Što je pokazao popis: Ima nas 3,88 milijuna! U 10 godina broj stanovnika pao za 10 posto

Krajnji rok u kojemu bi Državni zavod za statistiku (DZS) trebao objaviti rezultate popisa stanovništva istječe sredinom siječnja, no već sada imamo procjene prema kojima se broj stanovnika spustio na oko 3,9 milijuna, a možda i manje od toga, javlja Jutarnji.hr.

- Bit će nas između 3,9 i četiri milijuna, bliže 3,9, budući da emigracijski podaci nisu točni. Procjene DZS-a rađene početkom godine govore da nas ima više od četiri milijuna, ali nas je barem 50.000 do 80.000 manje. To je rezultat podcijenjene emigracije, odnosno broja iseljenih. S druge strane, imamo sve više doseljenih stranih radnika, posebno iz zemalja bivše Jugoslavije, koje ni koronakriza nije zaustavila. Njih je privukao nedostatak radne snage, posebno u građevinarstvu i turizmu. Ako su ti radnici dulje od godinu dana u Hrvatskoj, pa čak i ako su došli prije tri mjeseca, ali imaju ugovor na godinu dana ili dvije, oni se trebaju priključiti popisu i zbog njih mislim da nećemo pasti ispod 3,9 milijuna - kaže demograf Ivan Čipin.

Strani radnici

Drugi stručnjak za statistiku i demografiju, koji je želio ostati anoniman, ima nešto lošiju procjenu i smatra da Hrvatska nema ni 3,9 milijuna stanovnika. Uvjeren je da smo bliže 3,88 milijuna.

- Trenutačni službeni podatak je da Hrvatska ima četiri milijuna i 40 tisuća stanovnika. Ali, kada gledate migracije, vidite da se odjavila tek svaka druga osoba koja se iselila iz Hrvatske pa dolazimo na deset posto manje stanovnika od popisa 2011. godine - procjenjuje taj naš sugovornik i napominje kako je bilo paničnih procjena da će nas biti 3,5 milijuna, ali su one neutemeljene.

- Moguće je da nas podaci iznenade, ali ne bi smjeli puno ako je popis 2011. godine bio relativno točan i ako migracijske statistike ne griješe za dva do tri puta, a mislim da ne bi trebale - naglašava Čipin.

Na pitanje jesu li očekivani podaci o broju stanovnika katastrofični, odgovara da nije toliko bitna brojka, nego struktura stanovništva.

- Problematično je ako gubimo stanovništvo koje je u aktivnoj dobi i najviše doprinosi razvoju društva, a ostaje starija populacija koju treba ekonomski izdržavati, koji su najveći korisnici usluga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i najviše opterećuju proračun, a netko u njega mora uplaćivati - navodi Čipin, pozivajući se na podatak DZS-a prema kojemu je od posljednjeg popisa stanovništva 2011. pa do 2020. emigriralo gotovo 300.000 osoba, a doselilo se njih 180.000.

Muška radna snaga

- Prema tim brojkama, razlika je u minusu, i to oko 110.000. To su službene brojke, a prema mojoj procjeni bi minus trebao biti oko 200.000 osoba - kaže Čipin, uz napomenu da u Hrvatsku dolazi uglavnom muška radna snaga koja ovdje nešto odradi, ali svoju zaradu ne troši u Hrvatskoj, nego je šalje svojim obiteljima koje su ostale u matičnoj zemlji.

- Sve dok ne budemo imali samo uvoz radnika, nego doseljavanje obitelji, nećemo imati pravu imigraciju, ali to je pitanje za političare koji moraju smišljati demografsku politiku - napominje Čipin.

Drugi naš sugovornik vjeruje da će se u Hrvatsku doseljavati sve više ljudi, a to temelji na posljednjim podacima o prirodnom prirastu.

- Za 2021. godinu će ukupni prirast biti pozitivan. Najveći je minus bio 2017. godine, i to za 31.799 osoba. Te su se godine u Hrvatsku uselile 15.553 osobe, a iselilo se njih 47.352. Otad se taj minus svake godine smanjuje. Očekujem da će broj doseljenih opet narasti, a broj odseljenih se smanjiti, ali ćemo te podatke znati tek sredinom iduće godine - kaže ovaj naš sugovornik.

Razlika u statistici

Čipin navodi kako su točnije brojke o ljudima koji dolaze živjeti u Hrvatsku. - Ima nešto ilegalnih migranata, ali ne puno. Brojke o iseljenima su manje pouzdane jer se ljudi ne odjavljuju, odnosno ne odjavljuju se odmah nakon iseljenja jer misle da će izgubiti neka prava, jer nisu sigurni je li im odlazak trajni ili privremeni, kako će se snaći. Odu, recimo, u Njemačku i vide da tamo nije tako bajno kao što se mislilo. Takvi ljudi se vrate, a mi to niti ne znamo jer se nikada nisu odjavili - objašnjava Čipin i dodaje da značajan broj ljudi radi u Austriji, Njemačkoj i drugim europskim zemljama, ali se redovito vraćaju kući, vikendom ili jednom mjesečno, a nema službenih podataka koliko ih je.

Osvrnuo se i na migracijske podatke koji se crpe iz njemačke statistike te napomenuo da nisu pouzdani. - Oni broje migracijske događaje. Tako se više puta broje naši ljudi koji dolaze raditi sezonski, registriraju se, pa se vrate. Uz to je i priličan broj onih koji dolaze s hrvatskom putovnicom, a nisu iz Hrvatske nego iz BiH ili Srbije. Barem je trećina takvih, a Nijemci gledaju državljanstvo. Za razliku od naše statistike, Njemačka useljenikom smatra svakoga tko je u Njemačkoj dulje od tri mjeseca - ističe Čipin.

Naši sugovornici vjeruju da DZS već sada barata podatkom koliko nas ima, a konačnu brojku imat će odmah nakon završetka popisa i vjeruju da će se ona brzo nakon popisa i objaviti, kaže Jutarnji.hr.