Zoran Poljanec, Marina Prusina i Mislav Kontek na končaničkim ribnjacima/ Foto: Nikica Puhalo/MojPortal.hr
NOVA VIZIJA Ribnjačarstvo Končanica bilo je na rubu propasti. Ovi ljudi imaju plan za veliki povratak
"Sada proizvodimo oko 300 tona ribe godišnje što je na rubu financijske isplativosti. Uz projekt plutajućih solarnih elektrana planiramo proizvoditi 2000 tona godišnje i spasiti ribnjake"
Najstarije hrvatsko ribnjačarstvo, ono u Končanici, nalazi se na prekretnici koja bi mogla izmijeniti sliku domaće akvakulture.
Na današnjoj prezentaciji u sjedištu tvrtke, čiji je vlasnik Energovizija, predstavljen je integrirani gospodarski model koji, kako je navedeno, rješava najveće izazove modernog doba - klimatske promjene i energetsku održivost.
Projekt, koji se priprema posljednjih pet godina, osmišljen je kao sinergija intenzivnog uzgoja ribe, obnovljivih izvora energije i zaštite bioraznolikosti. Njime bi se, ukratko, trebali spasiti ribnjaci, drastično povećati proizvodnja ribe, zaposliti još 50-ak ljudi, a za sve to je ključna energetska podrška koja bi se dobila postavljanjem plutajućih solarnih elektrana na manjem dijelu ribnjaka.
Što se klimatskih promjena tiče, objašnjeno je kako je dotok vode zbog viših temperatura i duljih sušnih razdoblja sve manji, a isparavanja vode istovremeno sve veća te da je u vodi ribnjaka sve manje kisika.
Zbog toga uzgoj, kažu pati i postaje sve teže održiv, Postavljanjem plutajućih solarnih solarnih elektrana, tvrde, smanjilo bi se zagrijavanje vodenih površina, a samim tim i isparavanje. Posebnim procesima voda bi se obogaćivala kisikom, a plutajući paneli smanjili bi zagrijavanje vode kao i njezino prekomjerno zagrijavanje dok bi se električna energija iskorištavala za proizvodnju a višak bi se prodavao.
Tako je navedeno da se tijekom ljeta prošle godine razina vode u ribnjacima smanjila za 77 centimetara (odnosno za 50 posto) te da je temperatura vode iznosila 28 stupnjeva koja je pogubna za ribu te da je razina kisika bila ispod 2 miligrama po litri, odnosno pogubna za ribu.
Povijest Ribnjačarstva Končanice, koja se ispisuje već 125 godina, bilježi razdoblja iznimne produktivnosti, posebno od sredine prošlog stoljeća do 1990. godine, kada je godišnja proizvodnja dosezala i 2000 tona konzumne ribe. Danas je taj volumen pao na oko 300 tona, što je količina koja se može slobodno nazvati "na rubu propasti".
Također, s desetljećima su se i potrebe tržišta promijenile pa je danas, kažu, potrebno kroz cijelu godinu osiguravati kontinuirani uzgoj.
Marina Prusina, predsjednica Uprave, ističe kako je ključni motiv ovog pothvata upravo spas proizvodnje.
- Projekt je proizašao iz potrebe za spašavanjem ribnjačarske proizvodnje kroz prilagodbu klimatskim promjenama, osiguravanje stabilne proizvodnje ribe i racionalno upravljanje prirodnim resursima. Ribnjaci se nalaze u području zaštićene mreže Natura 2000 i zbog klimatskih promjena te nedostatka vode izloženi su prijetnji da se izgubi proizvodnja hrvatske slatkovodne ribe, ali i sve biljne i životinjske vrste na ovom području - rekla je Prusina.
Plan predviđa zadržavanje uzgoja 300 tona ribe u tradicionalnom uzgoju, dok bi se preostalih 1700 tona uzgajalo u kontroliranim, intenzivnim uvjetima.
Dr. sc. Mislav Kontek, zadužen za proizvodno-razvojni koncept, pojasnio je kako je model građen u slojevima kako bi se postigao što optimalniji zatvoreni krug.
- Vidjeli smo potencijal koji nudi ova lokacija i, nažalost, situaciju u kojoj se nalazi. Ideja je promijenjena nekoliko puta kako bi se slojevi modela nadograđivali i kombinirali u optimalan zatvoreni krug. Što se tiče otpada, trudimo se biti iznad 90 posto njegovog iskorištenja prema konceptu kružnog gospodarenja. To znači da će se svi nusproizvodi koji se mogu ponovno koristiti - ponovno koristiti ovdje - rekao je Kontek, dodajući kako je projekt osmišljen tako da uključi i lokalne proizvođače pa će se, primjerice, žitarice za prehranu ribe kupovati na lokalnom području.
Naglašeno je kako su posebna pažnju posvetili suživotu s prirodom. Zoran Poljanec, stručnjak za zaštitu okoliša koji na projektu sudjeluje od 2022. godine, istaknuo je važnost očuvanja ekosustava:
- Aktivno radimo na tome da se projekt u potpunosti uklopi u okoliš, da ne naruši postojeće stanje bioraznolikosti i da u samoj održivosti cijele ove priče nastavimo i proizvodnju i očuvanje prirode kao što je to bilo do sada - rekao je..
Gospodarski efekti za lokalnu zajednicu bit će mjerljivi kroz radna mjesta i prihode. Broj zaposlenih trebao bi porasti sa sadašnjih 45 na otprilike 100, a Marina Prusina naglašava važnost ovdašnje tradicije:
- Trudit ćemo se da većina zaposlenika bude s ovog područja. Ljudi koji sada rade kod nas generacijski prenose znanje s koljena na koljeno i taj dio želimo sačuvati. Također, riba s ovog područja je poznata po svojoj kvaliteti, Šaran, primjerice, gen nije mijenjao kroz razdoblje od 100 godina i sigurno u budućnosti ima svoje mjesto na širem tržištu.
Međutim, izazovi proizvodnje na otvorenom su i dalje prisutni. Mladen Prević, član uprave s dugogodišnjim iskustvom rada u Ribnjačarstvu Končanica podsjetio je da su promjene vidljive golim okom.
- Moramo biti realni da je ovo proizvodnja pod otvorenim nebom. Klimatske promjene znatno utječu na cjelokupni proces, tako da ovaj projekt ima smisla i to je smjer u kojem ribnjačarstvo mora ići da bi preživjelo i donijelo dobit cijeloj lokalnoj zajednici. Prva faza je odrađena, studija je predana Ministarstvu i nadamo se da se neće dugo čekati na ostvarenje najavljenog - zaključio je Prević.
Budući da su objekti Ribnjačarstva Končanica zastarjeli, plan je njihova obnova kao i gradnja pogona za preradu, skladištenje i distribuciju kako bi se stvorili uvjeti za cjelogodišnju proizvodnju i prodaju, a ne samo sezonsku čime bi samo Ribnjačarstvo steklo bitno jaču pregovaračku poziciju s velikim kupcima koju u ovom trenutku nema.
Tako je u neformalnom razgovoru spomenuto kako je, primjerice, potencijalni uvoznik iz Njemačke rekao: "Javite nam se kada ribu budete mogli isporučivati tijekom cijele godine".
Dosad je, kako je rečeno, Energovizija u Ribnjačarstvo Končanica i ovaj projekt uložila ukupno 7 milijuna eura, a zahvalili su se i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji kao i lokalnim vlastima u Končanici na podršci i brzom rješavanju svih potrebnih dokumenata.
Ukratko: plan je da se proizvodi 2000 tona ribe godišnje te da se na tržište kao proizvodi stave fileti, potkove u svježem i smrznutom pakiranju. Također, od ribljih ostataka pravila bi se, primjerice, hrana za kućne ljubimce.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!