Najveći proizvođač šparoga u BBŽ-u odustao od biznisa: "Ovo je moja posljednja sezona"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
SEVERIN – Najveći proizvođač šparoga u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Marinko Bartulović, svojim je kupcima ovih dana najavio kraj bavljenja uzgojem ove, mnogima najdraže proljetne povrtnice.
Imanje u Orovcu, naselju u Općini Severin, koje se rasprostire na oko 4 hektara površine, Bartulović je kupio baš za potrebe uzgoja šparoga koje je imao na oko 5 rali zemlje.
Mnoge je vijest da je ovo posljednja sezona šparoga u Orovcu, rastužila. A mi smo doznali što je uzrok da je Bartulović nakon 10-ak godina uspješnog poslovanja, odlučio sve rasprodati i krenuti nekim novim smjerom.
Bez poticaja
- Još sam lani odlučio da će ovo biti posljednja godina šparoga. Istina je da se šparoge mogu bez problema prodati, da na tržištu još uvijek ima mjesta za nju ako je kvalitetna, no ja dosad nijednom nisam uspio povući poticaje za uzgoj šparoga. U Agenciji za plaćanje sve do nedavno bio je uvjet da se za dobivanje poticaja mora proizvesti minimalno pet tona po hektaru, što je meni bilo nemoguće. Znači, nisam dobivao poticaje za svoju proizvodnju.
Cijelo ovo vrijeme ulagao sam svoja sredstva, a krenuo sam zapravo od nule. Kupio sam imanje, puno uložio u pripremu zemlje, kupio kvalitetne sadnice u Nizozemskoj, prvu klasu hibrida. Puno sam i učio usput, nabavio alat i mehanizaciju poput traktora koji mi je došao iz Kine jer i je trebao specifičan, uzak traktor koji može ući u redove i slično, prisjeća se Bartulović koji je bio zadovoljan svojim tržištem. Sve što je proizveo, uvijek je mogao bez problema prodati, no ne i po cijeni koja bi bila isplativa.
- U 10 godina cijena šparoga se nije pomaknula. Ako pogledamo oko sebe, sve je poskupjelo 100 posto, pa i više od toga. Od rada, repromaterijala, goriva…, kaže Bartulović i naglašava kako je situacija u poljoprivredi vrlo specifična.
- Priču oko voća i povrća u Hrvatskoj određuju trgovački centri. Poljoprivreda je podređena tržištu, a koliko god Ministarstvo poljoprivrede nas na terenu uvjeravalo da nešto rade, mi od toga nemamo koristi, upozorava Bartulović.
Pojašnjava kako je šparoga marketinški vrlo atraktivna jer je prvo povrće koje su u proljeće pojavljuje, a trgovački centri stavljaju niske cijene kako bi privukli kupce.
Nema organiziranog otkupa
- Njima je zarada od šparoge minimalna jer prodaju male količine, za razliku od salate koju prodaju u enormno većim količinama pa im je tu zarada, jasno je, puno veća. Trgovački centri dakle, diktiraju, a iza nas poljoprivrednika ne stoji sustav. Nemamo savjetodavnu službu kao ni organizirani otkup koji bi nas spasio, pojašnjava Bartulović koji zbog male količine nema mogućnost prodaje svoje šparoge direktnim putem već mora ići preko otkupljivača koji također tu zarađuju svoju maržu.
Njegova je proizvodanja šparoga od 100 do 150 kilograma dnevno potpuno nezanimljiva nekom od trgovačkih centara, pojašnjava nam.
- Ja sam ovdje na našem području sam i jedini koji uzgaja šparogu i ima veleprodaju. Za razliku od primjerice, proizvođača oko Vinkovaca koji imaju zajednički nastup na tržište, ali i pomoć vlasti u vidu hladnjače i slično. Po njihove dnevne količine dolazi šleper, a mojih 100 kilograma nikome nije dovoljan, pojašnjava Bartulović kojemu se ne isplati svakoga dana voziti svoje šparoge u udaljene gradove jer mu pola zarade ode na pokrivanje troškova ranika i goriva.
Zaljubio se u taj posao, ali...
- Moj otkupljivač je fer, no cijena koju dobijem naprosto meni nije isplativa. Taj disbalans razlog je što sam odlučio da ugasim sve. Žao mi je, zaljubio sam se u taj posao jer mi je taj rad bio kao terapija nakon poslova u uredima. Opuštao me taj rad, a ne mogu reći niti da sam u minusu. No, s obzirom na uloženo i dobivenu zaradu, nema smisla toliko raditi za doslovno mrvice, pojašnjava nam Bartulović.
U nastavku nam pojašnjava kako je Hrvatska bogom dana za uzgoj šparoga, a tim više mu je žao što nema sluha za neke veće projekte.
Budući da je dobro upoznat s proizvodnjom u Njemačkoj i primjerice Nizozemskoj, kaže nam kako njihove šparoga nemaju niti pola okusa kao ove iz Hrvatske.
- Fali im sunca. Gore je zemlja iscrpljena, žuta, nema je, skupa je… No, rade i uspiju se isplatiti. Dok mi ovdje uz bolji i daleko kvalitetniji proizvod, nemamo sluha, realan je Bartulović koji za dobar primjer ističe susjede u Slavoniji, točnije u Vinkovcima, koji su dosegli možda i proizvodnju šparoga na 100 hektara površine.
Povećanje količina
- Da bi meni ovaj posao postao isplativ, trebao bih povećati proizvodnju na tonu šparoga dnevno. A za to su potrebna enormna ulaganja i u vidu mehanizacije, ali i ljudstva kojeg ionako nema na tržištu. Ja sam recimo, lani na 5 rali dobio oko 4 i pol tone šparoga jer je godina bila hladna. Jedne sam sezone, kada je bila sjajna godina, dobio 9 tona na istoj površini. Tako da sam daleko od tih, "isplativih" količina. To bi primjerice, značilo oko 60 tona u dva mjeseca koliko traje sezona šparoga, detaljno pojašnjava Bartulović koji okreće novu stranicu u poslovnom svijetu.
Na kraju razgovora, Marinko nam kaže kako je imanje prodao poljoprivredniku koji nema namjeru nastaviti s uzgojem šparoga. Tako da ovom sezonom završava priča o bilogorskoj šparogi koja se kroz dva mjeseca godišnje redovito nalazila na tanjurima Bilogoraca. Okusom, mirisom i bojom značila je hranjih, nutritivno bogat i ukusan obrok. A sada ćemo za isto morati otići u neki od trgovačkih centara.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!