Hrvatski jagodari napokon se udružuju. Malim dijelom je i naš portal zaslužan
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Matija Brinjak, 30-godišnji jagodar iz Velikog Banovca kod Pakraca dao je svoju priču za MojPortal.hr. krajem studenoga prošle godine. U njemu je govorio o svom inovativnom uzgoju veće količine jagoda na manjoj površini i o problemima razjedinjenosti hrvatskih jagodara.
Sat vremena nakon objave tog teksta na našem portalu, Brinjaka su nazvali iz ministarstva poljoprivrede i rekli mu da se ministrica Marija Vučković želi sastati s njim. Rečeno, učinjeno i Brinjak je nakon sastanka s ministricom u Zagrebu dobio podršku krovne državne poljoprivredne institucije s najavom da će mu se u novoj 2021. godini nastojati i konkretno pomoći u razvoju inovativnog uzgoja jagoda.
Savjetodavna pomoć
No, to nije jedina dobra stvar koja se dogodila nakon objave teksta na našem portalu. Naime, u tom prvom tekstu kojeg smo objavili, Matija Brinjak bio se požalio kako nije mogao dobiti savjetodavnu pomoć od hrvatskih jagodara pa su mu uskočili jagodari iz Srbije koji su mu prenosili svoja iskustva kako bi on u svom Velikom Banovcu što manje griješio.
E, sada je priča potpuno drukčija i dogodila se doista sjajna stvar za hrvatske jagodare. Njegov primjer nije zaintrigirao i na akciju potaknuo samo ministricu poljoprivrede pa je tako ovih dana oformljena zajednička interesna grupa pod imenom "Hrvatska jagoda“ u kojoj je već do sada okupljeno više od 50 uzgajivača jagoda iz cijele Hrvatske.
Prvi je ovo konkretan korak prema ostvarivanju glavnog cilja, a to je i institucionalno povezivanje proizvođača jagoda u Hrvatskoj kako bi lakše i efikasnije riješili svoje probleme.
- Moj cilj je bio da okupim sve proizvođače jagoda koji su spremni pomoći savjetima, da zajedničkim djelovanjem rješavamo probleme koji se pojavljuju, a najviše da pomognemo nekome tko tek kreće u jagodarstvo. Kada sam se počeo baviti jagodama i sam sam imao velikih problema s početnim informacijama. Zato ovom grupom želim potaknuti sve da način razmišljanja ne bude samo profit nego da se pomogne onima koji su čvrsto odlučili baviti se ovom proizvodnjom jer ona nije lagana i svaka greška se skupo plaća - pojasnio je Matija Brinjak.
Razmjena informacija
Sve je krenulo prije nekoliko tjedana kada su ga, nakon sastanka s ministricom, kontaktirali neki proizvođači koji su imali pitanja i potrebe rješavanja konkretnih problema, pa se odlučio osnovati grupu. U roku dva tjedna u nju se uključilo više od 50 proizvođača.
- Bilo je konkretnih upita pojedinaca koji su kretali u proizvodnju, koji su imali konkretne probleme i vjerujem da su im savjeti koji su dobili kroz grupu konkretno pomogli što je smisao i cilj ove grupe. U njoj je i nekoliko puno većih proizvođača koji obrađuju i do 50 tisuća sadnica i stvarno mi je gušt gledati takve nasade. Ja sam konkretno stupio u kontakt s kolegom iz škole koji živi u Požegi i u pregovorima smo da otvorimo zajednički nasad i da zajednički djelujemo na području Požeštine jer u tom dijelu jagode ima malo. Ljudi u grupi su, čini mi se, još uvijek malo sramežljiviji. U početku nisu znali što grupa donosi, ali grupa služi isključivo za savjete, razmjenu informacija i vidim da je i komunikacija među proizvođačima postala sve otvorenija i konkretnija. Sa svakim ću podijeliti sve svoje znanje i iskustvo, pa se nadam da će i drugi tako funkcionirati, pogotovo po pitanju vegetacije i berbe jagode - kaže Matija.
Nužno udruživanje
Dodaje i da je u grupu pozvao i nekoliko velikih proizvođača u Hrvatskoj za koje zna.
- Jednostavno su odbili poziv. Smatram da je to zastarjeli način razmišljanja. Moj stav je da što nas je više, bit će manje problema jer sto glava je pametnije od jedne - zaključuje Matija.
Da je svojim slučajem Matija otvorio zanimljivu temu slaže se i Željko Bjeliš iz Opuzena. Poljoprivredni je proizvođač, a ujedno i predsjednik Udruge proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež“.
- I mi u dolini Neretve imamo sličan problem jer mi, primjerice na mandarinama u međurednim razmacima proizvodimo jagode, lubenice i slično. Bez obzira na to što mi tom dodatnom proizvodnjom povećavamo produktivnost po jedinici površine, ne možemo ostvariti potporu za obje kulture, niti ih možemo upisati jer sustav jednostavno ne prepoznaje taj način uzgoja - tvrdi Bjeliš i dodaje da je ujedinjavanje poljoprivrednih proizvođača budućnost.
- Takvo ujedinjavanje svakako pridonosi osnaživanju i vjerujem da bi takvi bili ozbiljnije shvaćeni od strane institucija jer nam nedostaje ta institucionalna podrška, stručno ispitivanje novih sorti, uvođenje novih tehnologija i slično. Posebno mislim da se to odnosi na jagodu koja u Hrvatskoj i nije previše zastupljena u proizvodnji pa samim tim ima i veliki potencijal. Tako vjerujem da bi se riješio dosta veliki problem, a to je plasman na tržište gdje mali proizvođači, iako imali i nižu cijenu, jednostavno ne mogu samostalno ući u veće trgovačke lanaca zbog otkupnih poduzeća tj. prekupaca koji su po mom mišljenju višak u ovom lancu. Oni stvaraju teret proizvodnji i kao takvi su jedan od kočničara udruživanja proizvođača u proizvođačke organizacije - priča nam Bjeliš.
Plastenička proizvodnja
On također smatra kako zbog svih problema postoji i određeno nepovjerenje među samim proizvođačima.
- Zbog toga je potrebno puno raditi i po pitanju otklanjanja tog nepovjerenja u budućnosti. Zato ovu inicijativu pozdravljam i smatram dobrom i potrebnom - zaključuje Bjeliš.
U grupi je i Tomica Cafuk, vlasnik istoimenog OPG-a iz Vidovca pored Varaždina. On se također profesionalno bavi uzgojem voća i povrća, duže od 20 godina. Imaj nasad od oko 40 tisuća jagoda koje uzgajaju plastenički, na oko jednom hektaru površine, a uz jagode imaju i 6 hektara jabuka i godišnje odrade oko 15 hektara salate. U rad je uključena cijela obitelj i trenutno imaju troje zaposlenih.
- Mi smo prije desetak godina prestali s uzgojem jagoda jer smo imali uzgoj na otvorenom. Sad prije tri godine smo ponovno pokrenuli proizvodnju, ali plastenički. S jagodama nismo prisutni u velikih trgovačkim lancima i sve uzgojene jagode prodamo na malo, dakle direktno kupcima, na sajmovima i prigodnim štandovima tako da nemamo problema s plasmanom jer smo već izgradili ime. Postoje određeni problemi u uzgoju, ali prema mojim iskustvima trenutno je najveći problem berba. Jagoda je na tlu i to je jako grdo i teško brati tako da nam je najveći problem pronaći ljude za berbu - priča nam Tomica Cafuk.
No, pronašli su rješenje i za taj problem tako što su jagode podigli na metar visine.
- To je takozvana hidroponska proizvodnja jagoda, a osim lakše berbe, ovaj oblik uzgoja ima još benefita i ušteda. Možemo reći da je to slično horizontalnom visećem uzgoju koji primjenjuje Matija i smatram da je to apsolutna budućnost - kaže Tomica koji također pozdravlja pokretanje grupe Hrvatska jagoda.
- Nekakvo udruživanje jagodara sigurno da nije loša ideja prije svega zbog razmjene iskustava i znanja jer tako svatko lakše može riješiti svoje probleme. Svakako je važno i želi li se netko ozbiljno baviti uzgojem jagoda jer to je ključna stvar da bi takvo uvezivanje imalo smisla - mišljenja je Tomica Cafuk iz Vidovca.
Povećanje proizvodnje
Mario Agatić iz Vukovara vlasnik je OPG-a Agatić, magistar je agronomije i profesionalno se bavi poljoprivredom. Obrađuje dvadesetak hektara zemlje, bavi se ratarskom proizvodnjom, a od ove godine ima i nasad od 2000 sadnica jagoda.
- Za sad jagode uzgajam na otvorenom i planiram povećanje proizvodnje. Vidio sam ovu grupu koji je osnovao Matija i naravno da pozdravljam i podržavam svaki oblik ujedinjavanja poljoprivrednih proizvođača. Ali mislim da u grupu trenutno ima premalo stručnih, korisnih informacija. Možda je to stoga što je grupa tek nedavno pokrenuta, ali čini mi se da u grupi ima i dosta onih koji su tu radi samohvale, a ne radi stručne pomoći i koji ne žele podijeliti informacije. Bez obzira na to, pozdravljam volju i inicijativu i spreman sam podijeliti svoje stručno znanje i iskustvo sa svakim tko je zainteresiran - poručio je Mario Agatić iz Vukovara.
Da su poljoprivredni proizvođači prilično "stidljivi“ uvjerio sam se i sam jer je većina odbila dati svoje komentare i tako izaći u javnost. Ipak, činjenica da su se uključili u grupu govori da interes svakako postoji pa je stoga važno da ovo bude samo prvi korak prema službenom i institucionalnom povezivanju uzgajivača jagoda, bilo kroz udrugu ili neki drugi pravni oblik. Ovo bi ujedno trebao i mogao biti primjer i ostalim ne samo poljoprivrednim proizvođačima u Hrvatskoj da svoje problema efikasnije mogu riješiti zajednički i ujedinjeni, kroz što bolju međusobnu komunikaciju.