Fotografija: Na benzinskim postajama može se pronaći gotovo sve što je potrebno za domaćinstvo/Foto: Sasa Buric/Cropix, Nikola Vilic/CROPIX (Ilustracija)
Galerija
Na benzinskim postajama može se pronaći gotovo sve što je potrebno za domaćinstvo/Foto: Sasa Buric/Cropix, Nikola Vilic/CROPIX (Ilustracija)

Direktor tvrtke s 40 benzinskih: "Prodajemo doslovno sve - kruh, ulje, šećer, prašak, kroasane..."

"To nije problem koji su nametnuli poduzetnici, nego je problem države, koja se na nepromišljen način odlučila miješati u trgovačke odnose i tržište", poručuje poduzetnik koji ima više benzinskih postaja



Benzinske postaje su oduvijek bile dio cestovne infrastrukture. Od početka pa sve do danas glavnina djelatnosti i prihoda odnosila se na prodaju naftnih derivata, odnosno goriva.

Oduvijek su benzinske postaje imale i dodatni asortiman koji je uključivao ponudu autokozmetike, autodijelova i maziva te prehrambeni dio. Ponuda se uglavnom odnosila na sitnice koje su trebale građanima kada trebaju brzo riješiti neku situaciju. Uglavnom, te sitnice su se u trenutku kada su bile zatvorene trgovine mogle nabaviti na benzinskim postajama, koje su duže radile, a neke rade, kako smo svjedoci, neprekidno, piše Jutarnji list.

Sve širi asortiman

Željko Mandarić, direktor tvrtke Adria Oil iz Kastva koja ima 40-ak benzinskih postaja, ističe kako se prodaja asortimana široke potrošnje na benzinskim postajama značajno promijenila u posljednjih 10-20 godina.

- Ako su tada na benzinskim postajama prevladavali gorivo i artikli poput motornih ulja, svjećica i remenja za vozila te druga autooprema, danas benzinske postaje nude značajno širi asortiman.

U ponudi su već neko vrijeme UNP boce za domaćinstvo, briket i pelet za grijanje, a odnedavno ne samo pakirani prehrambeni artikli, nego i svježi, cijeđeni sokovi, kroasani, sendviči, hotdog i ostalo. Isto tako, na benzinskim postajama naći ćete i artikle za domaćinstvo poput toaletnog papira, praška za veš, tablete za perilice suđa i slično. Benzinske postaje postaju prodajno mjesto za sveobuhvatnu kupnju.


Foto: Nikola Vilic/CROPIX (Ilustracija)

 
Foto: Nikola Vilic/CROPIX (Ilustracija)  

Sama činjenica da država i dalje regulira maloprodajne cijene motornih goriva i ograničava maržu, trgovci motornim gorivima stavljaju naglasak na prodaju trgovačke robe u svojim dućanima kako bi barem minimalno ublažili gubitak marže.

Tako su benzinske postaje u ponudu uključile i svježi kruh, ulje, šećer i brašno kao rezultat zatvaranja, odnosno ograničavanja rada trgovina nedjeljom, pojašnjava Mandarić.

Jedan sugovornik Jutarnjeg lista, koji ima nekoliko benzinskih postaja, a zamolio je da mu se ne navodi ime, protivi se prodaji kruha na benzinskim postajama, ali naglašava da ne osuđuje onoga tko ga prodaje jer se namjestila takva situacija da zbog neke nerazumne administrativne odluke u srcu sezone ne rade trgovine specijalizirane za prehranu.

Državni problem

Ova situacija s prodajom kruha, prema riječima sugovornika, dogodila se zbog, doista, čudne situacije da su u špici turističke sezone dva dana zatvorene trgovine, tako da su se neki vlasnici benzinskih postaja samo prilagodili takvoj situaciji.

- Dakle, to nije problem koji su nametnuli poduzetnici, nego je problem države, koja se na nepromišljen način odlučila miješati u trgovačke odnose i tržište.

Mali vlasnici benzinskih postaja prolaze, zbog Vladinih uredbi o ograničenju cijena goriva, težak period, tako da razumijem kolege koji su to napravili, ali nisam osobno za to da prodajemo svježe pečen kruh. Svi poduzetnici koji se bave klasičnom distribucijom u posljednje dvije godine su u problemima. Dobitnik je samo Ina, koja ima rafinerijsku djelatnost, pojašnjava sugovornik.

Benzinska postaja nije bila objekt u kojem se prodavalo samo gorivo, a ovisno o lokaciji i različiti dodatni asortiman. - Prilagođavalo se potrebama građanima i može se reći da je to klasična tržišna utakmica. Uvijek su benzinske postaje imale dodatni asortiman, a taj asortiman je nekada bio sužen jer nije bilo tržišno gospodarstvo. Imali ste jednog proizvođača baterija, jednog-dva proizvođača cigareta, čokolada, grickalica, keksa, jednog proizvođača motornih ulja..., a onda je razvojem tržišta asortiman obogaćen.

Obogaćen je uglavnom na pritisak dobavljača. Dakle, nekada su benzinske imale samo Kraševe čokolade, Franckov čips i kavu, Podravkine grickalice i začine, Saponijin deterdžent, Inina maziva..., a onda je na inicijativu dobavljača asortiman obogaćen, tako da imate deset proizvođača čokolada, pet proizvođača slanih štapića, deset proizvođača žvakaćih guma, deset proizvođača maziva...

Kopija inozemstva

Isto kao što je slučaj u trgovinama. Tu su i neki novi proizvodi. U posljednjih desetak godina imate pakirane sendviče. U posljednjih pet-šest godina možete dobiti coffee to go, hranu za životinje, kapsule za perilice, cijeđene sokove... Tih proizvoda nekada uopće nije bilo. Prije toga su se na benzinskim postajama mogli nabaviti zapakirani prehrambeni proizvodi, govori ovaj poduzetnik.

Izgradnjom autocesta benzinske postaje počele su prilagođavati ponudu putnicima, pa tako uz postaje imate ponudu toplih gotovih jela, peciva, pa čak à la carte restorane i smještaj.

- Prvi je bio Marché na postajama Tifona, pa je Ina pratila trend otvaranjem Fresh Cornera. Taj trend je pojačan u posljednjih desetak godina i preslikan iz inozemstva. Na ruku ide i to što je sada obogaćena ponuda peciva i kruha koji su zaleđeni i koje treba samo podgrijati i koji je najprije došao u trgovačke lance, naglašava sugovornik Jutarnjeg lista.

----------------------------------

Miroslav Šeparović: "Još nismo dobili očitovanje Vlade RH"

"Ustavnom sudu podneseno je nekoliko prijedloga za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona kojim je reguliran rad nedjeljom. Prema uobičajenoj proceduri, svi prijedlozi upućeni su Vladi Republike Hrvatske na očitovanje", odgovorio je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović Jutarnjem listu na pitanje rade li ustavni suci na prijedlogu koji im je zbog zabrane rada trgovinama nedjeljom uputila Udruga glas poduzetnika.

- Nakon što Ustavni sud zaprimi tražena očitovanja te pribavi eventualno druga potrebna očitovanja ili podatke, odlučit će o osnovanosti podnesenih prijedloga.

U ovom trenutku nije moguće procijeniti kada bi mogla uslijediti odluka Ustavnog suda, ali to će svakako biti u razumnom roku - rekao je još Miroslav Šeparović, iz čijeg odgovora proizlazi kako će vremenski rok u kojemu će se donijeti odluka najviše ovisiti o Vladi i vremenu koje će im trebati za očitovanje. Očigledno se to neće dogoditi do kraja ove turističke sezone.

Dosadašnje zabrane rada nedjeljom Ustavni sud je ukidao. (I. Toma)

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!