Komemoracija u Lugu: "Ti ljudi su smaknuti i bačeni u jamu kao zvijeri"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Žrtve Križnog puta i zločini počinjeni 1945. godine bile su jedna od najčuvanijih tajni suvremene povijesti, no uspostavom Republike Hrvatske ta tajna javno je obznanjena.
U šumi Lug, u ljeto 1992. godine pronađeno je sedam grobnih jama u kojima je otkriveno i izvađeno 228 kostura ljudskih žrtava, a zatim na isti način te godine u rujnu, na gubilištima u šumi Trnovka iz tri grobne jame izvađeno je 65 kostura ili ukupno 293 kostura ubijenih Hrvata.
Najviše žrtava je iz Bjelovarsko–bilogorske i Koprivničko–križevačke županije, zatim Virovitičko-podravske, Sisačko-moslavačke i Požeško-slavonske županije. U lipnju 2006. godine u Spomen području Lug završena je zajednička grobnica čime je osigurano trajno počivalište žrtvama čiji su posmrtni ostaci, uz dostojan ispraćaj, položeni u grobnicu 28. lipnja 2006. godine.
Kako se moglo čuti na današnjoj komemoraciji, među najzaslužnijima za otkrivanje ovog zločini bili su članovi Matice hrvatske.
- Spomen područje Lug simbol je žrtve poraća II. svjetskog rata. Nadalje, U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zabilježena su saznanja od 71 gubilištu s nepoznatim brojem grobnih jama. To najbolje govori o okrutnosti vremena i brojnim žrtvama koje su stradale u tom razdoblju. Članovi Ogranka Matice hrvatske dali su svoj doprinos u traženju istine i doprinijeli tome da danas obilježavamo spomen na žrtve, a zadatak svih nas je da se zločini nezaboravne te da odgovorno gradimo budućnost, pored ostalog kazao je Vedran Milić, predsjednik Ogranaka Matice hrvatske Bjelovar.
Uz Maticu hrvatsku, organizatori komemoracije tradicionalno su i Bjelovarsko-bilogorska županija te Grad Bjelovar.
- Da nije bilo Matice hrvatske pitanje je kako bi se sve ovo ovdje završilo i da li bi se ikada otkrilo. Svake godine dolazimo ovdje komemorirati žrtve i šaljemo više manje iste poruke, stoga smatram da trebamo poslati i malo jaču poruku. Prije dva dana obilježavali smo Dan antifašističke borbe, međutim ovo ovdje nema veze s antifašizmom. Ovo ovdje ima veze s ideologijom i to treba reći. Antifašizam nije ideologija već pokret protiv fašizma u cijeloj Europi, a komunizam je ideologija koja je ovo počinila. Ovdje su završili ljudi koji su bili na drugoj strani i koji vjerojatno nisu ništa loše učinili. Ali i da jesu, za to postoji sud, a ne sud strojnice. Antifašizam je jedno, a komunizam, ideologija, mržnja nešto sasvim drugo, pored ostalog naglasio je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.
U svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Andreja Plenkovića danas je bio bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić.
- Okupili smo se da iskažemo pijetet žrtvama strašnog zločina. Žrtvama komunističkog režima, koje su desetljećima prešućivane i o kojima se nije smjelo govoriti. Nama mlađima to se čini nevjerojatnim, jer kako se može prešutjeti da je netko ubijen bez prava na obranu. Smaknut i bačen u jamu, kao zvijer. Te rane nisu zacijelile već gotovo osam desetljeća. Slične rane otvorile su se nažalost i tijekom Domovinskog rata jer Hrvatska još uvijek traga za više od 1500 nestalih. Zločini se ničime ne mogu opravdati, kao ni sustav kojih ih je dopuštao i smišljeno prešućivao. Za ove zločine nitko nije odgovarao i to je nešto što teško možemo prihvatiti. Kršćanski je oprostiti, ali ne smijemo zaboraviti, između ostalog istaknuo je župan Marušić.
Načelnik Općine Štefanje Silvestar Štefović danas je u Lugu bio u svojstvu izaslanika predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.
- Zahvaljujem svim članovima Matice hrvatske i njenom vodstvu od 90-ih do danas, kao i svima onima koji su se trudili da istina o događajima s konca II. svjetskog rata i poraća konačno izađe na vidjelo. Taj nesretni II. svjetski rat možda je i jedna od najtamnijih stranica u ljudskoj povijesti. Međutim, može biti dobar primjer što se dogodi kada čovjek pokuša zauzeti mjesto koje mu po naravi ne pripada. A to je mjesto gospodara života i smrti. Egzekutori ovdje u svom bezumlju htjeli su biti ti gospodari. Ako promatramo iz perspektive trenutka, u tome su možda i uspjeli, međutim ako promatramo iz perspektive povijesti, onda su bili daleko od toga. Povijest ih je pomela, kao da ih nikada nije ni bilo, a žrtva je dobila pravo mjesto u toj povijesti, pored ostalog istaknuo je Štefović.
Recimo i to da su uči same komemoracije predstavnici političkog i društvenog života položili vijence i zapalili svijeća, a nakon prigodnih govora održana je i koncelebrirana sveta misa koju je služio bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak.
