Burno na Gradskom vijeću u Bjelovaru: Voda poskupjela, iz sustava istječu milijuni litara. Tko je kriv?

Poskupljenje vodnih usluga bilo je jedna od tema koja je izazvala najviše rasprave na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Bjelovara. Direktor Vodnih usluga Ivan Ivančić vijećnicima je predstavio razloge zbog kojih je uveden novi tarifni sustav, o čemu smo prvi pisali OVDJE, nakon čega su uslijedila brojna pitanja o visini računa, gubicima vode u mreži, odnosu cijena za građane i gospodarstvo te posljedicama pripajanja drugih isporučitelja s područja županije.

Ivančić je na početku podsjetio da reforma vodno-komunalnog sektora traje još od 2014. godine, kada su vodne djelatnosti počele izdvajati iz komunalnih tvrtki. Proces je ubrzan krajem 2024. godine, a Vodnim uslugama dosad je pripojeno pet drugih javnih isporučitelja. Tvrtka danas pokriva gotovo cijelu Bjelovarsko-bilogorsku županiju, izuzev Čazme i Općine Kapela.

Odluka Skupštine

Naglasio je da odluku o cijenama ne donosi Gradsko vijeće, nego Skupština društva koju čine jedinice lokalne samouprave s poslovnim udjelima. Grad Bjelovar pritom ima više od 96 posto vlasničkog udjela, dok su preostali udjeli raspoređeni među gradovima i općinama koje su nakon integracije ušle u društvo.

Prema Ivančićevim riječima, Bjelovar je prije pripajanja drugih isporučitelja imao financijski stabilan sustav. Na užem uslužnom području, koje je obuhvaćalo Bjelovar i susjedne općine, 2024. godine ostvareno je oko 3,9 milijuna eura prihoda, dok su rashodi iznosili oko 3,6 milijuna eura.

Ivan Ivančić, direktor Vodnih usluga d.o.o. Bjelovar/Foto: Deni Marčinković/MojPortal.hr

Nakon širenja uslužnog područja broj korisnika gotovo se udvostručio, ali prihodi nisu rasli jednakom brzinom. Tijekom 2025. godine ostvareno je nešto više od šest milijuna eura prihoda, dok su rashodi iznosili oko 7,2 milijuna eura.

Ivančić tvrdi da su Vodne usluge preuzele sustave s preniskim cijenama, dugogodišnjim manjkom ulaganja, nezavršenim infrastrukturnim projektima i nagomilanim gubicima. Dodatni problem predstavlja činjenica da na velikom ruralnom području postoji duga mreža, ali razmjerno malo priključenih korisnika, od kojih dio ima vlastite bunare i troši vrlo malo vode.

- Rezultat novih cijena nije dogovor o tome koliko ćemo nešto povećati, nego primjena zakonom propisane metodologije na stvarne troškove koje smo zatekli – objasnio je Ivančić.

Fiksni i varijabilni dio

Zakonska pravila, dodao je, nalažu da se operativni troškovi sustava pokrivaju iz cijene vodnih usluga. Vodne usluge više ne mogu dodatnim djelatnostima, poput izvođenja građevinskih radova, ostvarivati prihode kojima bi djelomično ublažile cijenu vode.

Novi cjenik vrijedi na cijelom uslužnom području, a cijena se sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Uz to se naplaćuju naknade koje se prosljeđuju Hrvatskim vodama te PDV.

Prema predstavljenom izračunu, kućanstvo koje mjesečno potroši deset kubičnih metara vode i koristi sve tri usluge prije poskupljenja plaćalo je približno 28,24 eura, dok novi račun iznosi oko 38 eura. Riječ je o povećanju od približno 9,76 eura.

Govorilo se i o ulaganjima u mrežu/Foto: Grad Bjelovar

Ivančić je priznao da se takvo povećanje ne može nazvati malim, ali je naglasio da se primjer odnosi na korisnika koji ima vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje te troši deset kubika mjesečno. Dio korisnika ima samo jednu ili dvije od tih usluga.

Najveću pozornost javnosti privuklo je povećanje fiksnog dijela računa. Ivančić je objasnio da je riječ o trošku koji postoji neovisno o potrošnji jer se cijeli sustav mora održavati funkcionalnim čak i kada pojedini korisnik ne potroši nijedan kubik vode. Varijabilni dio osnovne cijene vodoopskrbe povećan je s jednog na 1,20 eura po kubiku, odnosno za 20 posto.

Usporedba sa Zagrebom

Vijećnik Damir Bajs ustvrdio je da iz predstavljenih podataka proizlazi kako kubik vode u Bjelovaru korisnika ukupno stoji oko 9,30 eura, dok je u Zagrebu ta cijena približno 3,35 eura. Ocijenio je apsurdnim da građani Bjelovara plaćaju dva ili tri puta više te tražio pojašnjenje takve razlike.

Damir Bajs usporedio je cijene u BBŽ s onima u Zagrebu/Foto: Slavica Trgovac Martan

Ivančić mu je odgovorio da usporedba nije potpuna jer Zagreb ima izrazito nisku cijenu za kućanstva, ali znatno višu za poslovne korisnike. Prema njegovu tumačenju, velik dio troškova zagrebačkog sustava prenesen je na gospodarstvo.

- Na području Zagreba nalazi se trećina hrvatskog gospodarstva i ono sufinancira nisku cijenu za građanstvo. Mi takvu gospodarsku bazu nemamo – rekao je Ivančić.

U raspravu se uključio i gradonačelnik Dario Hrebak, koji je više puta istaknuo da pojedini poduzetnici u Zagrebu vodu plaćaju i do 25 puta skuplje od poduzetnika u Bjelovaru. Sarkastično je upitao bi li Bjelovar, kako bi snizio cijenu građanima, trebao višestruko povećati račune gospodarstvu.

Foto: Martina Čapo

Hrebak je spomenuo da se Gradu već javila jedna velika tvrtka nezadovoljna cijenom vode te poručio da bi dodatno opterećivanje poduzetnika moglo imati ozbiljne posljedice za ulaganja i radna mjesta.

Odgovarajući Bajsu, Ivančić je dio odgovornosti za sadašnje stanje pripisao infrastrukturnim projektima iz vremena kada je Bajs bio župan. Rekao je da su Vodne usluge naslijedile niz objekata i cjevovoda koji nisu potpuno završeni ni stavljeni u funkciju, ali ih tvrtka ipak mora održavati.

Nedovršeni projekti

Kao primjer naveo je vodospremu Banov stol, koja nema vlastiti izvor, pa se tehnološka voda mora kupovati od Ine, dodatno prerađivati i transportirati. Spomenuo je i magistralni cjevovod koji je trebao dovesti kvalitetnu pitku vodu prema Daruvaru, ali je završio na području Kukavice, kao i druge dionice koje su izgrađene, ali još nemaju punu svrhu.

- Imamo kilometre cjevovoda pod zemljom u kojima nema vode ili služe vrlo malom broju korisnika, a proizvode troškove održavanja, ispiranja i amortizacije – ustvrdio je Ivančić.

Vijećnik Dragan Boltižar posebno se osvrnuo na velike količine neprihodovane vode, odnosno razliku između zahvaćene i naplaćene količine. Prema prikazanim podacima, Bjelovar je tijekom 2025. imao gubitak od 27,12 posto, Garešnica 28,03 posto, Grubišno Polje 46,41 posto, Veliki Grđevac 40,21 posto, dok je Daruvar bio na čak 57,62 posto.

Dragan Boltižar tražio je pojašnjenje oko velikih gubitaka/Foto: Slavica Trgovac Martan

Boltižar je zatražio odgovor kako je moguće da se u pojedinim sustavima izgubi više od polovice vode i kada će početi ozbiljnija sanacija mreže.

Ivančić je odgovorio da državni prosjek također prelazi 50 posto te da su nadležno ministarstvo i Hrvatske vode pokrenuli izradu akcijskih planova za smanjenje gubitaka. Očekuje da će se taj problem u sljedećem razdoblju rješavati intenzivnije, uz moguće državne izvore financiranja.

Veliki gubici

Visoke gubitke u Daruvaru povezao je s godinama preniskih cijena i izostankom ulaganja.

- Bez ekonomske cijene nema održavanja, nema ulaganja i na kraju nema funkcionalnog sustava – poručio je.

Dodao je i da Gradsko vijeće Bjelovara nije mjesto na kojem se mogu rješavati svi problemi ostalih gradova i općina, iako je zbog jedinstvenog tarifnog područja njihovo stanje sada dio zajedničkog poslovanja.

Damir Bajs tijekom rasprave nekoliko se puta vraćao za govornicu, nakon čega ga je Hrebak pozvao da iznese konkretan prijedlog kojim bi se cijena vode mogla smanjiti, a da tvrtka pritom nastavi održivo poslovati.

Bajs je odgovorio da prijedlog neće iznositi usmeno, nego će ga dostaviti u pisanom obliku.

Hrebak je potom ocijenio da je sadašnje poskupljenje posljedica lošeg stanja preuzetih sustava, a ne iznenadne nesposobnosti Uprave Vodnih usluga. Podsjetio je da je bjelovarski sustav prije integracije poslovao stabilno te ustvrdio da su problemi nastali tek kada su mu pripojena područja s dotrajalom mrežom, dugovima i nedovršenim projektima.

- Kako je Ivančić odjednom postao nesposoban direktor, a mi ljudi bez osjećaja za građane, baš nakon što smo preuzeli sve te sustave? Netko ih je prije vodio, gradio i ostavio u ovakvom stanju – rekao je Hrebak tijekom burne rasprave.

Međusobne prozivke

Vijećnik Bruno Zadro smatra da je tarifa formirana zakonito i na ekonomskoj osnovi te da bi znatnije smanjenje cijene Vodne usluge ponovno odvelo u gubitke. Umjesto toga, pozvao je građane da razmisle o vlastitoj potrošnji.

- Vodu moramo koristiti, ali pitanje je koliko. Pitku vodu trošimo za zalijevanje vrtova, pranje automobila i brojne druge namjene. Možda ne možemo značajno sniziti samu tarifu, ali možemo smanjiti iznos računa racionalnijom potrošnjom – rekao je Zadro.

Bruno Zadro smatra kako bi građani trebali povesti računa o potrošnji vode/Foto: Slavica Trgovac Martan

Rasprava je u nekoliko navrata postala glasna, uz dobacivanja iz vijećničkih klupa i međusobne prozivke. Unatoč brojnim pitanjima i kritikama, na sjednici nije predstavljen konkretan model kojim bi se postojeći cjenik odmah promijenio.

Ivančić je na kraju podsjetio da se tarifni sustav donosi za četverogodišnje razdoblje, ali se njegova opravdanost i usklađenost mogu preispitivati svake godine. Prema podacima za prvih pet mjeseci primjene, novi cjenik trebao bi prihod po korisniku vratiti približno na razinu koju su Vodne usluge ostvarivale prije pripajanja ostalih isporučitelja, čime bi se ponovno uspostavio odnos prihoda i rashoda potreban za održavanje sustava.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!