Ministar Ćorić: "Ugostiteljima ćemo kompenzirati dio fiksnih troškova'

Ministar Tomislav Ćorić otkrio je da će u ponedjeljak javnosti biti predstavljene mjere za pomoć poduzetnicima i ugostiteljima. Premijer Andrej Plenković je danas vodio online sastanak s ministrima, a ministar gospodarstva i održivog razvoja za RTL Danas nije htio govoriti o detaljima, ali je naglasio da će u ponedjeljak biti puno toga jasnije.

- U petak su poslodavci iz različitih dijelova, prije svega ugostiteljskog sektora, artikulirali svoje zahtjeve, predstavnici Vlade na čelu s potpredsjednikom Zdravkom Marićem smo ih saslušali i tijekom vikenda obavili niz sastanaka i intenzivno komunicirali, i sutra ćemo pred drugu stranu izaći sa svojim prijedlozima. Vlada RH u potpunosti je svjesna činjenice da ovo djelomično zatvaranje do kojeg je došlo i koje će trajati do 21. prosinca, posebno snažno utječe na određene sektore, posebno ugostiteljstvo. Mi ćemo ići dalje s mjerama od 4000 kuna. Ta mjera je i više nego pogođena od početka korona krize. S druge strane, našim poslodavcima bit će omogućena nova financijska injekcija kroz Covid kredite  i oni će krenuti u najskorije vrijeme. S treće strane, ići ćemo u smjeru kompenzacije dijela fiksnih troškova.

* Je li se pričalo o tome da bude obeštećenje u smislu dijela postotka prošlogodišnje zarade?

- Niz opcija bio je na stolu, sutra ćete vidjeti detalje.

* Jeste li pričali o tome i je li to opcija? Ministar Aladrović kaže da to za naš proračun nije moguće?

- Jasno smo mi čuli taj zahtjev poslodavaca, odnosno poslodavaca iz ugostiteljstva. No svi oni koji su, na neki način, dodirnuti mjerom zatvaranja ne doprinose na isti način u državni proračun, omjer zaposlenih, njihovih prometa, itd. Naše rješenje će u konačnici biti nešto drugačije.

* Zašto ove mjere niste imali iskreirane u trenutku kada su bile iskreirane i epidemiološke mjere? Znali ste koga ćete zatvarati. Je li se moglo u tom trenutku ići s prijedlogom mjera da bi se izbjeglo ovakvo nezadovoljstvo, čak i najavu prosvjeda?

- Rekao bih da su sve naše mjere kreirane u pravo vrijeme. Odbijam i samu pomisao da smo prije tri ili šest mjeseci mogli ići s nekim drugim setom mjera, odnosno tada projicirati kakva će biti epidemiološka situacija u prosincu 2020. godine. Svi koji idu za tim da smo prije tri ili dva mjeseca ili mjesec dana mogli gatati broj, s jedne strane novozaraženih, a s druge strane preminulih, nisu u pravu.

* Mogli smo vidjeti trendove i ono što radi zapadna Europa, odnosno Austrija i Njemačka.

- Kao što vidite, zapadna Europa se snalazi iz tjedna u tjedan. Imamo zemlje koje na vrhuncu svojih epidemija idu u smjeru relaksacije mjera jer su se zatvorili prerano i niz tjedana bili zatvoreni i to sada, naravno, stvara, prije svega ekonomske, a potom i psihološke posljedice. Mi smo išli u daljnje zatvaranje u onom trenutku kada smo shvatili da je to potrebno kako bi zaštitili živote naših ljudi u najvećoj mogućoj mjeri. S druge strane, i ekonomiju i upravo je zbog toga ovakva kombinacija.

* Imate li procjenu koliko će nas koštati sve to što ćete sutra predočiti ugostiteljima?

- Imamo projekcije. Ali sutra kada ćemo komunicirati same mjere, onda ćete čuti zapravo i koliko to financijski iznosi.

* Može li si to Hrvatska priuštiti?

- Hrvatska si to može priuštiti zato što smo u protekle četiri godine vodili vrlo kredibilnu i vrlo efikasnu ekonomsku politiku koja je vodila povećanju kreditnog rejtinga i relaksaciji kreditnih uvjeta na naše zaduženje. To je pokazala i ova godina kada smo namirili desetke milijardi kuna, što iz domaće, što iz inozemnih izvora. Hrvatska ni u narednoj godini neće imati problem s namirivanjem likvidnosti za plaćanje svih izdataka koje stoje pred proračunom.  

* Ali brojke DZS-a su zabrinjavajuće. Iz objektivnih okolnosti, ali došlo smo do drugog zaredom kvartalnog pada od 10 posto BDP-a i padaju nam najvažnije stavke: osobna potrošnja. A samim time i kad dođemo u zatvaranje, nemamo naplatu PDV-a?

- Stavka koja je u najvećoj mjeri utjecala na visok pad BDP-a je izvoz dobara i usluga, odnosno usluga. U trećem kvartalu najveći dio je u segmentu turizma. Znate da smo od turističke sezone izvukli maksimum, no ona je i u takvim okolnostima, kojima smo bili zadovoljni, bila znatno niža od 2019. Gledajući na godišnjoj razini, ovaj pad je bio očekivan. I četvrti kvartal će donijeti pad gospodarske aktivnosti u odnosu na 2019. Mi ćemo godinu, kao što je i projicirano, završiti s padom koji će biti negdje oko 8 posto. Ono što veseli je činjenica da s jedne strane, u kontekstu nalaženja rješenja za Covid krizu imamo pronalazak cjepiva. Već sada je jasno da u narednim tjednima, odnosno mjesecima, će doći do cijepljenja i vjerujemo da 2021. neće donijeti zatvaranja kakve smo imali u 2020.. Samim time očekujemo oporavak gospodarske aktivnosti.

* Na temelju čega očekujete oporavak gospodarskih aktivnosti kada ste i sami rekli da će nam BDP pasti oko 8 posto. Je li cjepivo jedino što nas dijeli od rasta?

- Stvar je vrlo jednostavna. Od ožujka do svibnja smo imali pet ili šest tjedana zatvorenosti ekonomije. Ne samo hrvatske nego i u cijeloj Europi. Hrvatska BDP ne reagira samo na otvorenost ili zatvorenost domaće ekonomije, već i najvažnijih trgovinskih partnera.

* Kada ćemo to promijeniti?

- Ako dođe do cijepljenja, više ne dolazi do zatvaranja europskih ekonomija. To su pretpostavke da ekonomija normalno funkcionira. I u odnosu na ove izvanredne okolnosti u 2020., 2021. će donijeti oporavak.

* Kada ćemo se vratiti na onu putanju rasta na kojoj smo bili 2019. godine?

- Sljedeće godine. A ako me pitate kada ćemo se vratiti na rast BDP-a, to će biti sljedeće godine. A ako me pitate kada ćemo se vratiti na rast nominalnog BDP-a, onda će to biti 2022. godine - rekao je Ćorić za RTL.