Beroš uvodi obvezne godišnje sistematske za sve punoljetne građane

U skoro vrijeme planira se uvođenje obveznih, za građane besplatnih, općih sistematskih pregleda, kako bi se na vrijeme otkrile bolesti i time spasili brojni životi, ali i povećala kvaliteta zdravog života građana, piše Jutarnji.hr. 

Kako doznajemo, riječ je paketu reformskih mjera koje se odnose na preventivu, u sklopu kojih Ministarstvo zdravstva pokreće sistematske preglede za sve građane koji će se ciljano provoditi po dobnim skupinama i spolu, a obavljati se ili jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobnoj skupini.

Zdravstveni problemi

Uz navedene sistematske preglede koji će biti organizirani u okviru jednog dana, bez potrebe za dugim izostancima s posla ili čekanjima unutar sustava, novost je i mogućnost da pacijent ocijeni pregled.

Odluku će u skoro vrijeme donijeti struka, uz Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje bi preglede financiralo u okviru zdravstvene zaštite.

Trenutno se, doznajemo, radi i na sastavljanju obuhvata pregleda na osnovi najčešćih zdravstvenih potreba koje imaju svi naši građani.

Loše navike u Hrvatskoj

Pregledi bi, dakle, bili besplatni ali i obvezni, no zasad se ne spominje što ako netko ne vodi brigu o zdravlju i propusti pregled. Navedeni sistematski pregledi koristit će se i kao prikaz aktualnog stanja zdravlja nacije.

Nažalost, Hrvatska u odnosu na prosjek EU trenutno ima loše rezultate, tako da naše loše navike direktno utječu na narušavanje zdravlja. Primjerice, u odnosu na EU u kojoj su prehrambeni rizici na 17 posto, kod nas su na 22.

Tri posto imamo više pušača od prosjeka EU, zrak nam je dva posto onečišćeniji, a po konzumiranju alkohola u europskom smo prosjeku.

Ne stojimo dobro ni po pitanju debljine, pa čak 65 posto Hrvata ima povišen BMI (indeks tjelesne mase) dok ga u Europi ima 53 posto stanovnika.

Prema ovome, reforma zdravstva počiva na zaokretu prema prevenciji te, osim sistematskih pregleda, uključuje i jačanje trenutnih nacionalnih preventivnih programa kroz reviziju postojećih i uvođenje novih, kao i nove programe u školama i vrtićima kojima je zadatak dodatno poticati brigu o zdravlju od najranije dobi.

Edukacija u vrtićima

S obzirom na to da se djecu, od najranije dobi, pokušava naučiti koliko je zdravlje bitno, postignuta je međuresorna suradnja Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja, a promjene kreću sa sljedećom školskom godinom.

Radit će se na zdravstvenoj pismenosti, naravno u skladu s dobi, pod nazivom Javna ustanova - prijatelj zdravlja, a prva bi faza obuhvatila vrtiće i osnovne škole. Vodit će se nadzirano četkanje zubi u najmlađoj dobi, inzistirat će se na zdravijem izboru hrane i na povećanju tjelesne aktivnosti.

Vili Beroš, ministar zdravstva, potvrđuje da se ide prema skorom uvođenju i općih sistematskih pregleda. - Da bi zdravstveni sustav mogao adekvatno odgovarati na sve izazove, da bi pacijenti imali veće šanse za izlječenje, najvažnije je rano otkrivanje bolesti - navodi Beroš i dodaje da, osim što bi bili zdraviji, postigla bi se veća racionalizacija troškova, a raspoloživa sredstva usmjerila bi se na dobivanje boljih ishoda liječenja, što je upravo jedan od ključeva zdravstvene reforme, piše Jutarnji.hr.

_________________________________

Jačanje probira u suradnji o troje hrvatskih akademika

Što se tiče cijelog niza preventivnih programa, u pandemijskim godinama odziv je bio lošiji na probir karcinoma debelog crijeva te ranog otkrivanja raka dojke, zbog čega je i manje otkrivenih bolesnika, što, nažalost, bitno umanjuje izglede za izlječenje.

Hrvatska je tijekom pandemije prva u Europi uvela Nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća, koji je najveći ubojica u Europi, i među prve je tri zemlje u svijetu koje su uvele taj program.

U uspostavljanju probira veliku ulogu imao je akademik Miroslav Samaržija, a probir se provodi u 16 centara u 11 gradova diljem zemlje. Program je digitaliziran i provodi se putem umjetne inteligencije. Dosad je snimljeno 7400 CT-a, među njima 6% ima neki patološki supstrat, 3,6% je visoko suspektno za postojanje početnog karcinoma, kod 25 sudionika programa potvrđena je maligna bolest te je dosad njih 11 operirano. Itekako je pozitivno što je odaziv na pregled iznad 90 posto.

Osim toga, uskoro će u suradnji s akademkinjom Mirnom Šitum započeti novi preventivni pregledi za rano otkrivanje melanoma. Naime, problem je kod te zloćudne bolesti također što se ne otkriva na vrijeme, pa određeni broj osoba k liječniku dođe kad već ima metastaze.

Pokreće se i novi nacionalni program probira i ranog otkrivanja porodične hiperkolesterolemije, uz stručnu suradnju akademika Željka Reinera. Rano otkrivanje sklonosti povišenom kolesterolu spriječilo bi i razvoj kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u Hrvatskoj. Preventivnim pregledima to bi postale bolesti koje bi imale odlične rezultate liječenja.