Sedamdesetak nastavnika svih nacionalnih manjina boravilo u Daruvaru
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
U Češkom narodnom domu u Daruvaru održan je državni stručni skup odgojno-obrazovnih radnika svih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj pod nazivom "Nacionalne manjine između folklora i tradicije".
Organizirala ga je Jitka Stanja Brdar, vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje, nadzornica - savjetnica za školske ustanove s nastavom na češkom jeziku, uz pomoć Saveza Čeha i Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH.
Brojna predavanja
Na skupu je sudjelovalo sedamdesetak nastavnika i gostiju koji su tijekom dva dana slušali brojna predavanja i slijedili primjere dobre prakse u obrazovanju manjina.
Na otvorenju stručnog skupa je Jitka Stanja Brdar pozdravila u ime ravnateljice AZOO dr. sc. Dubravke Brezak Stamać i u svoje ime prisutne goste: savjetnika u uredu potpredsjednika vlade RH Viktora Kosku, zastupnike Hrvatskog sabora Roberta Jankovicsa i Vladimíra Bíleka, ravnatelja Uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH Nandora Csapóa, predsjednicu Saveza Čeha Ana-Marie Štruml-Tuček, zamjenike župana iz redova manjina Jessicu Acquavitu, Tanju Novotny Golubić i Sašu Lukića, predsjednik Odjela za obrazovanje Zajedničkog vijeća općina Milicu Stojanović, načelnika Sektora za obrazovanje na manjinskim jezicima Milana Vukelića, više savjetnike za obrazovanje manjina, ravnatelje manjinskih institucija, sudionike seminara i ostale goste. Gosti su u svojim pozdravima istaknuli važnost rada s djecom, očuvanje manjinskih jezika, pozitivne uvjete koje je Republika Hrvatska stvorila za manjine i bogatstvu koje manjine znače zajednici.
Nastupi djece iz Češkog vrtića Ferda Mravenec i Češke osnovne škole J. A. Komensky iz Daruvara pokazali su kako se u Daruvaru brine o češkom jeziku i tradiciji.
Zajednički napredak
Radni dio otvorilo je predavanje Gaetana Benčića iz Zavičajnog muzeja Porečke županije usmjereno na folklor, kulturu i tradiciju te specifičnosti nacionalnog identiteta. Dotaknuo se problema ljudi koji radije skrivaju svoj nacionalni identitet i spomenuo važnost poučavanja jezika, izdavaštva i aktivnosti koje uključuju manjinski jezik, poput kazališta. Denis Njari s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Osijek otvorio je predavanje o povijesnom i kulturnom identitetu Mađara u zapadnoj Slavoniji snimkama iz mađarskog sela Laslovo kod Osijeka, koje je uništeno u prošlom ratu. Govorio je o povijesti mađarske manjine, koja je prije Prvog svjetskog rata imala 120.000 članova, a danas broji manje od deset tisuća.
Ivan Horyna iz Daruvarske gimnazije preporučio je ostavljanje loših stvari iza sebe i zajednički napredak. Usredotočio se na kulturne specifičnosti manjina i njihov potencijal za gospodarski razvoj, uglavnom kroz turizam. Spomenuo je velike manifestacije poput Žetvenih svečanosti, Dane češke kulture ili čeških karnevalskih povorki koje privlače velik broj turista.
Usporedio je manjine s dragocjenim začinom u piti koju čini cjelokupno stanovništvo države. Sastanku se preko aplikacije Teams uključio Dejan Stjepanović sa Sveučilišta Dundee u Škotskoj. Predstavio je istraživanja o zastupljenosti manjina u udžbenicima i hrvatskim kurikulumima. Spomenuo je planiranu bazu važnih ljudi i događaja na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući i one iz redova manjina.
Ljiljana Bajacová Nikolić zanimljivo je govorila o primjeru očuvanja kulturne baštine u nastavi srpskog jezika u srednjoj školi na primjeru narodne književnosti u korelaciji predmeta – jezika, povijesti, geografije, umjetnosti i glazbe. Razgovarala je o karakterističnim običajima, kolu, guslama i drugima, te dala primjere korištenja društvenih mreža u nastavi.
Očuvanje identiteta
Voditeljica Središnje knjižnice Talijana u Hrvatskoj Pula Liana Diković održala je predavanje o ulozi knjižnica u multikulturalnom društvu, predstavila nekoliko tekućih projekata i programa. Vedrana Spajić-Vrkaš, umirovljena profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, razgovarala je o očuvanju kulturnog identiteta kroz odgoj i obrazovanje, koji su ključni elementi lojalnosti zajednice. Manjine se ne bi trebale zatvarati u sebe, već bi trebale graditi zajednicu koju obogaćuju različitosti.
Drugi dan sastanka bio je usredotočen na primjere dobre prakse i radionice te je započeo obilaskom češkog areala. U Savezu Čeha predsjednica Ana-Maria Štruml-Tuček pozdravila je sudionike i upoznala ih s organizacijom, događajima i aktivnostima krovne organizacije češke manjine. Silvana Zeman Orozović, predsjednica Odbora za školska pitanja, govorila je o programima za učenike. Aktivnosti češke novinsko izdavačke ustanove predstavile su urednica Jana Stanja i ravnateljica Lidija Dujmenović.
Učesnici stručnog skupa su pogledali i izložbu o doseljenju Čeha u Slavoniju. Željka Zadro predstavila je Češki vrtić Ferda Mravenec, a Češku osnovnu školu Jana Amosa Komenskog ravnateljica Marija Valek. Gosti su bili oduševljeni što su manjinske institucije međusobno povezane na ovaj način i zapravo su smještene u jednom dvorištu.
Damjan Gasperini otvorio je radni dio drugog dana prezentacijom regionalnog nastavnog projekta (zavičajna nastava) u gradu Bujama. U ovom projektu približava povijest kroz snimanje filmova o povijesnim osobnostima i mjestima s učenicima u glavnim ulogama. Ester Bakotić Šepić govorila je o četiri riječke škole u kojima se uči talijanski jezik i pazi se na lokalni fiumanski dijalekt.
Zajednička predstava
Eva Perković iz Dječjeg vrtića Bóbita u okviru Prosvjetiteljsko-kulturnog centra Mađara u Osijeku predstavila je kako s djecom njeguju mađarske običaje. Zanimljivo je da se djeca iz obližnjih mjesta svakodnevno prevoze u školu minibusom. Jadranka Radošević predavala je satove srpskog jezika i ćirilice u osječko-baranjskim i vukovarsko-srijemskim ogrtačima.
Ravnateljica Sanja Petrušić-Goldstein je predstavila Osnovnu školu Hugo Kon, a učiteljica Silvija Hercog nastavu hebrejskog jezika. Mája Burger iz Češke škole u Zagrebu gdje se nastava Češkog jezika i kulture provodi subotom u Češkom domu, predstavila je suradnju nacionalnih manjina u Zagrebu na primjeru obilježavanja Međunarodnog dana materinskog jezika. Pokazala je primjere zajedničke predstave "O velikoj repi" s glumcima iz raznih manjina i zajedničkog pjevanja pjesme BratřeKubo (Bratec Martin) na raznim jezicima.
- Cilj je da djeca shvate da postoje i druga djeca koja uče neki manjinski jezik - rekla je predavačica.
Dominik Rajačić iz škole u Nova Bukovica predstavio je nastavu slovačkog jezika, projekte Slovenčina moja, Včielka Medulka te suradnju sa slovačkom Maticom u Miljevcu. Gosti učesnici državnog skupa su još predstavili nastavu makedonskog i romskog bajaškog jezika. Viša savjetnica Patricija Pitacco pripremila je radionice, od sudionika je zatraženo da navedu primjer dobre prakse sa svakog od predavanja. U raspravi je rečeno da je potrebno razviti dječju toleranciju na različite i različite stvari. Materinski jezik, prema panelistima, je „jezik duše i emocija", što je najbolji način izražavanja osjećaja. Preporuka je da se folklor i tradicija predstave mladima na zanimljiv način.
Direktor Uprave za nacionalne manjine Ministarstva znanosti i obrazovanja Nándor Csapó zahvalio je organizatorici te zaključio da su osjećaji pozitivni, da se sudionici mogu upoznati s primjerima dobre prakse, upoznati međusobno i dogovoriti daljnju suradnju. Manjinske škole moraju osigurati više učenika, roditelja i dobru suradnju u okruženju u kojem djeluju. Tolerancija je ključna. Jitka Stanja Brdar je kao zaključak ponovila kako se manjine ne bi trebale zatvarati u sebe, već bi trebale graditi zajednicu koju obogaćuju različitosti. Tim riječima je zatvorila dvodnevni stručni skup.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!