"Svojim prizemnim izričajem Milanović je skinuo granice uljuđene komunikacije u politici"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Odluka kreditne agencije Fitch o povećanju investicijskog rejting Hrvatske s "BBB -" na "BBB" te povećanje projekcije rasta realnog BDP-a s 5,4 na 8,1 posto po jesenskim makro ekonomskim prognozama Europske komisije, bile su povod današnje konferencije za medije bjelovarsko-bilogorskog HDZ-a.
Ekonomska projekcija
Prema riječima predsjednika županijske organizacije ove stranke Mire Totgergelija, uz očekivani rast hrvatskog BDP-a od 8,1 posto za ovu godinu, Europska komisija u 2022. i 2023. godini očekuje i oporavak po stopama od 5,6 te 3,4 posto.
- Makro ekonomske projekcije Vlade, koje su predstavljene prilikom donošenja prijedloga državnog proračuna za iduću godinu, predviđaju rast hrvatskog gospodarstva od 9 posto. Drugim riječima, ostvare li se ove projekcije, već ove godine, osim što će BDP porasti, bit ćemo i na razini pretkrizne 2019. godine. Doduše, Europska komisija prognozira nešto manji rast, međutim ostvare li se njihove prognoze povratak na pretkrizno razdoblje možemo očekivati tijekom iduće godine, istaknuo je čelnik bjelovarsko-bilogorskog HDZ-a.
Dodao je i to da su prognoze Europske komisije ujedno i potvrda Vladinih predviđanja, a to je da Hrvatsku u ovoj godini očekuje znatno veći rast BDP-a u odnosu na prosjek Europske unije, koji je pet posto.
Treća država po rastu BDP-a
- Hrvatska ima treći po redu najsnažniji rast BDP-a, odmah poslije Irske i Estonije, koje imaju 14 odnosno 9 posto. Predviđanja za rast gospodarstva iduće godine u iznosu od 5,6 posto ujedno je i najsnažniji rast u Europskoj uniji, odmah poslije Malte, čije bi gospodarstvo trebalo porasti za 6,2 posto. Generatori rasta bit će domaća potražnja te ubrzanje rasta investicija u projekcijskom razdoblju 2021.- 2023. godina. To ubrzanje posebno se očekuju kroz implementaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te kroz realizaciju projekata iz prethodnog i aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira, poručio je Totgergeli te dodao da bi prema procjenama Europske komisije Hrvatska trebala biti na šestom mjestu među članicama, koje će najviše smanjiti udio svog proračunskog deficita u 2023., u odnosu na kriznu 2019. godinu
U svom izlaganju osvrnuo se i na predviđanja vezana za tržište rada, kazavši da bi stopa nezaposlenosti u ovoj godini trebala iznositi 6,7 posto, a u iduće dvije godine 6,2 te 5,8 posto.
- Glavni negativni rizici proizlaze iz relativno niske stope procijepljenosti stanovništva, koja bi mogla dovesti do strožih mjera suzbijanja epidemije, ali i odgoda sanacije štete nakon potresa. Nadalje, uz spomenutu ocjenu kreditne agencije Fitch, treba naglasiti da je od rujna 2013., odnosno za vrijeme Vlade Zorana Milanovića, investicijski rejting Hrvatske počeo padati, prvo na "BB+", a potom je u kolovozu 2014. pao još niže, na "BB". Naša Vlada preokrenula je taj trend te je današnji investicijski rejting podignut za tri razine, odnosno na "BBB". Tako veliki skok nismo imali od kada smo počeli dobivati rejting ocjene agencije Fitch, odnosno od siječnja 1997. godine, istaknuo je prvi čovjek županijskog HDZ-a.
Milanović drastično griješi
Totgergeli je istaknuo i četiri strateška projekta ove Vlade, a to su završetak Pelješkog mosta, ulazak u Schengen, uvođenje eura i nabava 12 rafala. Nadalje, nekoliko rečenica posvetio je i predsjedniku Zoranu Milanoviću.
- Svojim prizemnim izričajem Milanović je skinuo granice pristojne i uljuđene komunikacije u politici. Dok Vlada Andreja Plenkovića stvara i bavi se ozbiljnim poslom, imamo predsjednika koji to sve pokušava srušiti lažnim manipuliranjem i raznim uvredama. Također, pokušaji oduzimanja zakonskih ovlasti ministru obrane, koji mu je u mirnodopsko vrijeme mnogim temama ravnopravan, za cilj imaju puzajući udar na vojsku i političku destabilizaciju Vlade. Ministar Banožić djeluje u okviru zakonskih ovlasti, a Milanović u svom ponašanju drastično griješi, kazao je Totgergeli te se osvrnuo i na svoj amandman za ovogodišnji državni proračun, o čemu smo već pisali OVDJE.
Nakon podužeg izlaganja predsjednika županijskog HDZ-a za govornicu je stao i župan Marko Marušić, ujedno i prvi čovjek bjelovarske organizacije ove stranke.
Naglasak na cijepljenje
- Ocjene Europske komisije i kreditne agencije Fitch dolaze na kraju izrazito uspješne turističke sezone, čiji ćemo ukupni učinak na gospodarstvo vidjeti na kraju godine. Nadalje, dinamika i uspješnost gospodarskog oporavka zemlje ovise o dva ključna elementa, a to su cijepljenje stanovništva i kvalitetne ekonomske politike usmjerene na podizanje konkurentnosti gospodarstva. Ove izrazito pozitivne ocjene hrvatskog gospodarstva važne su i za ulazak Hrvatske u Euro područje, s prvim danom 2023. godine, jer potvrđuju da ćemo unatoč najduljoj ekonomskoj krizi, ispuniti kriterije konvergencije, između ostalog kazao je Marušić.
Dodao je i to da navedene projekcije ohrabruju i govore da dosadašnji fokus na mjere kriznog menadžmenta i očuvanja radnih mjesta treba preusmjeriti na promicanje konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta.
Uloga Vlade u borbi s covidom
- Uvijek ističem da je suradnja državne i lokalne vlasti izuzetno važna za razvoj naše županije, a upravo zbog toga je važan i ekonomski i gospodarski rast na razini cijele države. Samo Vlada koja može osigurati stabilan rast gospodarstva, može pomoći Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, poručio je Marušić te se okrenuo aktualnoj covid situaciji.
- Do sada je u toj borbi za očuvanje zdravlja, ali i gospodarstva, uloženo 40 milijardi kuna, čime je Vlada pokazala što je snaga države. Očuvano je 700 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, pomoglo se 120 tisuća poduzeća, a isplaćeno je i 12,4 milijarde kuna iz proračuna za poslodavce i plaće radnicima. To je potez bez presedana, naglasio je župan Marko Marušić te dodao da bi danas trebao proći broj od 60 posto cijepljenih odraslih građana barem jednom dozom, a 50 posto cjelokupne populacije.