"I ja znam biti frustrirana zbog brojnih gradilišta, ali zato ćemo uskoro imati bitno ljepši Pakrac"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
S gradonačelnicom Pakraca i zastupnicom u Hrvatskom saboru Anamarijom Blažević razgovarali smo povodom Dana grada koji se ove godine proslavlja višednevnim manifestacijama, ali ipak skromno i u kontroliralim uvjetima zbog pandemije korona virusa. I svemu što je u Pakracu napravljeno u posljednje četiri godine njezina mandata koji uskoro istječe.
Pakrac je u već neko vrijeme veliko gradilište. Prilika je ovo da navedete značajnije investicije koje su započete ili su odrađene u protekloj 2020. godini?
- Svakako najveći i najvidljiviji je projekt Poboljšanje vodno komunalne infrastrukture aglomeracija Pakraca i Lipika vrijedan 240 milijuna kuna, a sufinancira ga Europska unija iz Kohezijskog fonda. Radovi koji su u tijeku svima nama otežavaju život, posebno u smislu prometovanja pa zato razumijem nezadovoljstvo građana jer sam i sama ponekad frustrirana. Ipak, gledam dugoročno, u budućnost, znam da ovim projektom dobivamo jako puno i sigurna sam, kada radovi budu završeni, da ćemo svi biti jako zadovoljni s novom, kvalitetnom i modernom infrastrukturom jer je staru bilo važno promijeniti.
Zanimljiv podatak sam dobila od naših vatrogasaca. Od kada se u gradu radi aglomeracija, nisu imali niti jedan poziv na intervenciju zbog probijanja kanalizacije, dok su prije takve slučajeve praktički imali svakodnevno. Česta su bila i oštećenja na vodovodnim cijevima što ne čudi jer mi smo grad koji je proživio Domovinski rat, žestoka podrhtavanja uslijed eksplozija i granatiranja, a uz sve to infrastruktura je bila i stara, čak i 100 godina na nekim mjestima. Zato i ovim putem apeliram na sugrađane da nastoje biti strpljivi jer vrlo skoro ćemo imati puno kvalitetniju infrastrukturi i puno ljepši grad i gradske ulice i trgove.
Kada govorimo o infrastrukturi, moram pitati što će biti s plinskom mrežom koja je također u lošem stanju i koja je realna opasnost za građane?
- Plin je sada na tržištu i ne može se sufinancirati obnova ili zamjena plinske mreže. Mi kao grad nemamo direktnih udjela u upravljačkim strukturama tvrtke "Pakrac plin, iako smo članovi skupštine Komunalac. Ipak, upravo zbog sigurnosti građana plan je da izmijenimo mrežu na mjestima gdje je ona jako loša. Tu prije svega mislim na Bolničku ulicu gdje su bili "grublji" radovi aglomeracije. Za to se pripremamo i tu ćemo, uz pomoć Komunalca i Pakrac plina, vlastitim sredstvima financirati radove zamjene plinske infrastrukture.
A što je s vodoopskrbom?
- Značajne radove smo imali i po pitanju vodoopskrbe. Završen je projekt vodoopskrbe naselja sjeverozapadnog dijela Grada Pakraca kroz koji su stanovnici naselja Omanovac, Gornja i Donja Obrijež, Mali i Veliki Banovac, Novi i Stari Majur, Ploštine, Kapetanovo polje, Batinjani i Toranj dobili mogućnost spajanja na javni vodoopskrbni sustav. Projekt je vrijedan oko 8 milijuna kuna, a u 100 posto iznosu je financiran iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Na javni vodoopskrbni sustav djelomično smo spojili i naselje Kusonje. Hrvatske vode pripremaju veliki projekt zaštite Pakraca od bujičnih voda što je za nas vrlo važno jer smo na takvom geografskom položaja da za vrijeme obilnijih kiša imamo velik dotok bujičnih i oborinskih voda.
Što je s energetskom obnovom?
- Po pitanju energetske učinkovitosti Pakrac je postao pozitivan primjer uspješnosti. Napravili smo puno toga dobroga, ne samo za energetsku učinkovitost i uštedu, nego i za bitno ljepšu vizuru našeg grada i sada na većim djelom naših višestambenih zgrada praktički više nemamo tragove gelera, metaka i ostalih sličnih podsjetnika na Domovinski rat. Energetski smo obnovili Gradsku sportsku dvoranu, pri samom kraju su radovi na Općoj županijskoj bolnici Pakrac i bolnici hrvatskih veterana, Osnovna škola braće Radić također je prošla energetsku obnovu, ne samo matična, nego i područne škole, lani konkretno područna škola u Badljevini. Još je puno primjera energetske učinkovitosti koje smo napravili zadnjih nekoliko godina.
U kojoj je fazi uređenje središnjeg gradskog trga?
- Radovi su pri samom kraju, preostalo je postavljanje dijela urbane opreme i sadnja hortikulture i očekujem da će radovi biti završeni kroz narednih mjesec dana. Projekt uređenja središnjeg gradskog trga bana Jelačića vrijedan je oko 8 milijuna kuna, a financira se kroz program ruralnog razvoja RH i mjeru 7.4.1. Posebno sam ponosna što smo uspjeli napraviti Spomen obilježje poginulim braniteljima na središnjem trgu. Ukupna vrijednost je 1,2 milijuna kuna, a u tom projektu nam je kroz sufinanciranje značajno pomoglo Ministarstvo hrvatskih branitelja s oko 780 tisuća kuna.
Što je s prometnom infrastrukturom?
- U prošloj godini bilo je dosta ulaganja i u izgradnju prometnih površina. Tu prvenstveno mislim na izgradnju Ulicu Aleja kestenova koju još jednim dijelom trebamo završiti, gradili smo nove i rekonstruirali postojeće pješačke staze, napravili sanaciju cestovnih površina u Zoni male privrede gdje nam je u sufinanciranju značajno pomoglo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Vrlo je važno da infrastrukturno ojačamo Zonu i područje dvorišta nekadašnje tvornice Papuk jer s njom imamo velikih planova za budućnost.
Uskoro će se zatvoriti vrlo prometna Ulica hrvatskih velikana...
- Moram naglasiti da smo napokon usvojili i strateški plan razvoja prometa Grada Pakraca što je vrlo važno kada znamo da ćemo zatvaranjem za promet Ulice hrvatskih velikana ostati bez ulice koja je bila dosta prometna, a u samom gradu imamo i dosta jednosmjernih i uskih ulica. Veseli me da će ove godine krenuti izgradnja nove gradske Ulice Alojzije Janković, iznad Gradskog stadiona, za što smo osigurali početna sredstva u Ministarstvu regionalnog razvoja. Nastavilo smo i s modernizacijom parkirališnih i podvoznih površina uz mjesna groblja u Badljevini i Velikom Banovcu. Državne i županijske ceste su sukladno svojim nadležnostima imale vrijedne investicije. Lani su nastavljeni i radovi na modernizaciji sustava javne rasvjete, kao i na zbrinjavanju otpada, gdje smo otvaranjem novog reciklažnog dvorišta dobili mogućnost da kvalitetno vodimo brigu o odvojenom prikupljanju i zbrinjavanju otpada.
Što je Grad dosad napravio po pitanju socijalnih projekata?
- Kada govorimo o projektima, moram istaknuti važnost socijalnih projekti, a mene osobno uvijek fascinira projekt Zaželi koji, osim zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih i teško zapošljivih osoba, za cilj ima vođenje brige o našim starijim sugrađanima. Mi smo kroz projekt „Ja sam žena, a ne broj“ uspjeli osigurati više od 5 milijuna kuna, zaposlena je 31 žena, a projekt je imao 180 korisnika. Projekt je pun pogodak i drago mi je da se nastavlja i dalje, sada pod imenom „Žena ispred vremena“. On je u provedbi, dodatna vrijednost projekta je 3,2 milijuna kuna, zaposleno je 35 žena, a projekt ima 210 korisnika.
Važan je i projekt „Nismo sami“ kojem je nositelj Grad Pakrac, a partneri su Udruga slijepih i slabovidnih osoba, GD crvenog križa, Centar za socijalnu skrb i Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana. Osim provedbe edukacija, planirano je i prilagođavanje javnih prostora osoba s invaliditetom pa ćemo tako prostor naše bolnice prilagoditi slijepim osobama postavljanjem info tabli na Brailleovom pismu.
A što je s mladima?
- Udruga mladih okončala je projekt „Grad mladih“, zatim treba spomenuti i projekt unaprijeđena usluga u dječjem vrtiću „Maslačak“ gdje smo iz Europskog socijalnog fonda uspjeli osigurati dodatno zapošljavanje stručnih osoba, ali i rad vrtića do 21 sat. Projekt je vrijedan oko 2,6 milijuna kuna. Postoji još cijeli niz uspješnih projekata koje provode ustanove, udruge, društva i klubovi. Vratila bih se na investicije...
Recite...
- Podsjetila bih da smo radili i na kulturnim i javnim površinama. Zajedno s našom Župom i Ministarstvom regionalnog razvoja započeli smo s radovima uređenjem nekadašnje kuće časnih sestara koja će biti prenamijenjena u Katolički vrtić. U tijeku je i obnova kapele sv. Ivana Nepomuka u samom središtu grada. Zbog osiguravanja mobilnosti osoba s invaliditetom u zgradi gradske uprave smo ugradili dizalo, Osnovna glazbena škola je dobila novu stolariju, a vrlo važno je da smo krenuli u proces oživljavanja Spahijskog podruma i to kroz projekt Svijet graševin“. Ideja je da uz knjižnicu i muzejsku zavičajnu zbirku koji će preseliti u prostor Spahijskog podruma, u tom prostoru ponudimo cijeli niz kulturnih sadržaja. Kroz ovaj projekt vrijedan 65 milijuna kuna, kojeg s oko 55 milijuna sufinancira Europski fond za regionalni razvoj, u Pakrac će doći više od 28 milijuna kuna. Moram i ovom prigodom pohvaliti naše ustanove Muzej Grada Pakraca i Gradsku knjižnicu i čitaonicu koje imaju odličnu sinergiju i blisku suradnju, ali i Osnovnu glazbenu školu i Turističku zajednicu koje imaju vrlo zanimljivih projekata. Kada govorimo o kulturi ne smijem ne spomenuti i Kulturno prosvjetno društvo „Sloga“ koja radi odličan posao kroz brojne projekte i za djecu i mlade, ali i za odrasle. Na kraju moram istaknuti da smo u 2020. značajna sredstva uložili i u projektnu dokumentaciju što je također važna investicija u smislu planiranja budućih projekata i sufinanciranja u sljedećem financijskom razdoblju.
Sve ovo navedeno iziskuje i značajna sredstva za sufinanciranje. Koliko to opterećuje gradsku kasu i kakva je situacija u gradskom proračunu?
- Stanje u gradskom proračunu je dobro. Najvažniji razlog da je tome tako je novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Prije ovog zakona Grad Pakrac je imao izvorni proračun oko 11 milijuna kuna. Nakon donošenja zakona i dodatnim "fiskalnim izravnanjem", Grad Pakrac ima izvorni proračun veći od 19 milijuna kuna. Na taj način je Vlada RH i Ministarstvo financija omogućilo gradovima i općinama manjeg fiskalnog kapaciteta, među koje ubrajam i Pakrac, lakše sufinanciranje i povlačenje sredstava iz EU fondova. Nikada nisam radila tako da se prijavljujemo na sve natječaje koji postoje, bez obzira na uvjete sufinanciranja. Treba biti realan u smislu potreba, ali i u smislu hoćemo li moći pratiti dinamiku plaćanja. Zato mi danas nemamo niti jedan nepodmiren račun, svi računi se plaćaju u valuti i mislim da je to korektno prema izvođačima radova ili pružateljima usluga jer smo svjesni da bilo kakav drugačiji pristup stvara problem i ne bi bio korektan.
Spomenuli ste ulaganja u dvorište bivšeg „Papuka“ i Poduzetničku zonu Pakrac 1. Nedavno je završen natječaj za prodaju zemljišta. Kakvo je sada stanje po pitanju oživljavanja tog gospodarskog dijela?
- Meni je oduvijek bilo strašno gledati kako bivši tvornički div kakav je bio Papuk koji je u najboljim godinama zapošljavao i do 2 tisuće ljudi, zarasta u granje i šikaru, kako propada. Papuk je devastiran u Domovinskom ratu, ali moram reći da je devastiran i nakon Domovinskog rata. Moj prvi ulazak u Papuk bio je traumatičan i bilo mi je jako teško, posebno kada sam vidjela devastaciju u upravnoj zgradi. Vidjelo se da prijašnji vlasnik nije vodio brigu i odlučila sam da to kupi Grad koji će to barem urediti i očistiti.
U redu, ali što dalje s Papukom?
- Na kupnju je utjecala i činjenica što smo po pitanju raspoložive površine u našoj Zoni male privrede gdje imamo Poduzetnički centar, dva poduzetnička inkubatora, kao i poduzetnike koji rade, ostali na svega 500 četvornih metara. Bilo je zainteresiranih investitora koji su vidjeli svoju poslovnu priču u Pakracu, ali ni u najoptimističnijim razmišljanjima nisam očekivala da ćemo na ovom posljednjem natječaju prodati šest od ponuđenih sedam parcela. Uz već postojeće poduzetnike i obrtnike koji svoju djelatnost već obavljaju u Zoni, vjerujem da sve prema tome da ćemo uspjeti oživjeti i privesti svrsi nekadašnje Papukovo dvorište, ali i da će naša Zona dovesti do toga da ljudi zbog posla dolaze u Pakrac.
Iseljavanje stanovništva je problem s kojim je suočena praktički cijela Hrvatska pa taj problem ne zaobilazi ni Pakrac. Kakva je situacija s tom problematikom i što Grad planira poduzeti kako bi pokušao riješiti taj problem ili dovesti do suprotne migracije, u kojoj će ljudi dolaziti u Pakrac?
- Migracije su sasvim normalna pojava i oduvijek su ljudi doseljavali i odseljavali. Naravno da mi je žao kada ljudi odluče odseliti iz Pakraca, ali svatko zna koji su njegovi razlozi. No, prema konkretnim podacima kojima raspolažem mi smo po tom pitanju u plusu, odnosno više je osoba u Pakrac doselilo nego što ih je iz Pakraca odselilo. Službeni podaci pokazuju da je u periodu od 1.1. do 31.12. 2020. prebivalište na području Grada Pakraca prijavilo 77 osoba koje su doselile s drugih područja RH i 21 osoba koje su doselile iz inozemstva. U istom periodu 72 osobe su odselile na druga područja RH, a 12 je odselilo u inozemstvo. Znači, 93 osobe su doselile, a 84 su odselile. Osim toga lani je 14 osoba odjavljeno po službenoj dužnosti i to se odnosi na osobe koje su ovdje prijavljene, ali tu nežive. U istom razdoblju prijavljeno je prebivalište za 72 novorođenčadi, a 134 osobe su umrle. Dakle 62 više umrlih nego rođenih i to je veliko problem o kojem ćemo morati još ozbiljnije promišljati iako smo poduzeli neke po meni dobre i kvalitetne mjere. Prije svih program "3+" za obitelji s troje i više djece i program potpore mladim obiteljima.
Ipak, svjesni smo da je potrebno i nekoliko godina da neke mjere daju rezultate.
Dobro, ali može li se što napraviti u međuvremenu?
- Najvažnije će biti poticanje poduzetništva u cilju otvaranja novih radnih mjesta. Tu moram pojasniti jednu vrstu nesporazuma. Znam pročitati komentare tipa "zašto gradite trgove, a ne gradite tvornice“? Ljudi trebaju shvatiti da su prošla vremena kada su gradovi gradili tvornice i da uloga grada nije otvaranje novih radnih mjesta na taj način. Osnovna i najvažnija uloga Grada je da stvori sve preduvjete da bi netko odlučio ovdje početi svoju poduzetničku priču i otvoriti radna mjesta. To je naša obaveze i mi se trudimo biti što kvalitetniji servis poduzetnicima i obrtnicima, da privučemo i nove, ali i da postojećima omogućimo da mogu razvijati svoje poslovanje. Mi imamo bogatu tradiciju poduzetništva i obrtništva, prije tri godine smo proslavili 200 godina organiziranog obrtništva u Pakracu, imam izuzetno dobre odnose s našim poduzetnicima i obrtnicima i smatram da je temelj našeg razvoja i naša perspektiva upravo razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Ne mislim da nam treba velika tvornica koja će zapošljavati dvije tisuće ljudi. Uvjerili smo se posljednjih godina, ali i kroz neke svjetske krize da propadanje takve velike tvornice s velikim brojem zaposlenih može dovesti do općeg kraha čak i velikih svjetskih gradova.
Dodirnuli smo se sve ljepše vizure grada. Izgradnjom novog trga i šetnice do izražaja dodatno dolaze neobnovljena pročelja. Kakvi su planovi za rješavanje tog problema kao i za rješavanje preostalih nekoliko većih gradskih ruševina i objekata koji nisu u funkciji?
- Obnovom pročelja zgrade „mirovinskog i zdravstvenog“ završena je obnova pročelja javnih, državnih zgrada u gradu. Ostali su objekti koji su ili privatno vlasništvo ili je problem vrlo komplicirani imovinsko-pravni odnosi. Kada se završi obnova trga i šetnice razmišljamo o novom programu kojim bi financijski potpomogli sve one koji bi obnovili pročelja na svojim poslovnim prostorima ili obiteljskim kućama.
Što se ostalih tiče, objekt projektnog biroa Pakrac je u privatnom vlasništvu i prema mojim saznanjima obnova je već trebala započeti, ali je odgođena zbog pandemije. U privatnom vlasništvu je i bivši Hotel "Krndija" i znam da je vlasnik napravio projekt obnove, ali i on čeka natječaje i mogućnosti za sufinanciranje obnove. I robna kuća je u privatnom vlasništvu i za sad smo s vlasnikom uspjeli dogovoriti da barem "obučemo" zgradu da kao do sada ne narušava vizualno taj dio grada. Ali to je privremeno rješenje i nadam se da ćemo s vlasnicima uspjeti uspostaviti bolju komunikaciju. Kod objekta u kojem je PPK trgovina problem su komplicirani imovinsko-pravni odnosi.
Ono što nam ponekad otežava obnovu je činjenica da imamo puno objekata koji su pod zaštitom kao spomenici kulture. Na to smo izuzetno ponosni, ali nam to često otežava obnovu i administrativno i financijski.
Korona kriza je neizbježna tema jer već godinu dana živimo u netipičnim uvjetima? Koliko će po vama ova kriza ostaviti traga na Pakrac i u smislu gospodarstva, ali i po pitanju ljudi i međusobnih odnosa?
- Kada govorimo o gospodarstvu i poduzetništvu, tu ne očekujem neke preteške posljedice, ali sam sigurna da će ova kriza ostaviti duboke tragove na svima nama. Mi smo društvena bića i meni osobno najviše nedostaje to druženje i razgovor s ljudima. Bojim se da smo se otuđili, prije smo uvijek pri susretu išli korak naprijed, a sada kada se sretnemo vidim da idemo korak unatrag. Nedostaje mi ta prisnost. Neobično je i da Dan Grada obilježavamo tako skromno i bez događanja. Vjerujem da nam svima nedostaje i Sajam slavonski banovac i Multipak i sve ostale naše manifestacije.
Kod nas je srećom epidemiološka situacija uvijek bila dobra iako je bilo dana kada je bilo strašno teško i kada smo, nažalost, zauvijek izgubili neke naše drage sugrađane. To je najveći gubitak i najveći trag koji će među nama ostaviti ova globalna kriza.
Pri kraju je vaš četverogodišnji gradonačelnički mandat u kojem ste u srpnju 2020. postali i zastupnica u Hrvatskom saboru. Kakvo je iskustvo rada u Saboru i kakvi su planovi?
- Naravno da mi je velika čast što imam priliku biti zastupnica u Hrvatskom saboru. Žao mi je što zbog problema s koronom ne možemo raditi onako kako je Sabor oduvijek radio pa ne možemo biti svi zajedno u sabornici. Rad u Saboru je dinamičan i to nije samo pripremanje izlaganja, praćenje izlaganja ostalih kolega ili sudjelovanje u raspravama nego i rad kroz radne odbore. Članica sam Odbora za lokalnu samoupravu, Odbora za ravnopravnost spolova i međunarodnu suradnju i Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Isto tako, posao gradonačelnika je vezan za Zagreb, posjete ministarstvima, tako da sam i na dužnosti gradonačelnice znala često biti odsutna iz Pakraca.
Vjerujem da kroz svoj rad uspijevam ostvariti određene benefite ne samo za Pakrac nego i za Lipik i cijelu županiju jer sam zastupnica cijelog ovog kraja. Iz tog razloga nastojat ću u svom mandatu odraditi što više korisnih i konkretnih stvari. Do kada će moj saborski mandat trajati teško je predvidjeti jer sam u Saboru umjesto ministra Josipa Aladrovića. U svakom slučaju pripremam se i radim kao da ću mandat odraditi do kraja.
U svibnju nas čekaju lokalni izbori i bitka za drugi gradonačelnički mandat?
- Gradski odbor HDZ Pakrac mi je jednoglasno dao potporu u kandidiranju i ponosna sam što ću u svibnju ponovno biti kandidat HDZ-a za gradonačelnicu Pakraca. Nadam se da će i građani prepoznati sve ono što sam svojim radom i aktivnostima učinila za razvoj našeg grada, da će to potvrditi svojim glasom i da će mi dati povjerenje da i u naredne četiri godine nastavimo sve ono što smo započeli u ovom mandatu.