Obilježena obljetnica razmjene zarobljenika s Bučja: "Nećemo šutjeti nego stalno svjedočiti"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Dan najveće razmjene zarobljenika logoraša s Bučja obilježen je 16. siječnja kod spomenika na ovaj zloglasni logor. Pred sami početak službenog protokola, oko 11 sati na Bučje su dotrčali članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije, Glasnici istine. Njih šestoro istrčalo je 12. memorijalni maraton Pakrac-Bučje pod nazivom „Stazom mučeništva“, piše Pakrački list.
Obilježavanje 33. obljetnice razmjene zatočenika logora Bučje organizirali su Udruga logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ Požeško-slavonske županije i Grad Pakrac.
Prisustvovali su mu, između ostalih, stradalnici i zatočenici logora Bučje, članovi obitelji zatočenih, nestalih i poginulih hrvatskih branitelja i civila, preživjeli logoraši te predstavnici braniteljskih udruga, zatim Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca, pa Zlatan Bašić, izaslanik predsjednika Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja te državni tajnik, Davor Huška, ravnatelj u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Ferdinand Troha, zamjenik županice Požeško-slavonske županije, Jasna Jug, zamjenica predsjednice Udruge obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, Hrvatski Feniks te Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša Hrvatske.
Zloglasni logor Bučje postojao je od kolovoza 1991. godine. U tom razdoblju, kroz logor je prošlo više od 300 ljudi, ne samo hrvatske, nego i ostalih nacionalnosti, a koji su iskazivali odanost domovini Hrvatskoj. Dio zatočenih je razmijenjen, a neki su sprovedeni u daljnje kazamate i logore, Staru Gradišku i Manjaču. Neki nažalost nisu preživjeli strašne torture, mučenja i zvjerstva. Do danas, 33 godine kasnije, nije poznata sudbina najmanje 23 ljudi čiji ostaci nikada nisu pronađeni i koji se još uvijek vode kao nestali.
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast svim ubijenim, poginulim i nestalim civilima, kao i svim poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Nakon glazbenog intermezza u izvedbi članova KUD-a Bektež koji su otpjevali skladbu „Otiš'o je otac moj polako“, skupu se u ime Udruge logoraša prva obratila njezina predsjednica, Ivana Rihter.
- Zahvalna sam svima što svojom nazočnošću odajete pijetet žrtvama logora Bučje, što ste se okupili u ovolikom broju te što na ovaj način čuvamo uspomenu na žrtve iz Domovinskog rata. Na ovom sam mjestu prije tri godine obećala da će se o logoru Bučje javno progovarati. Nećemo šutjeti, za logor Bučje se mora čuti i mora se svjedočiti o strahotama koje su prolazili logoraši jednog od najokrutnijih logora formiranog od strane srpskih terorista, četnika, Službe državne bezbjednosti i JNA - rekla je Rihter.
Dodala je kako zbog nezaliječenih rana naših ubijenih, nestalih i preživjelih logoraša postoji stalna potreba iznova podsjećati svekoliku javnost, jer ta ista javnost mora znati zašto se svake godine okupljamo na ovome mjestu i kakve je strahote preživio hrvatski narod u Domovinskom ratu zbog zločina koji su počinili srpski teroristi.
- Nažalost, 25. listopada 2024. godine preminuo je naš član, logoraš s Bučja, Zvonimir Brkašić. Neka mu je laka hrvatska gruda koju je toliko volio. Naša obaveza je uvijek iznova podsjećati javnost o još uvijek po našim saznanjima najmanje 23 nestala logoraša logora Bučje za kojima i danas tragamo, a među njima je jedan od najpoznatijih dr. Ivan Šreter - dodala je Rihter, apostrofiravši pritom apel na sve koji šute i slobodno šeću među nama, neka barem anonimno daju bilo kakav trag o lokaciji naših najmilijih, čime bi umanjili agoniju koja traje više od tri desetljeća, piše Pakrački list.
Nakon emotivnog obraćanja preživjelog logboraša, Josipa Caha, koji je istaknuo kako su u logoru najzastupljeniji bili Pakračani i Lipičani te prepričao neke od potresnih detalja iz tog mučnog vremena, okupljenima se obratila Jasna Jug u ime u udruge Hrvatski Feniks.
- Još jedna godina je iza nas i evo nas opet u Bučju. Promijenili smo se kroz godine, a mnogi koji su bili među nama, nisu više među živima. Puno toga se promijenilo u nama i oko nas, ali malo toga kad spomenemo Bučje. Zašto smo danas ovdje i što nam znači Bučje? Kad kažemo Bučje, svi zajedno pomislimo na mučenja i stradanja, na žrtvu hrvatskih branitelja i civila koji su rekli „ne“ velikosrpskoj ideji - podvukla je.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!