Dino Sadilek iz Pakraca u jeku korone otvorio obrt i povukao potporu koja mu je bila vjetar u leđa
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika posljednjih godina bilježi konstantan rast broja registriranih obrta, usprkos brojnim globalnim ekonomskim problemima, prije svega epidemiološkim mjerama uzrokovanim koronavirusom, koje neke obrte onemogućuju u radu, a prouzrokovale su i sve izraženiju ekonomske krizu.
Prema podacima kojima raspolaže Vera Pečanić, tajnica Udruženja obrtnika, s 28. veljače 2021. godine je na području Pakraca i Lipika u radu registrirano 182 obrta. Prošle godine broj registriranih obrta bio je 164, 2019. ih je bilo 145, a godine 2018. je bilo registrirano 128 obrta.
Porast obrta
Otprilike, može se zaključiti da je na području Pakraca i Lipika u posljednje četiti godine, svake godine oko 10 posto više novoregistriranih obrta.
Bilo bi zanimljivo vidjeti i kakve su brojke po pitanju broja zaposlenih kod obrtnika. Jedini konkretan podatak za tu kategoriju datira iz 2016. kada je napravljen Katalog obrtnika ovog Udruženja u kojem su detaljno analizirani brojčani pokazatelji stanja obrta na području Pakraca i Lipika. Udruženje je tada imalo registirana 144 obrta u radu, pri čemu je kod obrtnika bilo ukupno zaposenih 367 ljudi, odnosno u prosjeku 2,55 zaposlena po obrtu. Ako bi se uvažio ovaj prosjek i za ovu godinu, pretpostavka je da je danas kod obrtnika zaposleno oko 460 ljudi.
Godine 2016. najviše je bilo uslužnih obrta, čak 58 što je oko 40 posto ukupnog broja, a logočno je da je najviše zaposlenih, njih 108, također bilo pri uslužnim obrtima. Zbog korone je odgođena izrada novog Katalog obrtnika koji bi, prema neslužbenim informacijama, mogao biti objavljen tijekom 2021. godine.
Potpore HZZ-a
Realno, najveći razlog za ove pozitivne trendove po pitanju povećanja broja registriranih obrta najvjerojatnije su Potpore za samozapošljavanje koje je moguće ostvariti pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. U širokoj lepezi kataloga mjera su i mjere koje se dodjeljuju „nezaposlenim osobama za pokrivanje inicijalnih troškova poslovanja i rada poslovnog subjekta“. Cilj ovih HZZ mjera je financijska podrška nezaposlenim osobama koje odluče pokrenuti vlastiti posao, ciljana skupina su nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju Zavoda, a trajanje korištenja mjera je 24 mjeseca.
Iznos potpore male vrijednosti za samozapošljavanje određuje se prema djelatnosti poslovnog subjekta, u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.). Potpore za samozapošljavanje dodjeljuju se korisnicima koji su raspoređeni u četiri skupine. Prva skupina može koristiti maksimalan iznos od 130 tisuća kuna, u 2. skupini su maksimalne potpore do 100 tisuća kuna, u 3. su potpore do 75 tisuća kuna, a u 4. do 50 tisuća kuna.
Potpore Gradova
Osim mjera HZZ-a, pakrački i lipički obrtnici na raspolaganju imaju i potpore koje im dodjeljuju i jedinice lokalne samouprave. Tako je Grad Pakrac u protekloj 2020. godini kroz Program mjera potpora poduzetnicima zbog epidemije COVID-19 odobrio 160 zahtjeva i na ime potpora isplatio nešto više od 811 tisuća kuna.
Prema mjerama koje nudi ovaj gradski Program najzastupljenija je bila mjera sufinanciranja troškova ulaganja u dugotrajnu imovinu u sklopu koje je odobreno 67 zahtjeva, a isplaćeno 493 tisuće kuna. Tu su još i mjere oslobađanja od plaćanja obveza prema Gradu Pakracu (31 zahtjev - 71.278 kn), sufinanciranje novog zapošljavanja (23 zahtjeva - 120.000 kn), sufinanciranje troškova zakupa poslovnog prostora kojima upravlja LRA Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. Pakrac (6 zahtjeva - 78.200 kn), sufinanciranje zakupa poslovnog prostora (15 zahtjeva - 29.555) kn, sufinanciranje troškova osnivanja trgovačkog društva i otvaranje obrta (6 zahtjeva - 11.110 kn) i mjera sufinanciranja nabave opreme i higijenskih sredstava za obavljanje djelatnosti (12 zahtjeva - 7.787 kn)
Majstorska zanimanja
Davor Lepka, predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika slaže se da su povećanju broja obrta najviše pridonijele HZZ-ove Potpore za samozapošljavanje te potpore gradova Pakraca i Lipika. Ipak, uz to uočio je još jedan zanimljiv pokazatelj.
-Čini mi se da je posljednjih godina sve više mladih ljudi koji se odlučuju za majstorska zanimanja tako da imamo i sve više majstora. Činjenica je da su majstorska zanimanja danas vrlo tražena i jako dobro plaćena, a razlog je taj što je pravih, kvalitetnih majstora sve manje. Zato mi se čini da su to i mladi počeli prepoznavati jer se od majstorskog posla može odlično zarađivati i živjeti. Ovu moju procjenu ilustrira i podatak da smo mi ove godine u Lipiku i Pakracu imali čak 15 keramičara s područja cijele Slavonije koji su kod nas polagali stručni dio koji im je potreban za dobivanje dozvola za rad, a ranijih godina takvih slučaje ili nije bilo uopće, ili su bili pojedinačni. Ono što isto tako primjećujem posljednjih godina, sve je više kolega, posebno onih mladih, koji se aktivno uključuju u rad samog Udruženja, prije svega kroz radne akcije obnove našeg Doma. To dokazuje da postajemo jedna velika i složna obrtnička obitelj koja, ne samo da radi, nego i živi zajedno. Zbog korone i epidemioloških mjera nedostaju nam međusobni posjeti i kontakti s našim kolegama obrtnicima iz cijele Hrvatske s kojima imamo odlične odnose. I taj segment međusobnih dobrih odnosa smatram vrlo važnim za razvoj obrtništva na našem području jer su, zahvaljujući dolasku kolega obrtnika na naše manifestacije u Pakrac i Lipik, bili skoro u cijelosti popunjeni naši lokalni smještajni kapaciteti, zaključuje Lepka.
Među onima koji su maksimalno iskoristili Potpore za samozapošljavanje HZZ-a je i Pakračanin Denis Gombarević. Ovaj 35-godišnji soboslikar i ličilac vlasnik je obrta „Interijeri Denis“ i posluje od listopada 2020. godine. Njegov obrt je uvršten u 2. skupinu i iskoristio je maksimalnih 100 tisuća kuna potpore za tu skupinu korisnika.
Potporama do alata
-Bavim se izvođenjem soboslikarskih i ličilačkih radova na građevinama, radim štukature odnosno uređenjem interijere raznim dekorativnim tehnikama, kao i gletanje, obnovu stolarije i slično. Moram reći da mi je HZZ-ova Potpora za samozapošljavanje bila ključna i to mi je bila odskočna daska da sigurno uhodam posao. Najvažnije mi je da sam zahvaljujući toj potpori nabavio praktički sav alat i strojeve potrebne za rad, primjerice set za rezanje štukatura, strojeve za špricanje zidova i maleraj, a nabavio sam i dosta potrebne prateće opreme poput skele i slično, kaže Denis koji je dugi niz godina radio kod privatnika u Pakracu, ali i u Zagrebu. Prošle godine se odlučio samostalno pokrenuti posao i tvrdi da, usprkos problemima s koronom, posluje dobro.
-Za sad je ok, imam posla i već sam popunjen narednih mjesec dana. Radim najviše po Zagrebu i Slavonskom Brodu, povremeno i na području Pakraca. Mislim da je razlog taj što nema puno stručnih majstora koji kvalitetno rade ovaj posao, pa zato posla ima jer je ta usluga uvijek bila i bit će tražena. Vjerujem da će ovi problemi s koronom uskoro proći i isto tako vjerujem da će i po pitanju posla situacija biti još bolje, priželjkuje Denis.
Ipak, što se tiče planova prilično je oprezan pa, iako već sad postoji potreba za zapošljavanjem dodatnog radnika, s time će pričekati dok ne vidi kako će se razvijati situacija s epidemijom.
-U svakom slučaju cilj mi je isprofilirati se kvalitetom i tako pronaći svoje stalno mjesto na tržištu, zaključuje Denis koji je glavinu posla dogovorio zahvaljujući usmenoj predaji.
Potporu HZZ-a je koristio i 20-godišnji Dino Sadilek iz Pakraca, tehničar cestovnog prometa i upravitelj prijevoza. On je u rujnu 2020. otvorio obrta za prijevoz putnika najam kombija „Rent a Dino“, i preko HZZ-a je koristio subvenciju u iznosu od 25 tisuća kuna.
-Koristio sam ovu manju potporu jer jednostavno nisam u poslovni plan mogao uvrstiti nabavku kombi vozila koji su mi najvažniji za obavljanje moje djelatnosti. Problem je što su mi uvjetovali kupovinu novog kombija, a cijena jednog novog kombija je više od 300 tisuća kuna. Zato sam u stvari nabavio dva rabljena za upola manji iznos, a nabavio sam ih vlastitim sredstvima i uz pomoć roditelja i rodbine. Ali i ova sredstva HZZ-a kojima sam nabavio ostalu potrebnu opremu poput usisavača, miniwasha, laptopa, printera su mi jako pomogla na početku poslovanja, tvrdi Dino koji je trenutno jedini zaposleni u svom paušalnom obrtu.
Neizvjesna budućnost
Kaže da je odmah po završetku školovanja pokušao pronaći posao u struci, ali bezuspješno pa se odlučio pokrenuti vlastiti posao. Ističe da je, usprkos koroni i epidemiološkim mjerama posao krenuo jako dobro.
-Mogu reći da je na početku bilo i bolje nego što sam očekivao, bilo je puno posla, puno potreba za prijevoz, za najam i usluge. Ljudi su putovali, išli na izlete, na natjecanja, planinari, rukometaši, kuglači. I onda je negdje u studenom sve odjednom stalo i još i sad stoji. Kako će biti dalje ne znam, ali nadam se da će s toplijim vremenom popustiti i mjere i da će ponovno krenuti te društvene aktivnosti, izeti, natjecanja, a samim time da će se opet pokrenuti moj posao. Ne može ovo trajati zauvijek. Optimist sam, između ostalog jer sam jedini na području Pakraca i Lipika koji pružam ovu uslugu, a imam i planove za budućnost. Želja mi je nabaviti minibus, povezati se s agencijama i možda pokušati s međunarodnim prijevozom prema Njemačkoj. Ali o tome ću tek odlučivati kada vidim kako će se razvijati situacija s korona virusom, najavljuje Dino.
U prosincu 2020., godinu dana proslavio je i obrt „Iskopi CIA“, vlasnika Ivana Žunčića iz Dobrovca.
Koronu nije ni osjetio
-Bez obzira na probleme s koronom mogu reći da je iza mene jako dobra godina, jako sam zadovoljan količinom posla. Malo je bilo „štekanja“ na početku jer mi je mehanizacija došla sredinom veljače ove godine, znači praktički prije samog početka krize s koronom. Normalno da sam se u početku kada smo svi bili u neizvjesnosti i dosta uplašeni, pitao šta mi je ovo trebao tj. jesam li možda pogriješi? Ali stalno sam si ponavljao da će ovo proći i vrlo brzo počeo sam raditi, interesa i posla je bilo sve više, tako da mogu reći da se na poslu korona praktički nije ni osjetila. Kažem, jako sam zadovoljan kako sam radio u ovim uvjetima, a mogu misliti koliko bi posla bilo da je bila normalna situacija. Ipak, nadam se da će ovo s koronom uskoro prestati i da ćemo se svi vratiti normalnim životima, kaže 30-godišnji Ivan, po zvanju plinoistalater koji je izvanredno položio za rukovatelja građevinskim strojevima i položio C kategoriju za kamion.
Pretežita djelatnost njegovog paušalnog obrta u kojem je trenutno jedini zaposleni su pripremni radovi na gradilištu odnosno svi građevinski radovi vezani uz iskope, kopanje temelja, kanala za instalacije i u druge svrhe, zatim uklanjanje građevina i ruševina, ali i izrada drenaža, popločavanje staza i terasa, postavljanje ivičnjaka, nasipavanje površina, postavljanje zidnih i podnih obliga i slično.
Sam svoj gazda
Za raziku od ostalih protagonista ove obrtničke priče, Ivan nije koristio HZZ-ove potpore za samozapošljavanje nego je prošao na natječaju HAMAG Bicro, potpore male vrijednosti u sklopu kojeg mu je za nabavku strojeva i opreme odobren kredit od 40 tisuća eura, uz kamatu od jedan posto. Time je financirao nabavku kombiniranog stroja – bagera koji u sebi ima i mješalicu za beton i 7,5 tonskog kamiona, što je bilo dovoljno za njegove potrebe.
Što se tiče daljnjih planova Ivan je oprezan, ali, kaže, ostane li ovakva dinamika posla, vjerojatno će se pojačati u smislu mehanizacije.
-Imam iskustvo rada u poduzeću, u privatnoj firmi i sada samostalno. Kada radiš za sebe to je posao koji praktički radiš 24 sata dnevno i naravno da je to prilično naporno. Često dođem s gradilišta i navečer tek počinje drugi dio posla, administracija, papirologija, dogovaranje drugih poslova. Kada su takve gužve, naravno da mi nekad fali ono vrijeme kada sam u firmi odradio svojih osam sati i gotovo. Ipak, ovo ima svoju draž, prije svega jer radim za sebe i sam određujem koliko ću, kada i pod kojim uvjetima raditi, zaključuje mladi obrtnik Ivan.