U Gudovcu odana počast za 200 Srba ubijenih prije 80 godina

BJELOVAR – Prije 80 godina, današnji dan je mogao biti kao i svaki drugi, no prije 80 godina u Bjelovaru i okolnim naseljima doslovno iz svojih kuća pokupljeno je više od 200-injak muškaraca srpske nacionalnosti. Dovezeni su ovdje u Gudovac i na najmonstruozniji način su pobijeni. Ovaj dan prije 80 godina zavio je naš grad i županiju u crno. Tog dana je iz Grubišnog Polja odvedeno 560 Srba koji su odvedeni u logor Danicu gdje su bili ubijeni. Sada stojimo na tom mjestu na kojem se nadamo da se takvo nešto više nikada neće dogoditi, moglo se čuti danas na komemoraciji srpskim žrtvama u Gudovcu.

Bit i istina

Rade Jovičić, izaslanik Saveza antifašističkih boraca RH odao je pijetet prvim žrtvama fašističkog terora NDH.

- Ovakvi događaji i ovakva mjesta bila su pravilo NDH. Grubišno Polje i Gudovac imali su nesreću biti među prvim stradalnicima NDH. Ovaj narod bez optužnice, suda i presude uhapšen su i streljan. Ta brojka je postajala sve veća iz godine u godinu, a 1941. i 1942. godina bile su nemilosrdne. Nama je zato prilika i obveza da baštinimo tradiciju antifašističke borbe, a naročito u ovo vrijeme kada se sa svih strana juriša na antifašističke tekovine, ovo je sada posebno značajno. Mi ćemo ovu godinu iskoristiti da još jače ukažemo na bit i istinu. Ova je godina jubilarna, 80 godina je prošlo od ustanka naroda i antifašističke borbe. Na nivou države bit će obilježen Dan pobjede i dan Europe – kazao je Jovičić izrazivši nadu da se mrtvi nikada neće zaboraviti.

Vesna Teršelić iz Antifašističke lige i Udruge Documenta kazala je kako joj je drago vidjeti predstavnike Ureda predsjednika, Grada i Županije, kao i obitelji stradalih, te onih koji su se uspjeli spasiti.

Nove generacije

- Dolazim ovdje godinama kako bi čuli o zločinu 28. travnja 1941. godine. Počinitelji su došli iz Mačekove seoske zaštite i tek su pred koji dan od zločina privedeni u ustaše. Oni su zapravo dobili naredbu da pucaju na muškarce i oni su tu naredbu izvršili. Ovaj kraj danas nalazi način distanciranja od revizionizma, nalaz put za pamćenje i nalazi put za pamćenje ubijenih Srba jer je to naša dužnost i svi zajedno tražimo način kako to prenijeti mlađim generacijama. Stoga će od ove jeseni naši učenici u školama učiti o novim tekstovima, a ja ne znam hoće li se u nekim od njih pronaći ime Gudovca – kazala je Teršelić.

Počast i pijetet žrtvama došli su odati predstavnici Grada, Županije, Ureda predsjednika, ali i brojnih udruga/Foto: Branka Sobodić

Gradonačelnik Grada Bjelovara, Dario Hrebak kazao je kako biti gradonačelnik Bjelovara u kojem živi 21 od ukupno 22 nacionalne manjine velika je obveza.

- Danas u 21. stoljeću gajimo toleranciju, multikulturalnost i činjenicu da se svaka nacionalna manjina može deklarirati kao manjina, da jednako živi. To je demokracija. Borili smo se da bi došli do te situacije. Nažalost, prije 80 godina tu se dogodio veliki zločin koji nosi poruku kako se nikada više čovjek prema čovjeku ne smije ponašati – upozorio je Hrebak dodavši kako se o zločinima treba govoriti kako se ona ne bi zaboravila. Istaknuo je kako mlade ljude treba odgajati i učiti da se nasilnim putem ne mogu provoditi ideološke vizije.

Prijepori i danas

Bojana Hribljan, zamjenica župana Bjelovarsko – bilogorske županije kazala je kako se ljude dijelilo po nacionalnosti, vjeri i uvjerenjima.

- Mržnja, nacionalizam i nasilje obilježja su koja u sebi sadrži fašizam. Zločin je počinjao 1941. godine, a prijepori traju i danas jer još uvijek nismo raščistili kako su fašizam i ustaštvo loši i sramoti iz naše povijesti. Antifašizam je stav koji mora biti politički stav svih modernih društava, to mora biti aktivno opredjeljenje svih nas. Nema rata bez zločina, nema rata koji se ne temelji na mržnji i podjelama. A nakon rata i pobjeda nosi gorak okus jer žrtve nitko ne može vratiti – istaknula je Hribljan.

Melita Mulić, savjetnica predsjednika Milanovića za ljudska prava kazala je kako je došla podržati komemorativni skup i prisjetiti se strašne pogibije Srba koja se dogodila prije 80 godina, uspostavom ustaškog režima.

Povreda dostojanstva

- Svi mi moralna bića ne možemo tražiti nijedno opravdanje. Savjest i svijest, razlikovanje dobrog od zla prvo je što nas čini ili što bi nas trebalo činiti ljudima. Zato naša osuda zločina počinjenih ovdje manji je dio što kao društvo trebamo učiniti. Ljudske živote nikada nećemo moći vratiti, oni ostaju u nama kao trajna uspomena nasilno prekinutih ljudskih egzistencija, ali i povreda ljudskog dostojanstva koja je ostavila neizbrisiv trag tog doba – zaključila je Mulić.