BBŽ predzadnja županija po visini plaća, Međimurje pobjeglo s dna, PSŽ na 17. mjestu

Iako slove za radišne ljude, zaposleni u Međimurskoj županiji dugo su bili najslabije plaćeni u zemlji. S prosječnom plaćom od 4653 kune bili su još 2016. godine na dnu ljestvice županija, ali proteklih godina situacija se izmijenila. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku za 2019. godinu pokazuju da je prosječna plaća u Međimurskoj županiji u međuvremenu porasla za 20 posto, na 5589 kuna, piše Jutarnji list. 

Posljednje mjesto po visini plaće sada ta je županija prepustila Virovitičko-podravskoj županiji, u kojoj je prosječna plaća 300 kuna manja, iznosi je 5261. 

Stopa nezaposlenosti

Tek nešto bolje stoji Bjelovarsko-bilogorska županija s prosječnom plaćom od 5364 kune. U te dvije županije plaće su u tri godine rasle oko deset posto.

Premda je i dalje riječ o regijama u kojima su plaće niske, znatno ispod prosjeka Hrvatske, ostaje činjenica da su rasle različitom dinamikom. 

Glavni je razlog tome, prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, pravno-regulativne prirode. 

Minimalna plaća je u tom razdoblju povećana za 20 posto, u bruto iznosu sa 3120 kuna u 2016. na 3750 kuna u 2019. godini. 

A kako su sjeverne županije, prije svega Međimurska i Varaždinska, imale najveći broj zaposlenih u nisko plaćenim sektorima (tekstil, odjeća, obuća, koža, plastika, namještaj), njima je povećanje minimalne plaće najviše išlo u prilog. Kako navodi Danijel Nestić, oko 40 posto zaposlenih u te dvije županije radilo je u nisko plaćenim sektorima, dok je njihov udjel u ukupno zaposlenima u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, primjerice, oko 25 posto. Osim toga, dodaje Danijel Nestić, na sjeveru Hrvatske je niža stopa nezaposlenosti. A ako je manje slobodnih radnika na tržištu, da bi ih angažirali, poslodavci moraju dizati plaće.

Zagreb i javna uprava 

Dok na sjeveru Hrvatske prevladavaju nisko plaćeni poslovi, u jadranskim županijama veći značaj imaju ugostiteljstvo i trgovina, dok u Zagrebu dominira javni sektor. 

Najveću prosječnu plaću u Hrvatskoj imaju zaposleni u Zagrebu, 7468 kuna, što znači da je 42 posto veća od najniže plaće u Virovitičkoj županiji. 

Najveći broj zaposlenih u Zagrebu radi u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu, njih oko 96.000, slijedi trgovina s oko 73 tisuće, zatim prerađivačka industrija (41.623), informacije i komunikacije (28.242) te građevinarstvo (24.488).

U svojoj posljednjoj analizi plaća u županijama Hrvatska gospodarska komora navodi kako je prisutna znatna razlika u njihovoj visini po regijama, što za sobom povlači i razlike u životnom standardu stanovništva u pojedinim područjima, a u određenoj mjeri rezultira i pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i vanjskih migracija. 

Izraženije ujednačavanje razine plaća po regijama, međutim, "teško je očekivati bez promjena u strukturi gospodarstava regija prema djelatnostima veće dodane vrijednosti te inovativnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji". 

Kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, za to su potrebni snažnija investicijska aktivnost i dulji vremenski horizont, piše Jutarnji list.

___________________________

Prosječne neto plaće po županijama u 2019.

1. Grad Zagreb - 7486 kn

2. Republika Hrvatska - 6382 kn

3. Primorsko-goranska - 6350 kn

4. Zagrebačka - 6316 kn

5. Istarska - 6307 kn

6. Dubrovačko-neretvanska - 6260 kn

7. Zadarska - 5980 kn

8. Splitsko-dalmatinska - 5938 kn

9. Karlovačka - 5930 kn

10. Ličko-senjska - 5861 kn

11. Koprivničko-križevačka - 5855 kn

12. Šibensko-kninska - 5821 kn

13. Osječko-baranjska - 5722 kn

14. Sisačko-moslavačka - 5667 kn

15. Međimurska - 5589 kn 

16 .Krapinsko-zagorska - 5587 kn

17. Požeško-slavonska - 5540 kn

18. Vukovarsko-srijemska - 5490

19 .Varaždinska - 5482 kn

20. Bjelovarsko-bilogorska - 5364 kn

21. Virovitičko-podravska - 5261 kn

Izvor: Državni zavod za statistiku