ISTRAŽILI SMO: Je li Petrov vrh, omiljeno daruvarsko izletište, prekomjerno ogoljeno sječom?
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
DARUVAR - Posljednjih tjedana redakciji MojPortal javilo se više čitatelja koji su se požalili na pretjeranu sječu stabala na njihovom omiljenom izletištu - Petrovom vrhu. Taj komad, dosad netaknute prirode, nalazi se nedaleko od Daruvara, a prizor posječenih stabala prilično je zabrinjavajuć i nimalo privlačan posjetiteljima. Štoviše, posjetitelji su zgroženi viđenim. Cilj izletišta je privući nove posjetitelje, a one stare neprestano vraćati, mnogi to naglašavaju, no, istovremeno se pitaju kako to napraviti kada prirodne ljepote tog područja polako nestaju.
Kako bi saznali o čemu je riječ, te zašto je Petrov vrh ogoljen, kontaktirali smo Šumariju Daruvar i upitali što se događa, odnosno zašto se siječe toliko stabala.
Prirodna obnova
- Na području Petrovog vrha, Šumarija Daruvar obavila je radove iz propisa Osnove gospodarenja za g. j. Vrani kamen. Od 2015. godine pa sve do 2020. godine, provođenjem propisa oplodne sječe, posječeno je 11.600 kubika bruto drvne mase. Zadnjom sječom u jesen 2020. godine posječeno je 4150 kubika bruto drvne mase zbog jakih vjetroloma zbog kojih su stabla pucala, ali i zbog zrelosti drvne mase te starosti od 120 godina što su osnovni kriteriji da se vrši sječa - rekli su nam u Hrvatskim šumama.
Inače, nakon jedne ciklone u ljetnom periodu 2019. godine bio je zahvaćen i veći dio Petrovog vrha, ali je, kažu u Hrvatskim šumama, oko dvije tisuće kubika drvne mase pravovremenim postupanjem na vrijeme zbrinuto, uspostavljen je šumski red, a dio susjednog odsjeka propisno je saniran.
Iz Hrvatskih šuma ističu kako se tijekom obnove šume, moraju sjeći stara stabla s ciljem prirodne obnove, odnosno stvaranja uvjeta za rast i razvoj dovoljne brojnosti i uzrasta prirodnog mladog naraštaja. Šumarija Daruvar provodila je i niz šumsko-uzgojnih radova uključujući pripreme za prirodno pomlađivanje, 15 hektara njege pod zastorom stare sastojine te radove doznake i uspostave šumskog reda.
- Na širem prostoru Petrovog vrha pa tako i neposredno prije samog vrha do sada smo posadili oko 20 tisuća sadnica - rekao nam je upravitelj Šumarije Daruvar, Darko Bakarić.
Nova sadnja
Iz Hrvatskih šuma poručuju da će ove godine dodatno obnoviti nedovoljno pomlađene površine odsjeka te su predviđeni radovi pripreme za jesenju sadnju sadnica hrasta kitnjaka još tri hektara, odnosno 24 tisuće sadnica hrasta kitnjaka. Približna vrijednost navedenih šumsko-uzgojnih radova iznosi 265.000 kuna.
- Svjesni smo da vizualno još neko vrijeme to područje neće biti onakvo na kakvo su posjetitelji navikli, no obnova šume je zakonski propisana i nužna iz niza razloga, a ponajviše za to da bi se osigurala zdrava i vitalna šuma za sljedeće generacije - poručuju iz Hrvatskih šuma.
Situaciju na području grada Daruvara, odnosno na jednom od najistaknutijih vrhova na Zapadnom Papuku - Petrovom vrhu, komentirale su i javne osobe među kojima je i gradonačelnik Daruvara, Damir Lneniček. Kao povremeni šetač na Petrovom vrhu, rekao da se uvijek iznenadi koliko sječa stabala uzima danka, štoviše zaprepašten je količinom koja se sječe.
Mišljenje političara
- Ne mogu reći da sam najsretniji, ali s druge strane dobivamo neke nove vizure. Nadam se da će Hrvatske šume nastaviti i s pošumljavanjem, odnosno sadnjom novih stabala. Oni na taj način gospodare drvnom masom. Sječe se nemilice, ali nadam se da neće ostati samo proplanci - rekao je Damir Lneniček.
Takvu zabrinutost ne gaji samo on, već i ostali Daruvarčani. Za mišljenje smo upitali Igora Jareša, SDP-ovog kandidata za gradonačelnika.
- Ja ne bih tvrdio da je riječ o nezakonitim radnjama, no istina je da sam često na Petrovom vrhu, a još prije nekoliko mjeseci sam zamijetio da je takva potpuna sječa stabala loša slika i loša prilika nas ljudi kako se obraćamo prema prirodi i Papuku koji je prirodno bogatstvo koje moramo čuvati. Dužnost nam je na pravi način iskorištavati to prirodno blago, stoga smatram da je riječ o prekomjernoj sječi šuma. Ne samo na Petrovom vrhu, već i na drugim dijelovima Papuka. Ne izgleda mi to kao da se pravilno gospodari šumama. Razumijem da neka trupca zbog starosti ili bolesti treba ukloniti, no baš da se cijela šuma posječe, da ostanu doslovno livade – nije mi to jasno. Uz Petrov vrh sam emotivno vezan kao i većina Daruvarčana i žao mi je da nisu ostavili barem mali dio stabala uz skijašku vučnicu i stazu. Komentirao sam i s planinarima kako sada gore puše jako vjetar što nikad ranije nije zabilježeno. Vjerojatno je to zato što više nema prirodne barijere koju je činila šuma. Uz cestu kada idete prema Petrovom vrhu posađen je drvored, no to je samo na jednom dijelu. Iako nisam stručan, zgrozilo me to sve, poručio je Jareš.
Saborski zastupnik za češku i slovačku manjinu, Vladimir Bilek strastveni je ljubitelj prirode, pa tako i Petrovog vrha na kojem često provodi vrijeme. Evo što misli o novom izgledu omiljenog izletišta.
- Meni kao laiku koji često vrijeme provodi u prirodi, naravno da se ne sviđa ideja prekomjerne sječe šuma. Šume su pluća prirode, ukras i ono što naš grad i okolicu čini lijepim. Naravno da ih trebamo čuvati. Teško se oduprijeti dojmu kada vidimo kako sve to trenutno izgleda, no ono što je važno znati I čemu se ja nadam jest da se Hrvatske šume drže Osnova gospodarenja, da na prirodan način obnavljaju naše područje, ali i da planiraju pošumljavanje. Trebat će neko vrijeme da šuma opet postane gusta i bogata kao što je bila, no i to vrijeme će neminovno doći. Nemojmo zaboraviti da je naš grad jedan od rijetkih koji u svom centru ima tolike divne parkove, a svima nam je u cilju da i ostane zelen, kazao je Bilek.
Zeleni odred
Ovakvi prizori mahom posječenih šuma kojima su zatečeni Daruvarčani, zabrinuli su građane posebno nakon istupa Vesne Grgić, čelnice braniteljske udruge VIDRA (Veterani i društvena akcija) za portal Telegram.hr. Naime, Grgić je za Telegram rekla kako je prikupila dokumentaciju koja, tvrdi Grgić, navodno otkriva nezakonite radnje sa sječom šuma. Grgić je dokumentaciju na 1000 stranica nedavno predala Europskoj komisiji, a u svojim izjavama, pozivajući se upravo na predane dokumente, optužuje Hrvatske šume za devastaciju.
___________________________________________
KAKO ZNATI DA NEŠTO NE ŠTIMA?
Kako bi bolje razumijeli postupak sječe stabala i kako bi saznali na koji način uvidjeti je li posao odrađen kako treba, razgovarali smo s djelatnikom Hrvatskih šuma.
- Ako je posječeni prostor ogoljen kao mjesečeva površina, onda tu nešto ne štima, tim je riječima djelatnik Hrvatskih šuma (podaci poznati redakciji), komentirao u kojem slučaju se treba zabrinuti. Svojoj tvrtki zamjera što javnost bolje, jednostavnijim rječnikom ne informira o procesu sječe šuma jer smatra da svaki građanin koji to želi, mora znati na koji se način provodi obnova, pošumljavanje, odnosno kada nastupa sječa starih stabala.
- Budući da sam često na terenu, svašta sam vidio. Na mojem teritoriju trenutno nema velikih sječa, no nažalost, i sam sam ponekad bio svjedokom da se nisu baš najbolje donosile odluke o količini sječe stabala. Reći ću to ovako: Ja se ne bih složio da je uvijek izabran najbolji način – kazao nam je visokoobrazovan radnik u Hrvatskim šumama i pojasnio nam kako je bit cijelog procesa osigurati pomladak. Naime, prema riječima ovog iskusnog šumara, njihov je posao pratiti godinu dobrog uroda sjemena. Katkad, priznaje nam, takvu godinu čekaju i cijelo desetljeće, no ona je jamstvo da je na tlu dovoljno sjemena koje će proklijati i iz kojeg kreće pošumljavanje. Tada je nužno pristupiti sječi starih stabala jer jedino dovoljno svjetlosti jamči mladoj šumi da će stasati. U prevedenom, sječa starih stabala tada stvara uvjete za rast mladih stabala.
U nastavku nam je rekao kako je najlakše laiku shvatiti da li je sve u redu.
- Pred nama su dani bujanja vegetacije. Ako se tlo zazeleni i ako gustiš krene rasti, tada je odabran dobar trenutak za sječu. Ukoliko to izostane, a posječena površina bude nalik mjesečevoj, goloj površini, tada definitivno nešto ne štima – zaključio je.
___________________________________________
Cug: Često se šumari moraju opravdavati što rade svoj posao
Za komentar cijele ove situacije koja se danima spominje u kuloarima, a naročito o sve učestalijm prijavama poput one Vesne Grgić, zamolili smo i voditelja Uprave šuma podružnice Bjelovar, Ivana Cuga.
- Mi pokušavamo shvatiti namjere i motive za takvim prijavama, no ne uspijevamo. Mišljenja smo da se iza svega toga krije nešto više, jer teško je vjerovati da sama Vesna Grgić ima tako teške optužbe na račun Hrvatskih šuma iz vlastitog uvjerenja. U svakom poslu, sustavu i branši ima nepravilnosti i poremećaja, no generalizirati i tako teško neutemeljeno i neargumentirano optuživati cijelu struku je strašno. Ispada da se svi mi ponašamo nekontrolirano kao devastatori iznad kojih nema zakona i pravila. To jednostavno nije moguće. A da se povremeno dogode i neke protuzakonite radnje ili situacije, kao i u svakom procesu i poslu, nažalost je točno. No, svejedno, to što ona pokušava prikazati nema smisla – ovim je riječima Ivan Cug, voditelj Uprave šuma podružnice Bjelovar komentirao aktivisticu Vesnu Grgić koja je tzv. devastaciju šuma u Hrvatskoj prijavila Europskoj komisiji.
Cug je dodatno pojasnio kako je Grgić interesantna manjem dijelu zelenih aktivista te kako ima mrežu ljudi koji joj tendenciozno serviraju određene informacije sa terena, a među njima su vjerojatno i pojedini nezadovoljni djelatnici Hrvatskih šuma. Za jednog zaposlenika koji širi dezinformacije iznutra, potvrdio nam je Cug, znaju i sami. Spomenuta aktivistica bavi se, odaje nam nadalje voditelj Uprave šuma podružnice Bjelovar Ivan Cug i vrbovečkim dijelom, tzv. Varoškim lugom koji spada pod bjelovarsku Upravu šuma i dodaje kako su kontrole pojedinih inspekcija zbog anonimnih zviždača sve učestalije.
Klimatske promjene
- Inspekcije kontroliraju provođenje propisa osnova gospodarenja šumama. Ako se uoče odstupanja, zabrani se sječa, nalažu da se nepravilnosti otklone. Imamo nažalost i prekršajnih prijava, a inspekcije kontroliraju i kretanje drvnog materijala, te brojne druge stvari, stoga prostora za nepravilnosti kakve prezentira Grgić u javnost - doista nema – kazao je Cug pojasnivši kako su dva velika problema s kojima se javnost suočava: nerazumijevanje procesa obnove šuma te klimatske promjene.
Naime, obnova šuma, dugotrajan je i složen proces, a mlade šume ovdje u području jednodobnih kontinentalnih šuma sjeverozapadne Hrvatske nema bez dovršnog sjeka starih stabala na kraju pomladnog razdoblja. Upravo je ta sječa, nažalost, većini građana šokantna. Klimatske promjene dodatna su sol na ranu nedovoljno educiranom stanovništvu.
- Vesna Grgić na našem djelokrugu najviše se bazirala na ranije spomenuti Varoški lug. Naime, više nego šokantno izgleda površina iza dovršnog sjeka u nizinskoj šumi hrasta lužnjaka u 11. mjesecu u kišnom razdoblju kad sve pliva i kad su teški traktori izvukli trupce i kad su iza njih ostali kolotrazi. Iz preostalih vrhova će ljudi izraditi ogrjev i uspostaviti šumski red uhrpavanjem sitnog granja kako bi se mladim biljkama omogućio rast i razvoj, što je najbolji način za šumu, no ako neće biti zainteresiranih, onda ćemo ih,u okviru ugovora s energanama, izrezati, izvesti van i samljeti. Ti strojevi naprave novu, dodatnu štetu. A onda Vesna Grgić ili neki njezin aktivist digne dron i snimi tu površinu u najružnijem trenutku kada još nije bilo moguće uspostaviti šumski red, niti poravnati izvozne puteve, a kamoli izvršiti popunjavanje sadnicama oštećenih površina. Naravno da to izgleda šokantno, kako će izgledati jer je činjenica da mi ne možemo taj drvni materijal teleportirati iz šume, a više nema temperatura ispod nule koje traju mjesecima i koje su omogućavale manje štete prilikom radova u šumi – vrlo je detaljan Cug koji upozorava i koliko vremena djelatnicima odlazi na neprestana odgovaranja na upite medijima, ali i građanima koji su uvjereni da djelatnici Hrvatskih šuma devastiraju šumske površine. Veći broj zaposlenika tada zaustavlja svoj uobičajen posao, prikupljaju se podaci po odjelima, rade tablice i šalju se kompletni podaci o planovima i brojkama.
Čak nije ni u tome problem, no dozlogrdilo im je, tvrdi Cug da ih se neprestano optužuje za nepravilnosti jer naprosto svi misle da znaju na koji način se gospodari šumskim ekosustavima. Često ispada da se šumari moraju opravdavati zbog primjene pravila struke, odnosno provođenja uobičajenih postupaka u gospodarenju šumama, koje šumarska struka na ovim prostorima primjenjuje već više od dva stoljeća u skladu s prirodnim zakonitostima i osobinama vrsta drveća koje ovdje obitavaju.
