U nedjelju u dva ujutro pomaknut ćemo kazaljke na tri sata ujutro

Ovog vikenda prelazimo na ljetno računanje vremena, odnosno 28. ožujka u dva sata ujutro pomaknut ćemo kazaljke na tri sata ujutro, piše Jutarnji.hr.

- Treba okončati to pomicanje sata - objavio je 2018. godine tadašnji šef Europske komisije Jean-Claude Juncker nakon što se u online ispitivanju građana u cijeloj Europskoj uniji njih 84 posto izjasnilo za prestanak pomicanja. Zatim je 26. ožujka 2019. godine Europski parlament velikom većinom podržao prijedlog o ukidanju pomicanja sata. Europarlamentarci su tada glasali o okončanju prakse pomicanja sata od proljeća i jeseni 2021. godine.

Važnije teme

Članice EU koje odluče zadržati ljetno računanje vremena zadnji će put sat pomaknuti posljednje nedjelje u ožujku ove godine. Države koje žele zadržati standardno (zimsko) računanje zadnji će put prilagoditi sat posljednje nedjelje u listopadu 2021. No, odluka je zapela na Europskom vijeću jer se države članice još nisu usuglasile o varijanti koju podržavaju, a bez toga nema zakonodavne odluke. Uime Europskog parlamenta, za izvjestitelja je izabran Šveđanin Johan Danielsson, koji je pokušao tijekom njemačkog predsjedanja u drugoj polovici prošle godine nametnuti tu temu, ali bezuspješno.

Istini za volju, EU je prošle godine imao i važnijih tema, poput pandemije covida-19, Brexita i donošenja višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. Sada je, pak, prioritet suočavanje s trećim pandemijskim valom i borba s proizvođačima cjepiva, pa zakonodavna odluka o ukidanju pomicanja sata čeka bolja vremena. U Zoomu se osvrćemo na povijest i prijepore oko pomicanja satova.

Tko se dosjetio?

Ideja ljetnog računanja vremena pripisuje se američkom političaru i fizičaru Benjaminu Franklinu (1706. - 1790.), koji je 1784. godine zaključio kako bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnosti s ritmom dnevnog svjetla moglo donijeti uštedu na grijanju i svijećama za rasvjetu.

U to doba Franklin je živio u Parizu i za novine Journal de Paris napisao je satirički esej "An Economical Project for Diminishing the Cost of Light", u kojem je opisao kako se slučajno jednom probudio u šest ujutro jer prozorski kapci nisu bili zatvoreni kao inače, pa je tako na svoje veliko iznenađenje otkrio "da Sunce već sja tako rano ujutro". Zatim je izračunao koliko bi svijeća i ulja za uljanice Pariz mogao uštedjeti prelaskom na ljetno računanje vremena. Trebalo je proći cijelo stoljeće nakon tog događaja da bi ljetno i zimsko računanje vremena predložili, neovisno jedan od drugome, novozelandski astronom George Vernon Hudson 1895. godine te 1907. britanski izumitelj William Willett.

Kada je uvedeno?

Zanimljivo je da je ljetno računanje vremena prvi put uvedeno tijekom Prvog svjetskog rata. Prve su to učinile Njemačka i Austro-Ugarska 1916. godine, a taj su korak slijedili i ratni protivnici Velika Britanija i Francuska. Nijemci su htjeli uštedjeti energiju u ljetnim večerima i tako profitirati za vrijeme borbi. Kad se rat završio, Njemačka je 1919. ukinula ljetno računanje vremena. Na početku Drugog svjetskog rata Njemačka se prisjetila energetskih ušteda te 1940. godine ponovno uvela ljetno računanje vremena.

Podjela na ljetno i zimsko računanje vremena ovaj je put ostala i kad je Njemačka ponovno izgubila rat. U Francuskoj su se nakon Prvog svjetskog rata pobunili seljaci te su utjecali da se i tamo 1922. povuče odluka, ali je ljetno računanje vremena ponovno uvedeno odmah 1923. godine.

Štednja energije

Velika Britanija jedina je od velikih sila koja se kontinuirano pridržavala ljetnog računanja vremena. U Hrvatskoj se ljetno računanje vremena prvi put koristilo u vrijeme Austro-Ugarske od 1916. do 1918. godine, potom u vrijeme Kraljevine Jugoslavije te u doba NDH od 1941. do 1945. godine.

Od 1983. godine ljetno računanje vremena uvodi se u cijeloj Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj. Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu zbog zamjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima. Uvođenje ljetnog računanja vremena vlade uglavnom opravdavaju štednjom energije. No, znanstvenici i liječnici posebno upozoravaju na negativan učinak na ljudsko zdravlje jer se tijekom prelaska sa zimskog na ljetno računanje vremena i obratno narušava čovjekov cirkadijalni ritam.

Što je cirkadijalni ritam?

Naziv cirkadijalni potječe od latinskih riječi "circa", što znači oko, i "dies", dan. Već se dugo zna da živa bića, uključujući i ljude, imaju unutarnji, biološki sat. Njegovo je postojanje zamijetio još 1729. godine francuski znanstvenik Jean-Jacques d'Ortous de Mairan, koji je spoznao da mimoza nastavlja otvarati i zatvarati svoje listove u dnevno-noćnom ritmu čak i kad je u potpunom mraku.

Zašto je tako, ostalo je misterij sve do sredine 1980-ih godina i otkrića molekularnih mehanizama koji kontroliraju cirkadijalni ritam, do kojih su došli Jeffrey C. Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young, dobitnici Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 2017. godine. Kod ljudi se molekularna kontrola cirkadijalnog ritma odvija pomoću zamršene interakcije otprilike petnaestak satnih gena.

Cirkadijalni sat zapravo kontrolira naš život: diktira kada ćemo spavati i probuditi se, kada ćemo djelovati i misliti optimalno. Kad okoliš nakratko nije u skladu s unutarnjim biološkim satom, naš organizam pati. Tako se smatra da je rad u smjenama ili izloženost svjetlosti tijekom noći dodatni faktor koji može poremetiti ciklus te dovesti do povećanja rizika od raznih oboljenja. Istraživanja pokazuju da jedna od tri osobe na Zapadu pati od poremećaja povezanih s promjenama cirkadijalnog ritma.

Utjecaj na zdravlje

Iako se pomicanje za jedan sat čini kao mala promjena, istraživanja pokazuju da to ima velik učinak u danima koji slijede. Psiholozi i drugi stručnjaci za spavanje tvrde da se većina ljudi teže prilagođava proljetnom nego jesenskom pomicanju vremena upravo zato što gubimo jedan sat sna. Organizmu lakše pada prelazak na zimsko vrijeme nego na ljetno jer očito je manji napor spavati dulje nego kraće.

Studija švedskih znanstvenika objavljena u New England Journal of Medicine 2008. godine pokazala je da se prvih radnih dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena povećava rizik od srčanog udara. Podaci američkog Nacionalnog instituta za sigurnost i zdravlje na radu pokazali su povećanje broja i ozbiljnosti nesreća na radu u ponedjeljak nakon prebacivanja na ljetno računanje vremena.

Više nesreća

S druge strane, američki su znanstvenici otkrili da se u mjesec dana nakon posljednje nedjelje u listopadu događa više prometnih nesreća nego u ostatku godine, a nesreća je najmanje u prvim tjednima ljetnog računanja vremena. Brojne studije, uključujući i onu koju je dao izraditi Europski parlament 2017. godine, nisu uspjele dokazati nikakve pozitivne efekte promjene sata, no utvrdile su negativne efekte na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i sigurnost u prometu. Tako je studija znanstvenika devet europskih sveučilišta pokazala kako promjena vremena uzrokuje zdravstvene probleme za oko 20 posto Europljana, piše Jutarnji.hr.