Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

PROSVJED

"Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku": deseci tisuća ljudi u Zagrebu traže hitnu sanaciju otpada u Gospiću

Prosvjed je organizirala Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" zbog afere s desecima tisuća tona ilegalno i opasno odloženog otpada na području nekadašnjeg industrijskog kompleksa PPK Velebit u Gospiću

U Zagrebu je danas održan prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku", jedan od najmasovnijih građanskih okupljanja u Hrvatskoj posljednjih godina. Organizirala ga je Građanska inicijativa "Gospić je naš dom" u znak prosvjeda zbog afere s desecima tisuća tona ilegalno i opasno odloženog otpada na području nekadašnjeg industrijskog kompleksa PPK Velebit u Gospiću. Prema izvještajima nacionalnih medija, na zagrebačke ulice izašle su, prema navodima, deseci tisuća ljudi iz svih dijelova Hrvatske.

Okupljanje je počelo u 11 sati na Trgu kralja Tomislava, odakle je prosvjedna povorka krenula prema Trgu bana Josipa Jelačića, gdje je oko podneva započeo središnji dio programa. Sudionici, mnogi umotani u hrvatske zastave i noseći transparente, na prosvjed su stigli iz desetak gradova diljem zemlje; dio organiziranim autobusima iz Gospića i Like, dio osobnim vozilima. Prema pisanju Neta.hr, iz Gospića je krenulo sedam autobusa, no zbog velikog interesa broj sudionika koji su putovali osobnim automobilima bio je znatno veći od očekivanog.

Pozadina afere

Prema rekonstrukciji HRT-a, ilegalno dopremanje i odlaganje otpada na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Bilajskoj ulici u Gospiću počelo je još 2021. godine, a prvu dozvolu za gospodarenje otpadom tvrtki Tipos Resurs izdao je Upravni odjel Ličko-senjske županije 2022. godine, piše Dalmatinski portal. Otpad se, prema navodima istražitelja, uvozio iz Slovenije, Italije i Njemačke te dopremao iz Hrvatske, pri čemu je organizirana kriminalna skupina otpad lažno prikazivala kao plastični materijal namijenjen recikliranju.

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Afera je javno izbila u veljači 2025., kada je policija, uz podršku Europola, u međunarodnoj akciji uhitila 13 osoba, među njima varaždinskog poduzetnika Josipa Šinceka i njegovu suprugu Moniku, vlasnike tvrtke Tipos Resurs. USKOK je potom pokrenuo istragu protiv deset osoba i četiri tvrtke, a slučaj je u studenom 2025. dobio i korupcijski krak kada je uhićen tadašnji glavni državni inspektor Andrija Mikulić, osumnjičen za koruptivno postupanje povezano s aferom.

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Puni razmjer onečišćenja u javnost je dospio 6. kolovoza 2026., kada je USKOK, zbog velikog interesa javnosti, objavio nalaz Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema tom vještačenju, na istraženom dijelu kompleksa procijenjeno je oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada, od čega je gotovo 33.000 tona zakopano u tlu. Pronađeni su ostaci obrade električne i elektroničke opreme, plastika, građevinski i mineralni materijal te dijelovi medicinskog otpada, dok je tlo, prema nalazu, snažno opterećeno teškim metalima. Dopunsko vještačenje utvrdilo je i prisutnost PFAS spojeva, poznatih kao „vječne kemikalije“, u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta. Vještaci pritom nisu utvrdili da cjelokupna količina od 37.000 tona pripada opasnom otpadu.

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Na izvanrednoj sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, održanoj u Gospiću sredinom kolovoza, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznio je i noviju procjenu prema kojoj se na lokaciji nalazi gotovo 45.000 tona ilegalno dovezenog otpada, od toga oko 33.000 tona zakopano, oko 4.500 tona rasuto po silosima, dodatnih 650 tona ispred silosa, te gotovo 6.000 tona pomiješanog opasnog i neopasnog otpada unutar silosa, prenosi Index.hr. Sjednica je, prema istom izvoru, protekla burno, a gradonačelnik Gospića Darko Milinović na njoj je demonstrativno bacio rezultate USKOK-ova vještačenja u koš za smeće, ocijenivši da "služe pravim kriminalcima".

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Sedam zahtjeva upućenih Vladi

Uoči prosvjeda, u petak navečer, Građanska inicijativa „Gospić je naš dom“ objavila je sedam konkretnih zahtjeva upućenih Vladi:

1. da Vlada u roku od 20 dana javno predstavi cjelovit program sanacije s obvezujućim rokovima;

2. hitno uklanjanje 33.000 tona zakopanog otpada u roku od tri mjeseca;

3. uvrštavanje gradskog komunalnog odlagališta „Rakitovac“ u Plan gospodarenja otpadom;

4. uspostavu dugoročnog i sveobuhvatnog monitoringa uz angažman neovisnih stručnjaka koji bi izradili plan dugoročnog praćenja i neovisnu procjenu zdravstvenog rizika;

5. privremenu zabranu uvoza otpada koja bi stupila na snagu odmah;

6. utvrđivanje osobne odgovornosti nadležnih institucija i pojedinaca koji su omogućili ili tolerirali nezakonito odlaganje;

7. formiranje stručnog tijela koje bi osmislilo sustavan, a ne „ad hoc“ plan sanacije.

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Organizatori su, kako prenosi Net.hr, prije prosvjeda pozvali sudionike na dostojanstveno ponašanje i suzdržavanje od "protuustavnih obilježja", naglašavajući da je riječ o građanskom, a ne političkom okupljanju te da u službenom programu neće nastupiti nijedna politička opcija.

Program i atmosfera na Trgu

Prosvjedna povorka s Tomislavca je stigla na Trg bana Jelačića nakon čega je počeo službeni program prosvjeda. Najprije su govorili predstavnici Gospića i Siska, a od 13.05 sati predstavljene su takozvane "crne točke Hrvatske", odnosno slučajevi iz Vranjica, Benkovca, Dugog Rata, Splita, Poznanovca, Kaštijuna, Pazina, Zagreba i Rijeke, čime je poruka prosvjeda proširena s Gospića na širi problem gospodarenja otpadom u zemlji. 

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Organiator provjeda Vladimir Šulentić opisao je atmosferu riječima da su "emocije su ogromne, zato što moramo ovdje stajati".

Željka Šikić iz Gospića otvorila je program optužbom da je vlast građane "predala ekomafiji".

Antun Zdunić, osnivač inicijative "Gospić bez otrova", istaknuo je da je cjelokupno područje Rakitovca izostavljeno iz istražnih radnji, što smatra "esencijalnim za rješavanje ovog problema".

Prosvjednica s Korčule koja je došla u Zagreb izjavila je za Net.hr: "Tražimo minimum odgovornosti onih koji su dozvolili da se to dogodi u Lici".

Prosvjednik Žarko koji je došao iz Gospića pozvao je da se politički sukobi ostave po strani, poručivši da bi sanacija "trebala biti jedini prioritet, i to odmah", a Morana iz Zagreba, koja u Lici ima vikendicu, ocijenila je da problem nije ograničen samo na to područje, prenosi Net.hr.

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Prosvjedu se, obratila i zastupnica Možemo! i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić, koja je poručila da su za problem otpada u Lici i Hrvatskoj odgovorni HDZ i premijer Andrej Plenković, dodavši da okoliš "ujedinjuje ljude". Gradonačelnik Gospića Darko Milinović najavio je sudjelovanje na prosvjedu, dok se ličko-senjski župan Ernest Petry, prema pisanju Neta.hr, odlučio ne pridružiti, uz obrazloženje da ne želi politizirati okupljanje.

Reakcije vlasti uoči prosvjeda

Premijer Andrej Plenković u srijedu je, zajedno s članovima Vlade, posjetio Gospić i izložio plan sanacije, no bez konkretnih datuma odvoza otpada, prenosi Net.hr. Na sjednici Vlade uoči prosvjeda poručio je da razumije zabrinutost građana te najavio da će prekrivanje zakopanog otpada biti dovršeno do sredine listopada. Odbacio je i tvrdnje o navodnom onečišćenju vodoopskrbnog sustava, ustvrdivši da su sve provedene analize pokazale da je voda za piće u Gospiću i Ličko-senjskoj županiji ispravna. Hrvatski geološki institut priopćio je, prema HRT-u, da je riječ o „nepotrebnom širenju panike“ i da je voda u Lici ispravna.

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u priopćenju je, prenosi Telegram.hr, poručilo da Hrvatska ne dopušta neograničen uvoz svih vrsta otpada i da nije točna tvrdnja kako se opasni otpad može slobodno uvoziti, potvrdivši pritom da je uvoz otpada u Hrvatsku rastao nakon ulaska zemlje u Europsku uniju, s vrhuncem 2021. godine. Vlada, prema HRT-u, priprema i izmjene Kaznenog zakona kojima bi se uvela posebno teška kaznena djela protiv okoliša, takozvani ekocid.

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Prema pisanju Neta.hr, javnost je uoči prosvjeda bila podijeljena oko njegova karaktera: dio komentatora na društvenim mrežama okupljanje je doživio kao politički motivirano, dok su drugi u njemu vidjeli isključivo građansku borbu za očuvanje okoliša. SDP-ov Mihael Zmajlović najavio je podnošenje prijave Ministarstvu zaštite okoliša zbog ekološke štete u Gospiću, a organizatori su naglašavali da ne stoje iza njih ni SDP ni bilo koja druga stranka, već da je riječ isključivo o građanskoj inicijativi koja problem prati već dvije do tri godine.

Odgovor institucija

Prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ prerastao je u jedno od najmasovnijih ekoloških okupljanja u novijoj hrvatskoj povijesti, potaknuto otkrićem gotovo 37.000, prema pojedinim procjenama i do 45.000 tona ilegalno odloženog otpada u Gospiću te sumnjama na organiziranu kriminalnu i korupcijsku pozadinu slučaja. Sudbina sedam zahtjeva upućenih Vladi, s prvim rokom od 20 dana za predstavljanje plana sanacije, u narednim će tjednima biti ključan pokazatelj hoće li institucionalni odgovor pratiti razmjere afere koju su, prema jednoglasnim ocjenama medija, i sami dionici u Vladi i Saboru opisali kao jednu od najvećih ekoloških afera u Hrvatskoj.

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!