Krenula drastična poskupljenja: Cijene skočile za 5.000 artikala, proizvodi skuplji i do 72 posto

Među trgovačkim lancima koji su se suočili s povećanim cijenama svojih dobavljača je i Spar Hrvatska, treći po veličini maloprodajni lanac u zemlji s godišnjim prometom u 2019. od 4,5 milijardi kuna. Kako doznajemo u Sparu, za čak 5000 proizvoda koje nude na policama svojih trgovina njihovi proizvođači i dobavljači povisili su cijene, piše Jutarnji list.

Napad na kućni budžet

- Proizvođači i distributeri su nam od kolovoza prošle godine do sredine prosinca poslali pet puta više novih cjenika s višim cijenama nego u istome periodu 2020. Točnije, za više od 5000 artikala proizvođači su povisili cijene, a cijene pojedinih artikala rastu čak do 72 posto - navode u Sparu, ističući kako se u kompaniji 'svakodnevno bore protiv tsunamija poskupljenja s ciljem da ih za svoje kupce što više minimaliziraju ili što je duže moguće odgode primjenu poskupljenja'. Na svaki način, upozoravaju u Sparu, nastoje zaštititi svoje kupce i smanjiti napade na kućni budžet kupaca.

- Svjedočimo brojnim povećanjima cijena od strane gotovo svih proizvođača i distributera u drugoj polovici 2021. što je uzrokovalo nezapamćen rast maloprodajnih cijena. Svakako je naša robna marka, posebice S-BUDGET posljednja linija obrane u općem napadu na povećanje cijena - poručili su nam iz jednog od najvećih trgovačkih lanaca koji posluju na domaćem tržištu.

Rast cijene plina, prijevoza, skladištenja

Spomenuti opći napad na cijene i 'tsunami' poskupljenja u domaćim trgovinama uslijedio je, u prvom koraku, nakon rasta cijena plina i struje na svjetskim tržištima. Plin je u posljednjem kvartalu prošle godine dosegnuo burzovnu cijenu od 136 eura za megavatsat što je za 200 posto veća cijena od istoga razdoblja prošle godine. Na ključnoj burzi električne energije u Europi, u Francuskoj, megavatsat električne energije u prosincu prošle godine poskupio je na 382 eura, ostvarivši međugodišnji rast od 500 posto.

Poskupljenja idu do 72 posto za neke proizvode(Foto: Luka Gerlanc/CROPIX (Ilistracija)

U drugom koraku rast cijena energenata 'potjerao' je prema gore cijene prijevoza, skladištenja i distribucije kako sirovina za prehrambenu industriju, tako i gotovih proizvoda. Poskupjele su, nadalje, i same sirovine za prehrambenu industriju zbog povećane potražnje i tržišnih manjkova uzrokovanih poremećajima u dobavnim lancima.

Ako se zadržimo na globalnom planu, povećanje cijena s početkom tekuće godine objavile, među ostalim, neke od najvećih prehrambenih kompanija na svijetu poput Mondeleza, General Millsa i Kraft Heinza čiji su proizvodi prisutni i na našem tržištu. U slučaju palete proizvoda Mondeleza, poskupljenja iznose šest posto, dok neki brandovi Kraft Heinza idu i do 20 posto većih cijena.

Neizvjesnost

Unatoč spomenutim najavama poskupljenja od kojih se dio već i dogodio, Hrvatska narodna banka u prosinačkim je makroekonomskim projekcijama za 2022. stala iz procjene kako će inflacija u ovoj godini iznositi 2,4 posto. Državni zavod za statistiku, podsjetimo, u studenome prošle godine objavio je međugodišnju inflaciju od 4,8 posto, odnosno za toliko su rasle potrošačke cijene u odnosu na isto razdoblje 2020.. Međumjesečna inflacija, izračunao je DZS, iznosila je u studenome prošle godine 0,7 posto, piše Jutarnji list.

U Narodnoj banci izrazili su bojazan kako bi inflacija u ovoj godini mogla biti i veća od 2,4 posto zbog neizvjesnosti oko cijena energenata na svjetskom tržištu, ali i očekivanog porasta potrošnje na domaćem tržištu uslijed očekivanih pozitivnih kretanja BDP-a. Državni zavod za statistiku, inače, izaći će s najnovijim podacima o inflaciji 17. siječnja.