Andrej Plenković otkrio koliko će iznositi minimalna plaća za 2027. godinu

Vlada će minimalnu bruto plaću za 2027. godinu povećati na 1130 eura, što je 80 eura više nego ove godine. Odluku je na sjednici Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu najavio premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako je povećanje dogovoreno nakon konzultacija sa socijalnim partnerima.

Trenutačna minimalna bruto plaća iznosi 1050 eura, a njezino povećanje za 80 eura predstavlja godišnji rast od 7,6 posto. Plenković je pritom podsjetio da je minimalna plaća od 2016. godine porasla sa 414 na 1130 eura, dok će minimalna studentska satnica u 2027. iznositi 7,06 eura.

Vlada očekuje rast gospodarstva

Govoreći o gospodarskim kretanjima, premijer je iznio očekivanja prema kojima bi hrvatski BDP trebao porasti za 2,3 posto. Istodobno se predviđa da će proračunski deficit nakon rebalansa ostati ispod tri posto, dok bi udio javnog duga u BDP-u trebao pasti na približno 55,5 posto.

Značajan dio obraćanja premijer je posvetio obnovi Zagreba i Banovine nakon razarajućih potresa. Prema njegovim riječima, u obnovu je dosad uloženo ukupno 5,3 milijarde eura, od čega se 3,15 milijardi odnosi na Zagreb, a 2,15 milijardi na Banovinu.

Među važnijim projektima izdvojio je obnovu kulturne baštine, pri čemu je obnovljeno više od 500 zgrada, uključujući 270 sakralnih objekata. Osvrnuo se i na obnovljeni Muzej Mimara, čija je obnova vrijedna 70 milijuna eura, te pozvao građane da ga posjete nakon ponovnog otvaranja za javnost.

Nastavljeni su i radovi na obnovi obrazovnih i zdravstvenih ustanova, a premijer je podsjetio i na ulaganja u novu Nacionalnu dječju bolnicu u Blatu, procijenjenu na 240 milijuna eura.

Na području Sisačko-moslavačke županije istaknuo je završetak projekata u Topuskom, novu zgradu Ekonomske škole u Sisku te obnovu stambenog fonda. Od 59 planiranih višestambenih zgrada završeno ih je 57, čime se, prema njegovim riječima, značajno povećavaju stambeni kapaciteti na potresom pogođenom području.

Plenković je naglasio kako se obnova provodi sustavno, u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima, s ciljem dugoročnog oporavka Zagreba i Banovine.

Plenković o odnosima s Crnom Gorom

Premijer se osvrnuo i na odnose Hrvatske i Crne Gore u kontekstu pristupanja Crne Gore Europskoj uniji. Pozitivnim pomacima ocijenio je odluke povezane sa spomen-pločom u nekadašnjem logoru Morinj i promjenom imena bazena u Kotoru.

Ipak, poručio je da je potrebno riješiti još neka pitanja povezana s poglavljem 23. u pregovorima s Europskom unijom. Naglasio je da se, prema stajalištu hrvatske Vlade, ne radi samo o bilateralnim odnosima, već o vrijednostima koje su dio europskih pristupnih kriterija.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!