Bjelovarski HSLS: ''Pomažemo sigurnu kuću, o nasilju nad ženama treba stalno govoriti"

BJELOVAR - ''Ako se žena boji, ako ne zna što će sutra biti s njom i njezinom djecom ili dugo čeka odluku sustava, ne možemo reći da je ona kriva zato što je povukla prijavu. Sustav mora pronaći način da joj pomogne odmah'', poručeno je sa skupa u Bjelovaru

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, Gradska organizacija HSLS-a Bjelovar održala je konferenciju za medije na kojoj su, uz predsjednika GO HSLS-a Igora Brajdića, govorile voditeljica skloništa za žrtve obiteljskog nasilja Udruge IRIS Iskrica Strčić, predsjednica Udruge IRIS Jasna Barić te članica HSLS-a Suzana Turković.

Glavna poruka konferencije bila je da se o nasilju nad ženama i u obitelji ne smije govoriti samo jednom godišnje, već kontinuirano, uz veću podršku žrtvama, kvalitetniju prevenciju i snažniju reakciju institucija i cijele zajednice.

Sigurna kuća

Brajdić je podsjetio na dugogodišnju suradnju Grada Bjelovara i Udruge IRIS te istaknuo da Grad financira režijske troškove prostora sigurne kuće. Takav oblik gradske potpore skloništu zabilježen je i u ranijim službenim gradskim izvješćima.

- To nije tema o kojoj se treba govoriti samo kada je neki datum ili obljetnica. Tamo su žene i djeca koji su prošli kroz nasilje i o tome treba govoriti kako bi se ono spriječilo ubuduće – poručio je Brajdić.

Igor Brajdić/Foto: Slavica Trgovac Martan/MojPortal.hr

Najavio je i razgovore o mogućnosti dodatne pomoći djeci koja s majkama borave u skloništu, među ostalim kroz lakše uključivanje u gradske i privatne vrtiće te, ako uvjeti to dopuste, mogućnost ljetovanja u Novom Vinodolskom. Naglasio je pritom da svako takvo rješenje mora voditi računa o sigurnosti i specifičnim potrebama traumatizirane djece i žena.

Foto: Slavica Trgovac Martan/MojPortal.hr

Voditeljica skloništa Iskrica Strčić upozorila je da je nasilje problem o kojem bi društvo trebalo govoriti svakodnevno. Prema njezinim riječima, korisnice se posljednjih godina u skloništu zadržavaju dulje, često i do godinu dana, jer se tijekom boravka ne rješava samo pitanje smještaja, nego čitav niz životnih problema.

Aktivirati sustav

- To nije samo krov nad glavom. Tu je psihosocijalna podrška, pomoć u postupcima, pratnja na sud, pomoć djeci i podrška u svim segmentima života. Cilj je da žena ponovno uspostavi kontrolu nad svojim životom i sa svojom djecom započne sigurniji život – naglasila je Strčić.

Iskrica Strčić/Foto: Slavica Trgovac Martan/MojPortal.hr

Osvrnula se i na slučajeve u kojima žene povlače prijave protiv nasilnika ili se vraćaju u nasilnu sredinu. Kako je rekla, takve odluke često proizlaze iz straha, nesigurnosti, nepovjerenja u sustav ili dugotrajnih sudskih postupaka, zbog čega odgovornost ne bi trebalo prebacivati na samu žrtvu.

- Ako se žena boji, ako ne zna što će sutra biti s njom i njezinom djecom ili dugo čeka odluku sustava, ne možemo reći da je ona kriva zato što je povukla prijavu. Sustav mora pronaći način da joj pomogne odmah – poručila je.

Osamostaljivanje žena

Predsjednica Udruge IRIS Jasna Barić objasnila je kako je jedan od najvećih izazova nakon izlaska iz skloništa osamostaljivanje žena. Potrebno je pronaći posao, smještaj, riješiti pitanja vezana uz djecu, razvod ili imovinu te se snaći u sredini u kojoj često nemaju nikakvu vlastitu mrežu podrške.

Jasna Barić/Foto: Slavica Trgovac Martan/MojPortal.hr

- Žene i djeca ne dobivaju samo sigurnost. Pokušavamo ih uključiti u zajednicu, pomoći djeci da nastave školovanje, ženama pronaći posao i stvoriti uvjete za samostalan život. To je posebno teško kada dođete u potpuno nepoznatu sredinu i morate krenuti ispočetka – kazala je Barić.

Na važnost prevencije među mladima upozorila je Suzana Turković, članica HSLS-a zaposlena u prosvjeti. Istaknula je da djecu i mlade treba učiti kako nasilje nije samo fizičko, već da postoje i drugi oblici koje trebaju znati prepoznati i prijaviti.

Edukacija mladih

- Važno je da kao građani ne biramo politiku nemiješanja. Ako vidimo ili prepoznamo nasilje, moramo reagirati, prijaviti ga i ne okrenuti glavu. Tako učimo i mlade da pomognu sebi, ali i drugima oko sebe – poručila je Turković.

Suzana Turković/Foto: Slavica Trgovac Martan/MojPortal.hr

Sudionici konferencije složili su se da obilježavanje 22. rujna ima smisla samo ako bude podsjetnik na problem kojim se institucije, udruge i građani moraju baviti svih 365 dana u godini.

Dobijte inforaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!