Hrvatske šume: „Svaka se sječa proglašava devastacijom. To je netočno, sječom se šume njeguju“
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Na našu mail adresu stiglo nam je priopćenje iz Uprave šuma Bjelovar, a koje potpisuje više šumarskih institucija Republike Hrvatske. Odnosno u potpisu su Akademija šumarskih znanosti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Hrvatske šume d.o.o., Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatsko šumarsko društvo.
Naše istraživačke teme
Budući da smo nedavno i sami istraživali zašto je toliko napada na šumarsku struku te smo pokušali doznati događa li su uistinu devastiranje šumskih površina na koje mnogi upozoravaju, držimo važnim prenijeti priopćenje koje je slične teme kao i naš istraživački članak kojeg možete pročitati OVDJE i OVDJE. Pristiglo priopćenje prenosimo u cijelosti.
„Povodom nezapamćenih napada na šumarsku struku, a samim time i na druge strukom vezane institucije i rad trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o., dužni smo reagirati kako bi javnost bila ispravno informirana o stanju i gospodarenju šumama u Hrvatskoj, jer se pojašnjenja struke i brojni pozitivni primjeri dosta teško i rijetko ističu u medijskom prostoru. Ovim se otvorenim pismom sve šumarske institucije obraćaju javnosti s ciljem zaštite digniteta šumarske struke i šumarstva kao znanosti i gospodarske grane.
Profesionalno gospodarenje
Već godinama se svaka sječa iz nekih glasnih i zlonamjernih krugova proglašava devastacijom. To je, međutim, potpuno netočno jer je sječa alat kojim se šuma njeguje, obnavlja, sanira nakon štete i prevodi u viši uzgojni oblik. Rezultat toga je kvalitetnija, stabilnija, raznolikija, produktivnija i vitalnija šuma.
Šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari se održivo, stručno, profesionalno i na znanstvenim temeljima duže od dva i pol stoljeća. Inženjerski studij šumarstva jedan je od najstarijih visokoškolskih studija u Hrvatskoj, a temelji se na prirodnoj školi gospodarenja šumama. Šumama se gospodari na temelju Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode te šumsko-gospodarskih planova, koji se donose na razdoblje od 10 godina, tijekom kojih državna inspekcija redovno nadzire izvršenje propisanih radova. Dakle, za svaku je gospodarsku jedinicu (šumu) u Republici Hrvatskoj evidentirana kompletna drvna zaliha i broj stabala po vrstama drveća, te propis za gospodarenje u njoj u sljedećih 10 godina.
Godišnji prirast drvne zalihe u Republici Hrvatskoj iznosi 10,1 milijun m³, od čega je 7,5 milijuna m³ u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., a 2,2 milijuna m³ u šumoposjedničkim šumama. Godišnje se u šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. iskoristi manje od prirasta, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja – naime, prosječna godišnja proizvodnja kroz njegu i obnovu šuma iznosi 6,4 milijuna m³. Šume se tijekom njihova životnog vijeka njeguju, a po isteku tog vijeka obnavljaju. Obnova šuma ponajprije je prirodna. To je ekološki i ekonomski najprihvatljiviji način izmjene generacija. Njega i obnova šuma obavljaju se prema načelima prirodne škole uzgajanja šuma (close to nature silviculture), u nas razvijane pod nazivom zagrebačka škola uzgajanja šuma.
Udio prirodnih šuma
Tradicija šumarstva duga 256 godina i prirodan pristup gospodarenju šumama temeljni su razlozi što u Republici Hrvatskoj imamo relativno povoljnu šumovitost, očuvanu ukupnu površinu šuma i izrazito visok udjel prirodnih šuma.
U medijima se itekako može primijetiti i golem pritisak drvoprerađivačke industrije na Hrvatske šume d.o.o. zbog ograničene drvne sirovine, kojemu se Hrvatske šume d.o.o. upravo zbog planskog i programskog gospodarenja uspješno odupiru, pa je neobično kako se „zeleni aktivisti“ u takvim situacijama ne oglase sa svojom podrškom! Izuzetno je važno naći balans između očuvanja ovog prirodnog resursa i gospodarskog učinka kompletne na šumi bazirane industrije koja je jedna od najperspektivnijih u Republici Hrvatskoj, posebno u ruralnim područjima i zapošljava oko 50.000 ljudi (drvna industrija, dobavljači, izvođači radova u šumarstvu, obrtnici itd.). Isto tako, nismo primijetili podršku hrvatskom šumarstvu u borbi s brojnim nepogodama koje su pogodile naše šume u proteklih nekoliko godina, a koje su neposredna ili posredna posljedica sve jačih i bržih klimatskih promjena, kojima svi svjedočimo u svim aspektima života: katastrofalnim odumiranjem šuma poljskog jasena i šuma obične smreke, napadom štetnika u najvrjednijim šumama hrasta lužnjaka, štetama u jelovo-bukovim i kitnjakovim šumama od ledoloma i vjetroloma, te šumskim požarima. Nitko se od „zelenih aktivista“ ne oglašava kada šumarstvo ukazuje na opasnosti od velikih hidrotehničkih zahvata u okolišu nizinskih šuma ili od ponovne degradacije sredozemnih šuma ako se prepuste nekontroliranom brstu i ispaši.
Strogi kriteriji
Hrvatske šume d.o.o. su od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama. FSC certifikacija znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC certifikat predstavlja veliku čast i međunarodno priznanje načinu gospodarenja šumama unutar Hrvatskih šuma d.o.o. koje se odvija u skladu sa strogim kriterijima. Poštivanje odredbi certifikata se stalno provjerava i kontrolira te je zadržan u kontinuitetu od 2002. godine, čime je hrvatska šumarska struka koja već generacijama na odgovoran i održiv način gospodari izuzetno značajnim nacionalnim resursom dobila veliko priznanje“, stoji u priopćenju koje potpisuju Akademija šumarskih znanosti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Hrvatske šume d.o.o., Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatsko šumarsko društvo.
