Cijepiti djecu i covidu je kraj? Svi trebaju primiti dozu, ali djeca nas neće spasiti, evo i zašto

U SAD-u je u srijedu počelo cijepljenje djece od pet do 11 godina. Bočica, kažu, ima narančasti čep - za djecu, a zovu ga Lil‘ Pfizer, Pfizer Junior, mini Pfizer jer sadrži dozu od deset mikrograma umjesto 30 koliko se daje odraslima. U Hrvatskoj se o tome i ne razmišlja. Veći je problem kako privoljeti roditelje da cijepe svoju djecu stariju od 12 godina, posebno one s kroničnim bolestima. Odaziv je zasad slab, piše Jutarnji.hr.

Prema podacima ECDC-a, Hrvatska ima 2,2 posto cijepljenih u dobnoj skupini od 12 do 18 godina. To bi ujedno mogao biti i razlog zašto učenici sada čine polovicu svih zaraženih u Hrvatskoj. Od 20.560 aktivnih slučajeva zaraze covidom, prema podacima Ministarstva obrazovanja, 10.716 je učenika.

Visoke brojke

Pitanje treba li cijepiti djecu, i može li to biti rješenje za više probleme, među ostalim, visoke brojke i nekontrolirano širenje, ali i povratak djece i tinejdžera normalnoj nastavi i životu, za mnoge je roditelje kontroverzno. U online anketi provedenoj na portalu i društvenim mrežama Jutarnji.hr te na temelju više od 200 komentara roditelja, jasno je da velika većina roditelja još uvijek ne planira cijepiti svoje dijete.

Razlozi su različiti. Neki navode da "se ni sami nisu cijepili pa neće ni djecu", također, da se "ne može vjerovati tvrtki Pfizer koja ima sudske presude za korupciju" ili "da se struka treba dogovoriti prenose li djeca virus ili ne". Također, tu su i roditelji koji su cijepljeni, ali ipak suzdržani prema ideji cijepljenja svoje djece. Oni kao glavne razloge ističu činjenicu da djeca rijetko razvijaju teži oblik oboljenja i da općenito imaju otporniji imunitet pa zašto ih onda cijepiti. Američko pedijatrijsko društvo, recimo, objavljuje da je od počeka pandemije bilo zaraženo 4,3 milijuna američke djece, a hospitalizirano ih je oko 1 posto, s time da ih je 0,03 posto umrlo.

Također, prema Institutu Robert Koch, većina djece nema simptome ili su oni, ako ima, blagi. I talijanska studija iz prošle godine pokazala je da mlađi od 18 imaju manji rizik za ozbiljni covid: od 3863 zaražene djece, njih 4,3 posto teško je oboljelo, a četvero umrlo. Slično govore i brojke u Hrvatskoj.

Zbog covida je tijekom ove godine hospitalizirano 532 djece u hrvatskim bolnicama do 17 godina što je u ukupnom broju hospitaliziranih tek 1,5 posto. Međutim, posljednjih mjesec dana i taj broj raste. Tako je hospitalizirano 102 djece, čak petina ukupnog broja, u listopadu kada su brojke oboljelih skočile, a delta varijanta virusa se počela širiti među mlađom populacijom.

Najveći broj oboljelih je među onima u dobi od 10 do 19 godina, objavili su iz HZJZ-a prije tjedan dana, a samo u ovom tjednu zabilježen je 7181 oboljeli učenik, prema podacima Ministarstva obrazovanja, dok je covid probio čak 1165 školskih objekata.

Od početka školske godine oboljelo je ukupno 22.688 učenika, odnosno 5 posto od ukupnog broja zaraženih. Zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Zoran Barušić objavio je da od stotinu hospitaliziranih na klinici trenutno ima osmero djece, a u istoj je bolnici početkom tjedna preminula i beba stara 23 dana koja je bila covid pozitivna (iako nije potvrđeno da je preminula od covida-19).

Zlatko Trobonjača, imunolog i profesor na Sveučilištu u Rijeci, kaže da težak oblik covida sada ne pogađa samo odrasle već i djecu. Pritom je smrtnost djece, u usporedbi s odraslima, mala, ali nije nepostojeća.

- Pokazuje se da su djeca ispod četiri godine i ona u skupini od 12 do 17 godina sklonija češćoj hospitalizaciji. Također, kod djece je moguć multiorganski upalni sindrom koji potencijalno može biti izuzetno opasan ako se ne prepozna na vrijeme, a tu je i problem dugotrajnog covida, djeca mjesecima kasnije imaju glavobolje, umor i temperaturu - objasnio je Trobonjača, dodajući da ako je cjepivo registrirano za djecu stariju od 12 godina, onda to treba i iskoristiti.

Strah zbog posljedica

Ipak, za mnoge roditelje to još uvijek nisu uvjerljivi razlozi. Naša sugovornica Katarina, majka 13-godišnje Erike, kaže da, iako su se ona i suprug cijepili, dijete zasad neće cijepiti.

- Vjerujem u cjepivo, cijepljenja sam dvjema dozama i vjerojatno ću ići po treću. No, svoje dijete neću cijepiti dok god naši stručnjaci Beroš, Capak, ne izađu javno i kažu ‘roditelji, cijepite svoju djecu, sigurno je‘. Oni to zasad ne čine, izdaju nekakve preporuke. Ja imam dojam da ni oni nisu baš sigurni u cijepljenje djece - govori Katarina.

Dodaje da je, osim toga, njezina kćer Erika u pubertetu te da nije sigurna kako cjepivo može utjecati na tijelo u razvoju, pod hormonalnom burom.

- Nisam sigurna može li to ostaviti neke posljedice za deset godina, nisam sigurna ni hoće li ostaviti posljedice na nas odrasle - govori.

U početku nije htjela cijepiti Eriku jer je, veli, bila bijesna na činjenicu da sada mora eksperimentalnim cjepivom cijepiti dijete kako bi zaštitila odrasle koji se ne žele cijepiti. Polovica Hrvata dosad nije cijepljena. No, otkako su brojke zaraženih počele rasti, Katarina dvoji. Strahuje da je novi virus opasniji za djecu. A osim toga, smatra da cijepljenje njezinoj kćeri olakšalo život - nastavu bi mogla pohađati uživo, putovati i izlaziti.

- Ona mi kaže, ‘mama, ja se želim cijepiti‘ jer želi slobodno putovati, ići na Interliber za koji će tražiti covid-potvrdu - kaže.

S druge strane, Vesna, majka 16-godišnjeg gimnazijalca Mihovila, kaže da je odlučila da joj se sin cijepi jer je procijenila da je rizik od cjepiva manji od rizika oboljenja.

- To nije bila laka odluka. Naši obiteljski prijatelji liječnici cijepili su svoju djecu još prije ljeta, onda sam mislila da pretjeruju. Ali, kako se situacija pogoršavala, bilo me strah, odlučila sam da se Mihovil ipak cijepi. Naprosto, želim da ima normalan život, da izlazi, ide na koncerte, trenira plivanje, ide u školu normalno... - govori Vesna.

Dodaje da odluku mora donijeti svaki roditelj za sebe. Pritom, kaže, odbija povjerovati u ono što ljudi pišu na društvenim mrežama, da je cjepivo opasno.

 Jesu li bogati glupi?

- Cijepili smo se protiv dječje paralize, to nitko do 21. stoljeća nije dovodio u pitanje. I da, naravno da se bojim i razmišljam može li cjepivo protiv covida imati posljedice, ali više se bojim toga da bi mi sin mogao završiti u bolnici ili na respiratoru - govori.

Osim toga, dodaje, skandinavske zemlje, kao i Izrael, imaju visoke postotke cijepljene djece.

- Zar je moguće da su razvijene i bogate zemlje glupe jer cijepe svoju djecu, a, eto, mi smo pametni? - pita se.

SAD, koji je uveo cijepljenje za najmlađe, oko 28 milijuna djece od 5 do 11 godina, ima više od 50 posto cijepljenih tinejdžera. Argument je Amerikanaca, kao i onaj naše sugovornice Vesne, da je rizik cjepiva za djecu manji od potencijalnog rizika komplikacija oboljenjem od covida.

Foto: Unsplash

Međutim, nijedna zemlja u Europi zasad ne cijepi mlađe od 12, a i statistika starije djece je "šarena". Hrvatska je, recimo, s 2,2 posto cijepljenih u dobnoj skupini do 12 do 18 godina predzadnja. Manje cijepljenih tinejdžera od nas imaju jedino Bugari - 1,1 posto. Ispod 10 posto su i Rumunji, Slovaci i Slovenci. S druge strane, Portugalci prednjače s 32,5 posto cijepljenih mladih, a nakon njih ide Španjolska, Belgija i skandinavske zemlje Finska, Norveška.

Kontaktirali smo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Na pitanje je li cijepljenje djece potencijalno rješenje ove situacije visokog broja oboljeli, posebno s obzirom na to da su veliki udjeli oboljelih sada mlađi i djeca, Dijana Mayer, voditeljica odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a, odgovara da "jedino rješenje može biti da se svi cijepe".

- Cijepljena djeca nas neće spasiti, čak i da 90 posto djece cijepimo još uvijek imamo polovicu odraslih koja se nije cijepila - odgovara.

Odgovarajući zašto HZJZ nema iste kampanje cijepljenja djece, kao i za odrasle, Mayer kaže da struka ne može nikome ništa narediti i da mogu, kao i dosad, apelirati na odrasle i djecu od 12 godina naviše da se cijepe.

- Cjepivo je sigurno i odobreno je za sve starije od 12 godina. Mi smo krenuli s djecom, kao i s odraslima u početku, da prvo cijepimo one mlade s kroničnim bolestima, imunokompromitirane, kao i one koji žive sa starijim i bolesnima. No, cijepiti se može tko god želi stariji od 12 godina i mi ga svima preporučujemo - napominje.

Na pitanje imaju li roditelji razloga strahovati oko cijepljenja djece u pubertetu, s obzirom na to da su njihova tijela pod velikim navalama hormona, Mayer to odbacuje kao bedastoću.

- To nema nikakvog znanstvenog utemeljenja. To vam je kao da kažete da djecu čipiramo ili da će od cjepiva ostati neplodni. To su sve strahovi i predrasude. Nuspojave su, kao što znate, minorne, cijepljeni može imati dan ili dva temperaturu i bolnu ruku. To ne može biti strašnije od rizika oboljenja i hospitalizacije - govori Mayer.

Osim toga, HZJZ je iznio i još jedan prijedlog za cijepljenje djece u školama. Prema riječima Mayer, cijepljenje se djece u školama može organizirati tek ako se više od 70 posto učenika jednog razreda odluči za cijepljenje. Zasad, prema službenim podacima, to dosad nije zatražila nijedna škola u Hrvatskoj. Obrazloženje je da to i tako nije bitno jer se neovisno o tome može cijepiti svaki učenik od 12 godina prema uputama HZJZ-a.

Još jedno veliko pitanje jest i organizacija škola. Ako su roditelji još uvijek neskloni cijepljenju djece, a online nastava nije opcija, prema objavama koje dolaze iz Ministarstva obrazovanja, kako onda organizirati škole da učenici u velikom broju ne obolijevaju ili završavaju u samoizolaciji?

Iz Ministarstva obrazovanja nemaju konkretan odgovor. Još je u rujnu otvorena mogućnost da se cijepljenje organizira u školama, dokumentom koji je HZJZ nazvao "Dobrovoljno cijepljenje djece". Tu se poseban naglasak stavio na cijepljenje onih od 12 godina i starijih s kronični bolestima, onih koji žive s osobama s kroničnim bolestima te srednjoškolaca koji pohađaju medicinske škole, ugostiteljske, to jest imaju veći kontakt s ljudima.

Pritisak za cijepljenje je i na maturantima zbog maturalnih večera, maturalnog putovanja i norijade, ali zbog završnih ispita, državne mature i prijemnih ispita. Osim toga, zanimalo nas je ima li Ministarstvo plan kako da djeca ne obolijevaju ili završavaju u samoizolaciji ako se neće ići na online nastavu, a odaziv cijepljenja tinejdžera se nastavi kao i dosad?

- Modelima i preporukama koje su donesene još prije početka školske godine definirano je na koji način pojedina škola ili više škola u suradnji s osnivačem i županijskim stožerom može regulirati način rada u skladu s lokalnom epidemiološkom situacijom - odgovorili su.

Modeli nastave

Drugim riječima, i dalje stoje tri modela nastave A, B i C, odnosno nastava u školi, mješovita nastava u kojoj je dio učenika u klupama, a dio na daljinu i nastava na daljinu u kojoj su svi učenici opet ispred računala doma, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Pritom, iako je zadnja odluka Stožera civilne zaštite da se covid-potvrde, točnije obveza cijepljenja uvede u sve državne i javne službe, za zaposlenike i korisnike njihovih usluga, to se zasad neće odnositi na škole. Štoviše, zagrebački Civilni stožer odlučio je da će učenici od ponedjeljka uživo na nastavu.

- Dok god su otvoreni kafići, šoping-centri i ostala mjesta gdje se mladi okupljaju, i škole trebaju biti otvorene. One su sigurna mjesta jer mi u njima, koliko god možemo, posvećujemo maksimalnu pažnju epidemiološkim mjerama. Pratit ćemo situaciju i postupati individualno, kao i dosad. Dobro je da smo se, barem zasad, spasili online nastave - komentirala je to predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja Hrvatske, Suzana Hitrec.

S time se slaže i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Prema njoj, zatvaranje škola i online nastava trebala bi biti zadnja opcija. Pritom, treba oprezno govoriti o tome jesu li škole zbilja nova žarišta covida ako imamo situacije da se djeca druže i na drugim mjestima. No, za nju, glavna odgovornost za cijepljenje u ovom trenutku ne leži toliko na djeci, koliko na odraslima, odnosno činjenici da se polovica još nije cijepila, piše Jutarnji.hr.

- Djeca su do sada već preuzela veliki dio tereta odgovornosti za zaštitu odraslih - redovito odlazila u samoizolaciju, pohađala online nastavu, to jest školovala se od kuće, kad je to bilo preporučeno, bila su uskraćena za niz sportskih i umjetničkih aktivnosti itd. A sve se to, kao što smo mogli vidjeti iz provedenih istraživanja, nepovoljno odrazilo na njihovo mentalno zdravlje. Mislim da bi sada odrasli trebali biti na potezu i preuzeti svoj dio odgovornosti za zaštitu psihofizičkog zdravlja djece, što među ostalim podrazumijeva i da se cijepe - zaključuje.