Kako klasični vinograd pretvoriti u ekološki i koji benefit eko-vinograd donosi proizvođaču?
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Trećeg dana ovogodišnje daruvarske manifestacije Vinodar održano je stručno predavanje na temu „Ekološka proizvodnja grožđa“ u Društveno-kulturnom centru, koje je vodila Jasminka Karoglan Kontić, inače profesorica na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
- Pozvana sam od organizatora da održim predavanje o ekološkom vinogradarstvu što nije nova tema, ali je sve više aktualna, osobito u svjetlu nekih novih europskih strategija, točnije strategije „Od polja do stola“ koja predviđa da će se do 2030. godine u Europi smanjiti upotreba sredstava za zaštitu bilja - rekla nam je Jasminka Karoglan Kontić.
Naime, na predavanju je sudjelovalo deset zainteresiranih građana koji su mogli saznati što je pojam ekološkog vinogradarstva, kakva je zakonska regulativa za isto, tko to kontrolira, kako se obilježavaju takva vina, nešto više o periodu preusmjeravanja na ekološko vinogradarstvo koje potiče biološku raznolikost u ekosustavu vinograda, a potom i poneke informacije o zatravnjivanju radi plodnosti vinograda, gnojidbi te zaštiti od bolesti i štetnika. Najveći dio predavanja odnosio se na razlike u tehnologiji proizvodnje između konvencionalne i ekološke. Profesorica Jasminka istaknula je kako je vidljiv veliki interes za ekološkim vinogradarstvom, a koji još više raste i predstavlja našu budućnost.
- Period preusmjeravanja nekog vinograda na ono ekološko traje od tri do pet godina za višegodišnje nasade, a tek se nakon završetka takvi proizvodi smiju deklarirati kao ekološki. Ciljevi takvog uzgoja su visokokvalitetno grožđe i vino, zdrave i otporne biljke bez upotrebe sintetičkih sredstava za zaštitu bilja, održavanje i povećanje prirodne plodnosti tla, smanjenje onečišćenja tla i voda, poticanje raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta u vinogradu i stvaranje zdravijih životnih uvjeta za čovjeka - kaže Jasminka Karoglan Kontić.
Ciljevi ekološkog vinogradarstva
Inače, cilj je ekološkog vinogradarstva smanjenje uporabe sredstava za zaštitu bilja za 50 posto, a mineralnih gnojiva za 20 posto. Isto tako i povećanje ekoloških poljoprivrednih površina na 25 posto ukupnih poljoprivrednih površina.
- Bitno je da je tlo u ekološkom vinogradu zatravljeno, da se njegova obrada svede na minimum i da se površinska obrada koristi kao priprema za sjetvu, a ne za reguliranje korova - istaknula je profesorica.
Trend porasta
Vidljiv je trend porasta ekološke proizvodnje i vinogradarstva, kako kaže, i u Hrvatskoj. Naime, zadnjih desetak godina, Hrvatska je zemlja s najvećim porastom, iako je krenula s jako malo površina kojih je trenutno oko tisuću hektara, odnosno oko pet posto.
- Danas se takva proizvodnja doživljava ozbiljnije, dok je prije dvadesetak godina to bilo nešto što su mnogi doživljavali kao nešto nerealno i neozbiljno. Mnogi su shvatili kako sredstva za zaštitu bilja zapravo imaju loše posljedice pa se stoga pokrenula ekološka proizvodnja, a nadam se da će i u Hrvatskoj toga biti sve više - kaže Jasminka Karoglan Kontić.
Kvaliteta vina
Prakticiranje ekološke proizvodnje grožđa, upravo znači i kvalitetnija vina jer je smanjena količina sumporaste kiseline u vinu.
- Istraživanja pokazuju da i to što je vino proizvedeno od grožđa bez upotrebe štetnih tvari, dosta doprinosi volji i želji kupaca za kupnjom takvog vina. U tom smislu bi ekološka vina trebala biti vrh kvalitete, a ako ekološki proizvođači žele da ih se prepozna na tržištu na tome moraju ustrajati - istaknula je.
Vina za svjetsko tržište
Svi vinogradari zainteresirani za ekološku proizvodnju upravo kroz ovakve edukacije i predavanja mogu naučiti više o samoj, a mogu se osloniti i na savjetodavnu službu ili stručnjake koji se time bave.
- Dosta je to kompleksan posao i traži dosta znanja, a zaštitna sredstva su sigurnost da bolest neće odnijeti sav prinos. Ako imate znanja, time se ozbiljno bavite, stalno ste u vinogradu ili imate odgovarajuću potporu onda to može biti jako dobro i profitabilno, a takva se vina na svjetskom tržištu izrazito traže - kazala je.
Daruvarski vinogradi
Za daruvarsko vinogradarsko područje kaže da je pogodno za razvoj ekološke proizvodnje. Posebno se dosjetila daruvarske Graševine koja je najbolje ocjenjeno vino ovoga Vinodara.
- Graševina je dosta osjetljiva na bolesti i danas se sve više razmišlja o uvođenju nekih koje nisu osjetljivije, ali ovo je područje koje je po Graševini poznato i sigurno je da će je proizvođači i dalje proizvoditi, samo je potrebno dosta pažnje i brige oko toga - kaže Jasminka Karoglan Kontić.
Dojmovi
Što o današnjem predavanju kažu prisutni građani, jesu li naučili nešto novo što možda do sada nisu znali i kakvo mišljenje imaju o ekološkoj proizvodnji kaže nam Matej Kovačević.
- Osobno se proizvodnjom grožđa bavim zadnjih petnaest godina u OPG-u Kovačević u Daruvaru, dok se moja obitelj već pet generacija bavi istim. Ovim predavanjem saznao sam novitete o ekološkoj proizvodnji grožđa, tehnologijama i stručnim praksama prisutnim u proizvodnji i jako me se dojmilo - rekao nam je Matej.