Damir Lneniček o koroni, Petrovom vrhu, rotoru, Dalitu, stanovima POS-a...
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Kada sam se krajem svibnja upoznao s gradonačelnikom Daruvara Damirom Lneničekom, prvim HDZ-ovim gradonačelnikom Daruvara, rekao mi je jednu zanimljivu rečenicu: "Ja sam vam malo atipičan političar." U tom trenutku nisam bio siguran što točno želi poručiti s tom rečenicom, ali kasnije mi je postalo jasnije.
Damir Lneniček je, dakle, prvi HDZ-ov kandidat koji je uspio osvojiti Daruvar za kojeg sami Daruvarčani govore da je uvijek bio skloniji lijevim i liberalnim opcijama nego HDZ-u. To je bila važna pobjeda za stranku koju će Lneniček nastojati potvrditi i na sljedećim lokalnim izborima krajem svibnja. No, kako stvari sada izgledaju, trebala bi to biti rutinska pobjeda. U ovom trenutku prave oporbe u gradu zapravo i nema.
Nakon što smo se iz Zagreba preselili u ovaj lijepi grad, primijetio sam jednu vrlo "atipičnu" pojavu u odnosu Daruvarčana i Lneničeka. Čudilo me što ga gotovo pa nitko od običnih građana, onih koji nisu vezani uz politiku, ne kritizira. Tu, naravno, mislim na one koji nisu biračko tijelo HDZ-a. Nije, naravno, da su ga podizali u nebesa, ali umjereno lijepo su govorili o svom gradonačelniku kojem, zapravo, na prošlim izborima nisu htjeli dati svoj glas. Moram priznati da to nikad prije nisam vidio.
A druga stvar koja mi je zapela za uho, a koja zapravo objašnjava ovu prethodnu, jest da obični Daruvarčani za Lneničeka često govore: "On je dobar čovjek."
Lijepo je što nam aktualni gradonačelnik nije neka ohola zlica, ali biti dobar ne znači nužno i biti uspješan. Pogotovo u politici. Dobrih rezultata, sam će Lneniček reći tako da ne izgleda kao da se hvali - ima. No, neki su iz raznih razloga izostali, a neki bi tek trebali doći. Lokalni izbori se bliže. Uskoro će se zakotrljati predizborni show kojeg će krajem svibnja na izborima okončati građani. Tada će biti poznata jedina relevantna ocjena rada gradonačelnika Daruvara- jesu li mu građani dali još jedan mandat ili ne.
* Gradonačelniče Lneniček, vaš prvi mandat bliži se kraju, svi smo nekako preživjeli tu tešku 2020. godinu. Kako ste vi proživjeli 2020. kao gradonačelnik?
- Uh...Izazovna je bila 2020. godina. Moram reći da je bila lijepo počela. Nikad nismo imali tako dobre rezultate u prva tri mjeseca. Imali smo mnogo planova, mnogo želja. A onda nas je u ožujku sve dobro streslo kada se koronavirus počeo širiti po Hrvatskoj.
* Kako ste se osjećali u tom trenutku kada se shvatili da se većina planova počinje simultano urušavati sa širenjem koronavirusa i mjerama koje su se uvodile?
- Zapravo je to bio dosta jeziv osjećaj. Sve je stalo, a nije bilo nikakvih naznaka kada bi se stvari mogle vratiti u normalu. I dan danas pamtim tu Veliku subotu pred Uskrs. Grad je bio prazan i maglovit... Izgledao je potpuno sablasno. Bila je to jeziva slika koja je na neki način, igrom slučaja, dočaravala u kakvoj smo se situaciji našli. Nikad tu sliku neću zaboraviti. Ali, čovjek se, kao što znamo, na sve navikne pa smo se i na koronu počeli navikavati koliko god to novo normalno zapravo uopće nije normalno. Malo smo se prestrojili, dobili smo novu instituciju - Stožer civilne zaštite. Pokušavali smo što bolje živjeti i zapravo smo svi odahnuli kada su se škole, crkve, frizeri i ugostiteljski objekti ponovno otvorili nakon prvog lockdowna. Kafići su sastavni dio našeg socijalnog života i zbog toga je bilo važno da su se oni tada otvorili.
* Evo, i sada smo u sličnoj situaciji kao i tijekom prvog lockdowna. Ljudi su se nekako navikli i na maske i na držanje distance, ali nitko se nije naviknuo na to da ne može sjesti u kafić.
- Istina! I ja i dan danas mislim da su kafići trebali ostati otvoreni i da im se trebao omogućiti rad pod odgovarajućim epidemiološkim mjerama. Kafići su čvrsti dio našeg mentaliteta, u njima se volimo nalaziti s prijateljima, u njima ljudi često drže i poslovne sastanke. Od početka govorim da su kafići trebali ostati otvoreni, bar veći dio dana, a da su i crkve mogle primiti veći broj ljudi, ovisno o veličini…
* Kad smo već kod kafića, kako je Grad pomogao ugostiteljima?
- Mi smo već na samom početku pandemije počeli planirati kako pomoći ugostiteljskim objektima i drugim obrtima koji su bili zatvoreni. Odrekli smo se komunalne naknade u periodu od tri mjeseca za sve gospodarske subjekte. Poslije smo vidjeli da to možda nije najbolji način jer nisu svi jednako podnijeli teret gospodarske krize. Zbog toga smo poslije išli ciljano prema obrtnicima koji su bili zatvoreni, a to nisu samo ugostitelji nego i frizeri i neke druge djelatnosti. Njima smo pomogli s jednokratnim iznosom od 1500 kuna. Njima taj iznos nije bio presudan, ali pomogli smo koliko smo u tom trenutku mogli. U ovom drugom lockdownu pomogli smo ciljano ugostiteljima obrtnicima s 2000 kuna u prošloj godini i 3000 u prvom kvartalu ove godine, a tu mjeru ćemo proširiti na sve ugostitelje, znači i poduzeća. To su možda mali iznosi, ali to je u ovom trenutku ono što Grad može izdvojiti. Smanjili smo porez na potrošnju sa 3 na 2 posto s početkom ove godine. Mi, na žalost, nemamo na raspolaganju velike mogućnosti s kojima bismo mogli još više pomoći, ali stava smo kako je bolje konkretno onima čije je poslovanje pandemija ugrozila jer nisu svi jednako podnijeli teret. Neke su tvrtke dobro poslovale unatoč pandemiji pa zato mislimo da trebamo konkretno pomoći onima čije je poslovanje pogođeno zbog korone.
* Dobro, ali ugostiteljski objekti su i dalje u problemu zbog epidemioloških mjere. Prije nekoliko dana je potpredsjednik Vlade i ministar Davor Božinović potvrdio da ugostiteljski objekti neće raditi najmanje do kraja siječnja što je novi udar na njihovo poslovanje. Jesu li vam se nakon toga javili daruvarski ugostitelji i pitali za pomoć?
- Javili su nam se ugostitelji koji nisu obrtnici. Mi ćemo uvijek gledati da im izađemo u susret u skladu s našim mogućnostima koje su takve kakve jesu. Imat ćemo jedan brzi rebalans proračuna već u ovom mjesecu zbog nekih europskih projekata i određenih mimoilaženja. Naime, cijene su u međuvremenu zbog krize porasle. Primjerice, zbog potresa cijene građevine rastu iz dana u dan. Na žalost, to su stvari koje moramo rješavati u hodu. Primjerice, ako ste planirali napraviti dio ceste i raditi dio nekog objekta, cijena je tijekom planiranja, govorim slikovito, bila 100, danas je već 120, a sutra će možda biti i 150.
* Kako je išlo punjene proračuna u prošloj godini s obzirom na sve što se događalo na nacionalnoj, ali i globalnoj razini?
- Prva tri mjeseca proračun se stvarno odlično punio. No, onda je došla korona te je došlo do pada. Mogu reći da se na razini cijele godine proračun napunio oko 10-ak posto manje nego što je bilo planirano. Na neki način se pokazalo pozitivnim to što je jedan veći broj naših sugrađana zaposlen u javnom sektoru. Riječ je o gotovo polovici od ukupnog broja zaposlenih, preciznije nekih 45 posto građana. Tu nije bilo oscilacija u plaćama. S druge strane, privatni sektor je dobio pomoć od strane Grada, a i država nam je uskočila s beskamatnim pozajmicama koje smo u jednom trenutku koristili, a sad ih uredno vraćamo. Tako da što se tiče financija, kada podvučemo crtu - bilo je stabilno. Nekih projekata, poput nekih cesta, morali smo se odreći u 2020. i prebaciti ih za 2021. godinu. No, u konačnici su najvažniji ljudi. Nama je bilo najvažnije da ljudi ostanu u gradu, da ostanu raditi i da se nije stvorila nikakva panika među građanima. Ako mene pitate, to je najveći plus.
* U ovoj situaciji je nezahvalno govoriti o planovima, ali planova mora biti jer je, između ostalog, ovo i izborna godina. Kakvi su vam planovi za 2021. s gradom Daruvarom?
- U svakom slučaju ćemo paziti, kako se to u narodu kaže, da ne stavimo sva jaja u istu košaru. Svakako bih izdvojio stadion Sokol koji bi ove godine do svibnja trebao biti gotov. To je još jedan novi iskorak jer će taj dio grada ipak sa završetkom stadiona dobiti jednu ljepšu vizuru. Jako je bitno da djeca i mladi mogu imati kvalitetan prostor na kojem se mogu igrati i na kojem mogu trenirati. Djeca su nam važna, na neki način i prioritet i zbog njih smo u ovom mandatu i uredili dječja igrališta po gradu. Upravo smo završili dva nova krila Dječjeg vrtića "Vladimir Nazor", a uskoro se završava i rekonstrukcija i dogradnja češkog dječjeg vrtića "Ferda Mravenca". To je veliki plus za grad jer dobivamo i dva dodatna odjeljenja za djecu. To jest i trošak jer su to još četiri novozaposlena odgajatelja, pomoćno osoblje, a zapošljavamo i logopeda. Ali ono što je najvažnije, to je onda i jedan visoki standard koji naša djeca i naši građani zaslužuju. Isto tako u planu je proširenje Doma za starije i nemoćne, nakon što se izgradi novi samostan.
* Kako ste zadovoljni s nedavno izglasanim gradskim proračunom?
- Vjerujem da smo s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, donijeli dobar, razvojan, socijalan i osjetljiv proračun, ali mislim da je sukladan našim okvirima i sukladan s dva europska projekta koja provodimo s BiH i Crnom Gorom. Jedan projekt je izgradnja digitalnog inovacijskog huba u bivšoj zgradi Radio Daruvara. Vrijednost tog projekta je oko 4,000.000 kuna, a s tim iznosom će se zgrada potpuno renovirati te osam ureda opremiti s računalnom opremom za početak poslovanja za poduzetnike informatičare koji tek počinju svoj poslovi put. Dakle, oni za nekoliko kuna mjesečno mogu ući u prostor i razvijati dalje softver, izrađivati aplikacije ili programirati nešto drugo. A mi dobijemo desetak radnih mjesta.
Drugi program je Safe together. Nažalost, događaji u Sisačko-moslavačkoj županiji pokazali su kolika je važnost HGSS-a. Trenutno nam je njihov najbliži centar u Bjelovaru, a mi ćemo sada imati i u Daruvaru HGSS-ov centar za hitne intervencije. On će se nalaziti odmah kod zgrade bivšeg Radio Daruvara, dakle bivše jaslice na Slaviku. To je jedan kompleks koji će se obnoviti i u njemu će biti njihova stanica, a dobit će i vozilo. Tako da ćemo u Daruvaru imati ekipu za hitne intervencije ako, ne daj Bože, bude potrebe za potragama ili spašavanjem. Taj projekt se financira iz europskih sredstava, a s novcem za taj projekt obnovit ćemo zgradu, a još će i netko raditi. Taj projekt je vrijedan oko dva milijuna kuna.
* Kakva je situacija s Petrovim vrhom, već dugo se priča o obnovi planinarskog doma?
- Da, mi smo u prošloj godini planirali obnoviti Petrov vrh, ali na žalost nismo uspjeli. No, zato planiramo u ovoj godini renovirati planinarski dom na Petrovom vrhu. Ono što je bitno jest da smo Petrov vrh prijavili u Fond za oporavak. Cesta do Petrovog vrha je obnovljena i sada je važno planinarski dom staviti staviti u funkciju. Projekt je prvu prepreku prošao jer je dobio građevinsku dozvolu. Šumarija je prijavila vidikovac, a mi smo prijavili dječje igralište koje će doista biti i veliko i lijepo. S renoviranim planinarskim domom, vidikovcem i dječjim igralištem bismo lijepo zaokružili priču oko Petrovog vrha i napravili od njega reprezentativno izletište. Županija je projekt predložila dalje.
* Kakva je projekcija, kada bi projekt Petrov vrh mogao biti završen?
- Volio bih kada bih mogao točno reći, ali ne mogu budući da je sad baš bio poziv za Fond za oporavak. Prednost će imati projekti koji će imati gotove građevinske dozvole koje ovaj projekt definitivno ima. Prilikom izrade prijave malo smo ga modificirali da nema samo turističku funkciju nego će dobiti i ulogu Centra za krizna stanja da, ne daj Bože, u slučaju rata, bolesti ili potresa imamo izdvojeni objekt koji može primiti 50 ljudi.
* Kakva je situacija sa zemljištem bivšeg Dalita i tvrtkama kojima je taj prostor zanimljiv?
- Drago mi je da nakon dvije godine Dalit ima stotinjak radnih mjesta s tendencijom povećanja. On što nas je ove dvije godine najviše kočilo jest povrat struje. Na dobrom smo tragu da do polovine 2021. godine imamo 2 megavata na raspolaganju. A čini se da ćemo u roku mjesec dva imati 400-500 kilovata s obzirom na to da neki poduzetnici čekaju ulazak.
* O koliko je ukupno tvrtki riječ?
- Službeno imamo 13 poduzeća koje posluju u poslovnoj zoni Dalit. Neke imaju po jedan-dva zaposlena, a neke i 50 zaposlenih.
* Kad smo već kod Dalita, što je s rotorom koji će biti u njegovoj neposrednoj blizini. Semafor odlazi u povijest?
- Što se rotora tiče, sve prepreke su otklonjene tako da bi se rotor kod Dalita trebao početi graditi i završiti ove godine. Da, tamo neće više biti semafora.
* Posljednjih mjesec dana svjedočimo čestim problemima s opskrbom vode koja povremeno nije zadovoljavala zdravstvene standarde za konzumaciju. Voda se muti ili ponekad pretjerano bistri s aluminijevim sulfatom. Darkom obavještava potrošače, nudi savjete i pomoć, ali građani su zabrinuti za svoje zdravlje. Kad će se riješiti taj problem?
- U određenim aktivnostima kad šumarija radi gore kod vodozahvata ili ako su nešto veće oborine, dolazi do zamućenja vode što ne znači da ta voda nije ispravna za piće. Kada se voda zamuti, onda se koriste malo veće količine aluminijevog sulfata koji se koristi za bistrenje vode. Na žalost, ako omjer nije dobar, onda ima više aluminija u vodi. Darkom vodoopskrba radi na tome, svake godine ulaže značajna sredstva da se to poboljša.
* Rješenje tog problema, ili barem većeg dijela tog problema, je aglomeracija. Zbog čega Daruvar još nije krenuo u taj projekt?
- Istina je, ključ kvalitetnije vodoopskrbe i odvodnje je aglomeracija i vjerujem da ćemo na sljedećem gradskom vijeću izabrati i tu treću lokaciju pročistača koja nikome neće biti sporna. Potom ćemo organizirati jedan zajednički nastup s gospodinom Vladimirom Bilekom i ostalim saborskim zastupnicima s ovog područja kako bismo lobirali za reviziju projekta s novom lokacijom jer je uvijek najviše vremena uzimalo čekanje prostornog plana. Prostorni plan sada više neće biti problem, sad će samo biti izazov da se dobije odobrenje i da se dobiju financijska sredstva za izmjenu te izradu projektne dokumentacije.
* Je li to jedan od razloga zašto prije niste išli u aglomeraciju s Pakracom i Lipikom?
- Mogu reći da je Daruvar puno prije nekih gradova imao tu dokumentaciju. Sad će biti 10 godina da se radi na tome. No, sve se rasteglo zbog mimoilaženja struke, zbog lokacije, građana koji su podigli tužbu... Nakon 2-3 godine i Hrvatske vode su priznale da ne mogu više dalje, nalazimo se u pat poziciji. Zato i tražimo rješenje da izađemo iz toga. Mi smo, na žalost, propustili i ovo financiranje u europskom proračunskom razdoblju od 2014. do 2020., ali sad postoji mogućnost da se u nekih možda godinu dana riješi projektna dokumentacija i da se prijavimo za europsko proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. i onda bismo išli u aglomeraciju. Pa da uhvatimo ritam s nekim drugim mjestima.
* Kakva je situacija sa stanovima POS-a, projektom koji je ušao u ovogodišnji proračun?
- Uskoro ćemo ići s javnim pozivom zainteresiranim građanima, ne samo onima koji žive u Daruvaru. Moći će se prijaviti i oni iz šire okolice, a pravo prijave imaju svi građani Republike Hrvatske s tim da će neki građani poput branitelja ili naših sugrađana imati više bodova zbog zasluga u obrani domovine odnosno zbog blizine življenja. Vjerujem da će interes za POS stanove kod građana biti dobar i da ćemo na osnovu njihovog interesa ići dalje u potpisivanje ugovora s Agencijom za promet nekretninama.
* Imate li okvirnu projekciju koliko stanova bi se moglo sagraditi?
- Vjerujem da će interes biti takav da ćemo napraviti između 15-20 stanova. Broj će ovisiti i o tome hoće li se prijaviti više bračnih parova s djecom ili bez jer će i to utjecati na veličinu, odnosno broj stanova.
* Kako su vam prošle ove gotovo četiri godine mandata?
- Brzo, ha, ha! Jako brzo!
* Više sam mislio na stres.
- Sve uzima svoj danak. Prošlo je brzo, a bilo je i stresnih situacija. Da ovaj posao uzima dosta truda, vremena i energije i živaca... Uzima. Ali s druge strane mi je jako drago kada nešto napravimo, kada završimo projekte, kad se okrenete iza sebe i vidite da ono što činite ima utjecaj na bolju kvalitetu života naših sugrađana i zatim nastavljate dalje i više…
* Daruvar je mali grad i gradonačelnika tu više manje svi poznaju tako da ste često u kontaktu sa sugrađanima. Kako je grad mali, teško se nešto može i sakriti. Kakav je vaš dojam kada razgovarate s građanima? Jesu li zadovoljni ili ne?
- Mogu reći da su povratne informacije dobre. Ali o tome uvijek konačni sud daju izbori. Vjerujem da ću dobiti povjerenje i za idući mandat. Građani su ti koji biraju i ocjenjuju što smo napravili dobro, a što nismo napravili. Uvijek se može napraviti više, ali drago mi je da su neke stvari koje su dugo čekale sada se otvorile. Posebno mi je drago što je Razvojna agencija potpuno zaživjela. Ona sada nije tu samo za Grad nego je tu i za naše poduzetnike i udruge. Da se slikovito izrazim, dali smo ljudima štap, a ne samo ribu.
* Vjerujete kako je Razvojna agencija sada sazrela i da se uz nju u grad mogu privući nove investicije?
- Da. Daruvar u budućnosti vidim kao trgovačko-turističko središte u radijusu od 40-ak kilometara sa zelenom industrijom tipa prerada drveta. Dakle, ono što mi tu imamo. Na žalost, Dalit kao metalska daruvarska perjanica stvar je prošlosti. Ostalo nam je samo ime i mi se moramo okrenuti prema nekim drugim industrijama ako želimo napredovati.
* Spominjali ste i projekte digitalne industrije u Daruvaru. Ne bi li trebalo razvijati i digitalnu industriju?
- Grad je otvoren. Već sam spomenuo digitalni inovacijski hub koji će zaživjeti do kraja ove godine. Tu će 10-ak ljudi dobiti radna mjesta. Osam mladih ljudi će otvoriti svoju tvrtku, povući sredstva od HZZ-a za samozapošljavanje, a grad će im dati novac za zapošljavanje samih sebe i namješten ured s kompletnom opremom. nakon toga, samo nebo je granica... To je slično kao u Novskoj. Mi ne možemo sada ovdje pronaći 100 mladih IT stručnjaka, ali možemo osigurati radne uvjete za njih pet do deset pa će oni sa svojim radom povući ostale i prenositi svoja znanja onima koji dolaze. Važno je da je u Daruvara internetska veza sada jako dobra. Mi iz Daruvara sada možemo raditi za bilo koga u svijetu. Zašto ne? Mi možemo izgraditi budućnost ovog grada i budućnost mladih u ovome gradu tako da im stvorimo preduvjete za realizaciju njihovih poslovnih ideja. Gradu ne trebaju nove tvrtke kojima će vlasnik biti Grad. Nama trebaju ljudi koji će razvijati svoje poslove, a mi tim ljudima trebamo pomoći da lakše dođu do svog cilja jer je to onda dobro za sve nas koji ovdje živimo.
* Ako osvojite novi gradonačelnički mandat, kako vidite grad na njegovom kraju?
- Prvo moram reći da mi je drago što je država odlučila smjestiti Veteranski centar u Daruvaru. Za početak ćemo od 2022. godine ovdje imati 150 korisnika; branitelja, veterana, hrvatskih vojnika, a u Veteranskom centru zaposlit će se 50 ljudi. Drugim riječima, imat ćemo 150 turista dnevno u gradu koji imaju plaćeni pansion, a na nama je da im ponudimo izvanpansionsku potrošnju koja se mora osjetiti. Želimo razvijati taj trgovački segment koji također zapošljava ljude i vjerujem da će Daruvar prije ili kasnije dobiti trgovački štih kojeg imaju Bjelovar ili Virovitica. Želimo postati trgovačko središte prilagođeno našim potrebama i potrebama naše okoline. Naravno, uz male obrte i poduzetnike... Nije realno očekivati da ćemo u gradu imati neke velike tvrtke koje će zapošljavati više stotina ljudi. Ali ako imamo 250 ležajeva u Daruvarskim toplicama, pa 150 u Veteranskom centru, a još je u planu izgradnja hotela iza Termalnog vodenog parka koji će imati kapacitet oko 40 gostiju... I ako bismo imalo i još nešto mobilnih kućica, došli bismo do kapaciteta od oko 500 ležajeva. E, tu bismo već bili u dobroj poziciji da se orijentiramo na turizam i trgovinu. Zbog korone je turizam najviše ispaštao, ali zdravstveni turizam nema alternativu jer to nisu ručnici na plaži. S Daruvarskim toplicama i svime onime što njih prati, Daruvar se doista može pozicionirati kao malo, lijepo i ugodno mjesto za život.
* Razgovarao sam s mnogo ljudi iz Pakraca i Lipika. Dosta ih smatra da bi se turistički program trebao organizirati tako da se napravi raznovrsna programska ponuda koja bi obuhvaćala i povezivala primamljive lokacije i ponude sva tri grada. Što vi mislite o tome?
- Još od prije rata, tijekom rata i poslije rata, Daruvar, Lipik i Pakrac su povezani bez obzira što oni pripadaju drugoj županiji. Sigurno je da su oni više povezani s nama nego s, primjerice, Požegom, jer prirodno gravitiramo jedni prema drugima. Mi iz Daruvara idemo u Pakrac u bolnicu, a Pakračani i Lipičani dolaze kod nas zbog drugih stvari. Jednom prilikom posjetila nas je delegacija iz Južne Koreje, ali su zaključili da smo jednostavno premali. Bez obzira na sve, mi našem gostu ne možemo ponuditi sedam dana uzbuđenja jer nemamo toliko sadržaja. Baš zato bi bilo logično da turisti jedan dan provedu u Daruvarskim toplicama, drugi dan odu u posjet ergeli u Lipiku, zatim se upute na izlet na Omanovac, pa ih se odvede na neki OPG... Mi definitivno nismo konkurencija jedni drugima nego se trebamo gledati kao jedna destinacija i takvu turističku suradnju trebamo graditi i u budućnosti.
