Napuštanje životinje prvi put postaje kazneno djelo: "Počinitelji će u zatvor do godine dana"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Napuštanje životinja uskoro bi trebalo postati kazneno djelo s predviđenom kaznom zatvora u trajanju do godinu dana. Bit će to dio novog paketa izmjena Kaznenog zakona koji se već godinu dana bistri na radnoj skupini Ministarstva pravosuđa i uprave, a koji je dosad ostajao u drugom planu, pa se o njemu u javnosti uopće nije govorilo, piše Jutarnji list.
Kazneno djelo
No, iz dokumenata radne skupine koja radi na novom zakonu jasno je kako su u Ministarstvu odlučili u ovom paketu izmjena poraditi na jačanju zaštite životinja, pa tako i napuštanje životinja tretirati kao kazneno djelo.
"Tko neopravdano i kroz dulje vrijeme napusti domaću životinju, kućnog ljubimca ili uzgojenu divlju životinju i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine", stoji u 1. stavku novog članka 205.a kojim se uvodi kazneno djelo "napuštanje životinja". U 2. stavku, pak, piše da će, ako bi kaznenim djelom iz 1. stavka bila prouzročena smrt životinje ili je napušten veći broj životinja, počinitelj biti kažnjen zatvorom do dvije godine.
Snažnije sankcioniranje
Prvi je to put da se u Hrvatskoj napuštanje životinja tretira kao kazneno djelo za koje se može dobiti zatvorska kazna. Trenutačno je ono, naime, tek sastavni dio Zakona o zaštiti životinja za koji je predviđena novčana kazna u iznosu do 30.000 kuna. Osim novog kaznenog djela, Ministarstvo pravosuđa i uprave planira učiniti i dodatni korak u jačanju kaznenopravne zaštite životinja, pa tako predlažu i povećanje zatvorskih kazni za ubijanje ili mučenje životinja. Prijedlog je da se osoba koja usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama kazni zatvorom do dvije godine (trenutačno je kazna do jedne godine), a ako se to kazneno djelo počini iz koristoljublja, predlaže se kazna zatvora do tri godine, umjesto trenutačne dvije godine.
Iz Ministarstva su odgovorili kako se "navedene izmjene, odnosno uvođenje novog kaznenog djela napuštanje životinja predlažu s ciljem snažnijeg sankcioniranja svih oblika zlostavljanja i iskorištavanja životinja, što su predlagale brojne udruge za zaštitu životinja". Takav prijedlog Kaznenog zakona trebao bi vrlo brzo biti upućen u javnu raspravu, a udruge najavljuju da će tražiti još strože kazne.
Godišnje se napusti oko 10 tisuća životinja
Prema analizi koju je 2021. godine, temeljem službenih podataka prikupljenih od jedinica lokalne samouprave, izradila udruga Prijatelji životinja, u Hrvatskoj se godišnje napusti oko 10.000 pasa i mačaka.
U Ustanovi Zoološki vrt grada Zagreba koja, osim Zoološkim vrtom, upravlja i Skloništem za nezbrinute životinje u Dumovcu, pozdravljaju novi zakonski prijedlog.
- Svakodnevno se susrećemo s tragičnim pojavama zlostavljanja životinja, a većina pasa koje primamo u naše sklonište je namjerno napuštena. No, bojim se da će i tu najveći problem biti provedba zakona jer još nisam čuo da je netko ozbiljno kažnjen za ubijanje ili mučenje životinja, iako je to već neko vrijeme kazneno djelo s predviđenom zatvorskom kaznom - rekao je Damir Skok, ravnatelj te ustanove, koji se ipak nada da će ovi potezi doprinijeti smanjenju problema.
- Neovisno o velikom radu brojnih udruga, apeliranju na odgovorno ponašanje, pozivima za udomljavanje..., mislim da dobro primjenjivanje kazni može najviše pospješiti da neodgovorni pojedinci, koji nisu većina u našem društvu, prestanu raditi takve tragične stvari. Kazne mogu imati najveći utjecaj na smanjenje broja napuštenih, zlostavljanih i ubijenih životinja - smatra Skok.
---------------------------------------------------------
‘Suci za ubijanje životinja, umjesto kazne, izriču rad za opće dobro‘
U Udruzi Pobjede iz Osijeka, koja vodi azil za napuštene pse u najvećem gradu istočne Hrvatske, svakodnevno skrbe o 180 pasa. Ne treba posebno isticati da su im kapaciteti puni, a godišnje kroz azil prođe 400 novih pasa koje je netko odbacio i napustio. Stoga je očekivano da podržavaju svaki oblik jačanja pravne zaštite pasa i drugih životinja, odnosno kućnih ljubimaca, no Ivana Crnoja, jedna od osnivačica Pobjede, ističe kako su njihovi prijedlozi bili još sadržajniji i sa strožim kaznama.
- Stroge kazne su jedini način kako naučiti ljude da se ponašaju kao ljudi. Kazne za djela koja su i sada propisana nisu primjerene, a k tome se i ne izriču jer su sudovi pretrpani, pri čemu se i sami suci susreću s brojnim problemima na koje nam se nerijetko žale. Jedan od njih je i to što kod ubijanja ili mučenja životinja nema raspona djela, pa suci zbog opterećenosti sustava, ali i nedorečenosti zakona, sve kazne zatvora pretvaraju u rad za opće dobro. I onda imaš situaciju da nekoga tko je zlostavljao životinje pošalješ u vrtić da radi s djecom - rekla je Crnoja koja smatra da je za ubijanje i mučenje životinja i dvije godine zatvora premalo.
- Nadalje, što je s borbama pasa, što sa zoofilijom? Suci se žale da su im zavezane ruke. Trebalo bi konkretnije uvrstiti kazne za pojedina djela. Naš je prijedlog da kazna bude do pet godina jer u tom slučaju i zastarni rokovi dulje traju - dodala je Crnoja.
Novo kaznenog djelo "Napuštanje životinja" pozdravlja, no najavljuje kako će u javnoj raspravi tražiti više kazne, piše Jutarnji list.
- Tu je problem još kompleksniji jer se kod nas ništa ne rješava sustavno. Država je prije šest godina prebacila na gradove i općine kontrolu obveze mikročipiranja pasa, ali nije im to nametnula kao obvezu nego im je ostavljeno kao mogućnost, pa je rezultat da je to provedeno u možda 40 gradova i općina. Trebaju nam bolja rješenja i bolji rezultati - poručila je.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!