Na bjelovarskom korzu hlad će vjerojatno stvarati grab. Sadnja prvih stabala kreće na jesen

BJELOVAR – Na inicijativu bjelovarskog dogradonačelnika Igora Brajdića održan je sastanak sa šumarskom strukom na kojem se govorilo o novom drvoredu na bjelovarskom korzu u sklopu sveobuhvatne obnove. Glavna tema bila je koja stabla odabrati.

Prirodan drvored

Prijedlog struke i građana ide u smjeru da drvored treba biti prirodan, stvarati hlad i smanjiti temperaturu tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Drvored treba biti domaće vrste bez potreba za dodatnim orezivanjem s gustom krošnjom koja će biti prirodno stanište ptica. Vrlo je važno pridonijeti očuvanju ekologije te poticati biološku raznolikost. Prijedlozi su to koje su na današnjem sastanku zamjeniku gradonačelnika Igoru Brajdiću i pročelnici za komunalne djelatnosti Kristini Kocur iznijeli Željka Bakran, rukovoditeljica Odjela za ekologiju Hrvatskih šuma i Milan Arvay upisan u upisnik ovlaštenih inženjera šumarstva.

Jutros na sastanku šumarske struke i Grada izneseni su prijedlozi o stablima za drvored na korzu/Foto: Igor Brajdić

Prema održanom sastanku, prvi odabir struke je obični grab kakav postoji još uvijek u ulici dr. Ante Starčevića u Bjelovaru, kod caffe bara Petar Pan ili javor mliječni kakav je nekada postojao na korzu.

Lipa ispala iz konkurencije

Treći prijedlog struke bio je lipa, no zbog toga što je velik broj ljudi sklon alergijama na lipu, struka je ipak taj prijedlog uklonila iz jedne od opcija.

Koje stablo bi ipak trebalo prevagnuti, pojasnio nam je dogradonačelnik Brajdić.

- Ukoliko neće biti instalacija na mjestima na kojem se trebaju saditi stabla, vjerojatno će izbor biti grab jer je upravo to stablo jedno od otpornijih. Projektant nam je rekao kako instalacije ne bi trebale biti problem, no moramo još dodatno razmotriti situaciju na terenu. Naime, grab ima veoma velik i dubok korijen pa moramo biti oprezni. Nadalje, jedan od problema mogao bi biti gdje nabaviti toliku količinu graba običnog, jer ga u nijednom rasadniku u Hrvatskoj nema. Riječ je o nešto većim sadnicama stabala, a mi ih trebamo blizu 90, kazao nam je Brajdić dodavši kako će im posao pronalaska olakšati Željka Bakran iz Hrvatskih šuma.

Dodajmo, prva etapa sadnje stabala trebala bi krenuti najesen kada bi na korzu trebalo osvanuti prvih 20-ak stabala.