2006. godine nadalje - rekao je Plenković.
Propusnice na stolu
Upitan o mogućem postrožavanju mjera i eventualnim propusnicama, premijer je rekao:
- Konsolidiraju se prijedlozi, najvažnije je smanjiti kretanje populacije i ublažiti kontakte. Posebno je važan element koji se odnosi na škole i fakultete koji do 18. siječnja rade online. Sada je bitno da vidimo hoće li mjere, npr. propusnice, doprinijeti tome da se smanji kretanje populacije i dinamika populacije. O tome će se sutra organizirati i sastanak Znanstvenog savjeta.
O nabavi borbenih aviona je pak poručio:
- Koliko ja znam Povjerenstvo je pri kraju izrade izvješća, a Vlada će onda proučiti prijedloge koji će doći, rekao je premijer.
Na pitanje zašto i dalje nemamo "semafor" epidemije, Plenković je rekao:
- Mi smo cijelo vrijeme donosili adekvatne i primjerene mjere. Restriktivne su bile na početku epidemije, kada smo puno manje znali o njoj. Mi moramo donositi mjere u skladu sa situacijom, ali i razmišljati o široj društvenoj slici. Vidjeli smo i komparativnu sliku nekih drugih zemalja koje su rano ušle u strože mjere i nažalost nisu obuzdale mjere. Semafor možemo stavljati, ali želimo iz dana u dan pratiti situaciju, rekao je premijer.
Društveni život
Na pitanje zašto jasno ne kaže kada ćemo imati strože mjere, to jest zašto nema neke predvidljivosti, Plenković je rekao.
- Što se tiče komparativne slike tu moramo biti skroz jasni. Postoji jedan veliki zamor populacije u Hrvatskoj i globalno s covidom-19. Mi smo cijelo ovo vrijeme bili odgovorni i poduzimali mjere za koje smatramo da su dobre, tako da smanjimo širenje epidemije, umanjimo utjecaj na zdravstvo, ali i utjecaj na cijeli društveni život. Podsjećam da ljudi zahvaljujući našim mjerama nisu izgubili posao, svi dobivaju plaće. Mislim da smo napravili maksimalne napore da napravimo ono što treba. Svaki život je važan i iskazujem razumijevanje za one suočene s osobnim tragedijama, a slična je situacija i u mnogim drugim zemljama.
Upitan o vlastitoj političkoj odgovornosti za aktualnu epidemiološku situaciju, premijer je rekao:
- Bitka protiv covida dobiva se na dvije razine. Prva je kroz Stožer i Vladu, a druga je kroz odgovornost građana. Ja sam rekao da nerado ulazimo u sankcije zbog nepridržavanja mjera. Naš princip je od prvog dana bio da sve što zna Vlada, zna i javnost. Naravno da je u konačnici odgovornost na onima koji upravljaju zemljom, poručio je Plenković i rekao da anketu N1 televizije o povjerenju građana u Stožer i Vladu nije gledao.
Premijer je rekao i da će nam za procijepljene određenog stupnja populacije trebati barem 6 mjeseci.
- Moramo još tih 6 mjeseci izdržati ekonomski, financijski i kao društvo - rekao je premijer.
Razgovor s Lavrovom
Upitan o razgovoru s Lavrovom, to jest konkretno Ukrajini, Plenković je rekao da je s ruskim ministrom vanjskih poslova razgovarao o svim aktualnim globalnim temama.
Plenković je prije četiri godine ponudio Ukrajini iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja kao najbolji model za vraćanje Donjecka i Luhanska u sastav Ukrajine, a također i Krima koji je Rusija pripojila.
- Poanta mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja je da je to mirni put reintegracije teritorija tako da nema više niti poginulih, niti ubijenih, niti ranjenih. Niti imate zamrznuti konflikt koji traje godinama, rekao je premijer.
Dodao je da nije bilo loših reakcija od Lavrova, "čovjeka s popriličnim iskustvom i doajena svih ministara vanjskih poslova u svijetu". Hrvatsko stajalište je poznato, a pitanje istočne Ukrajine rješavati se poštivanjem Sporazuma iz Minska i u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, rekao je ranije u srijedu Lavrov.
Premijer je rekao i da u trenutku kada je na proljeće proglasio pobjedu nad covidom-19 rekao da stoji iza svojih riječi i da tada zaista jesmo imali dobru situaciju.
- Mi smo tada, sjećate se, i s razlogom inzistirali na izborima. Nije ovo danas nešto što pogađa samo Hrvatsku. Pogledajte danas i Sloveniju i Njemačku. Nije ovo izvlačenje, ali covid-19 je u ovom trenutku vrlo intenzivan.
Apel građanima
Na pitanje je li mu žao što nije mjere donio 28.10 kada su ih uvele mnoge druge zemlje, premijer je rekao da mu je žao svakog života, ali mu nije žao za vrijeme kada su uvedene mjere.
- Stalno apeliram na građane. Moramo znati da je covid-19 ozbiljna bolest koja dovodi do smrti. Ponavljam, nerado smo išli u mjere sankcioniranja građana, ali ovo je opasna bolest. Imamo sada i ozbiljno pitanje antivakserskog pokreta i to moramo riješiti. Moramo organizirati cijepljenje čim više i čim bolje - rekao je Plenković i poručio da u Hrvatskoj ima predstavnika oporbe koji idu na razno razne bizarne skupove pa kritiziraju Vladu jer ne "donosi mjere".
- Ja sam se pazio ne znam koliko i opet sam se zarazio. Srećom, nisam nikog drugog zarazio. Zato, odgovornosti nikad dosta.
Ljubljanska banka
Komentirajući presudu ESLJP-a koja je u sporu Ljubljanske banke stala na stranu Hrvatske premijer je rekao da je zadovoljan.
Odluka ESLJP-a "za nas je vrlo pozitivna i vrlo dobra i to na neki način potvrđuje konzistentnost stava Hrvatske kada je riječ o pitanju Ljubljanske banke", rekao je Plenković.
Hrvatska je tvrdila da ESLJP nije nadležan odlučivati o tom zahtjevu jer je Ljubljanska banka vladina organizacija, u vlasništvu Republike Slovenije i pod upravom slovenskog Fonda za sukcesiju. Plenković je zahvalio Štefici Stažnik koja je argumentirala stavove Hrvatske pred sudom.
Ne očekuje pogoršanje odnosa sa Slovenijom, već nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja sa susjednom zemljom.
"Mislim da je prošlo ispod radara koliko smo premijer Janša i ja i naši timovi razvili jedan vrlo visoki stupanj dobrih odnosa, odnosa povjerenja, smirenog rješavanja svih pitanja", rekao je Plenković.
Hrvatska sa Slovenijom osim "par rezidualnih pitanja" oko Ljubljanske banke, razgraničenja na moru i nuklearne elektrane Krško, nema drugih otvorenih pitanja, istaknuo je premijer pa misli da "nema ništa logičnije, nego da sa Slovenijom stvorimo izvanredne odnose".
Prijateljski signali
Plenković je podsjetio da je slovenski premijer Janez Janša prošli tjedan predstavljao Hrvatsku na sastanku Europskog vijeća i misli da su time poslani "vrlo jasni, čvrsti i prijateljski" signali.
Upitan o nedostatku tople vode u bolnici u Splitu, premijer je rekao da vjeruje da će ravnatelj Meštrović to pitanje sigurno riješiti.
- Ne mogu sada ja odavde rješavati pitanje tople vode u bolnici u Splitu, oni će ga riješiti - rekao je Plenković.
Na pitanje o puštanju Dražena Barišića iz pritvora, Plenković je rekao da Barišić ima pravo aktivirati svoj mandat u Saboru i da mu to pravo nitko, pa ni HDZ, ne može oduzeti, piše Jutarnji.hr.