Penali za "bolovanja": Lažnim pacijentima do 1990 € , a liječnicima do 2650 € kazne?
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Maksimalni iznosa participacije u pružanju zdravstvenih usluga povećao bi se s 2000 na 4000 kuna, a povećali bi se i iznosi participacije za razne bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje.
To se traži u najnovijim zakonskim izmjenama koje je u javnu raspravu uputilo Ministarstvo zdravstva, javlja N1.
Također bi za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja narasla i participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu i to s 25 na 33 kune, za specijalističku dijagnostiku s 50 kuna na 67 kuna, kao i za troškove bolničkog liječenja sa 100 na 134 kune.
Zakonskim izmjenama predviđa se i uvođenje preventivnih zdravstvenih pregleda, a kako bi izgledao koncept obaveznih sistematskih pregleda kasnije će se utvrditi pravilnikom.
Jedinstvena lista lijekova
Novost je i uvođenje jedinstvene HZZO-ove liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda, bez dosadašnjih naznaka za osnovnu, dopunsku ili dodatnu listu.
Prema prijedlogu, također bi se povećala dobna granica osiguranika koji imaju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a sa 65 na 70 godina, uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža.
Ono o čemu se već dulje vrijeme priča sada će se, čini se, i formalizirati, a to je stroža kontrola bolovanja. Uz kontrolu rada doktora primarne zdravstvene zaštite, kontrolori HZZO-a ubuduće će moći doći na vrata pacijenta koji je na bolovanju. Ako se utvrdi da je liječnik nepropisno odredio bolovanje, predlaže se da ga se prekršajno kazni s iznosom od 660 do 2650 eura. Također se predviđa kazna i za one za koje se utvrdi da su na takozvanom lažnom bolovanju. Naime, njih bi se kaznilo s iznosom od 1060 do 1990 eura ako se utvrdi da "namjerno sprječavaju ozdravljenje" ili da tijekom bolovanja rade neke druge poslove.
Županijske bolnice postaju državne
Važna izmjena unutar bolničkog sustava je i prenošenje osnivačkih prava nad općim bolnicama sa županija na državu, tako da će sve bolnice, osim onih specijalnih, postati državne. Predviđeno je da svaka županija ima samo jednu opću bolnicu, a predlaže se i funkcionalna integracija bolnica.
Županije će zadržati osnivačka prava nad domovima zdravlja, zavodima za hitnu medicinu i zavodima za javno zdravstvo.