Daruvar kao opomena: 22. srpnja postaje dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama?

Jedna od najvažnijih poruka gostovanja pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter u HRT-ovoj emisiji Treća dob odnosi se na potrebu snažnije zaštite starijih osoba od nasilja. Posebno je istaknula prijedlog da se 22. srpnja proglasi Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad starijim osobama, u spomen na tragičan zločin u Domu za starije u Daruvaru. Taj je događaj, naglasila je, potresao Hrvatsku, ali je ubrzo pao u zaborav, iako bi upravo on trebao biti trajni podsjetnik na nužnost sustavne zaštite najstarijih članova društva.

- Imali smo jedan strašni i dramatični događaj, ali nakon toga je zapravo sve prošlo kao da ga nije bilo..., upozorila je.

Pahokijev krvavi pohod

Podsjetimo, Krešimir Pahoki je u srpnju 2024. napravio pokolj u Domu za starije Vianey u Daruvaru. oko 10 sati ujutro došao u dom kako bi platio račun za smještaj svoje majke. Nakon kraćeg razgovora s vlasnicom doma, izvukao je pištolj i počeo pucati na sve koji su mu se našli na putu. Na licu mjesta ubio je njegovatelja Damira Fijalu, svoju majku i još troje korisnika, a nešto kasnije istog dana jedna je korisnica podlegla teškim ozljedama u virovitičkoj bolnici. U pakračkoj bolnici tog je dana završilo šestero ljudi, od kojih je njih četvero imalo ozljede od metaka. Jedna je osoba imala prostrjelnu ranu lijeve strane prsišta, dvije osobe strijelne rane lijevog i desnog prsišta, a jedna osoba imala je strijelnu ranu desne uške. Pahoki je nakon ubojstva otišao u obližnji kafić gdje je vrlo brzo nakon toga i uhićen.

Umirovljeni vojni policajac iz Daruvara, na Županijskom sudu u Bjelovaru u srpnju 2025. osuđen je na maksimalnu kaznu zatvora od 50 godina. 25 godina zatvora dobio je za ubojstvo majke, po 21 godinu za ubojstva štićenica doma, 15 godina za ubojstvo njegovatelja Damira Fijale, 10 godina za svaki pokušaj ubojstva i godinu dana za napad na poznanika Kusa.

Rastuće siromaštvo starijih

Pučka pravobraniteljica predstavila je i posebno izvješće o pravima starijih osoba, drugo takve vrste u njezinu mandatu. Istaknula je kako su prava starijih često zanemarena u javnom prostoru, unatoč sve većim izazovima s kojima se suočavaju. Cilj izvješća je upozoriti na ozbiljnost problema te potaknuti donositelje odluka na konkretnije i brže djelovanje.

Kao jedan od najalarmantnijih problema izdvojila je rastuće siromaštvo starijih osoba. Upozorila je da se negativni trend nastavlja iz godine u godinu, bez znakova zaustavljanja. Sve veći broj starijih građana živi u riziku od siromaštva, što zahtijeva hitne i učinkovitije mjere.

Velik problem predstavlja i nedostatna dostupnost socijalnih usluga, osobito za starije osobe koje žive same, u ruralnim i izoliranim područjima. Mnogi od njih, kada više ne mogu samostalno obavljati svakodnevne aktivnosti, ostaju bez odgovarajuće pomoći. Iako postoje programi podrške, oni još uvijek ne pokrivaju sve potrebe, posebno onih najranjivijih.

Duge liste čekanja

Pravobraniteljica je upozorila i na dugotrajne liste čekanja za smještaj u domove za starije te na visoke cijene smještaja. Za mnoge starije osobe, čak i kada žele ili trebaju institucionalnu skrb, ona ostaje nedostupna. Dodatne poteškoće stvaraju i problemi u zdravstvenom sustavu, koji posebno pogađaju stariju populaciju.

Posebno je naglasila da je nasilje nad starijima i dalje nedovoljno prepoznato i prijavljivano. Dok se fizičko nasilje češće uočava, psihičko, ekonomsko nasilje i zanemarivanje često ostaju skriveni. Upravo zato predložila je i da se dob uvrsti među zakonom zaštićene karakteristike kod kaznenog djela zločina iz mržnje.

Ispravljena nepravda

Govoreći o mogućim pomacima, navela je kako je u proteklim godinama ipak bilo određenih pozitivnih promjena, poput poboljšanja u usklađivanju mirovina, povećanja pojedinih naknada te uvođenja besplatnog željezničkog prijevoza za starije osobe. Također, nakon upozorenja njezina ureda, ispravljena je nepravda vezana uz naknadu putnih troškova za liječenje.

Za kraj, otvorila je i važno pitanje prava zaposlenih osoba koje skrbe o svojim starijim roditeljima. Trenutačno hrvatski zakon ne omogućuje bolovanje radi njege starijeg roditelja, za razliku od skrbi za dijete ili bračnog partnera. Smatra da je nužno zakonski urediti to pravo kako bi djeca mogla dostojanstveno brinuti o svojim roditeljima, a starije osobe dobiti potrebnu podršku u trenucima najveće potrebe.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!