Foto: Nikica Puhalo/MojPortal.hr, Predrag Uskoković/Grad Daruvar
Aktualni sat: Vijećnici tražili nižu cijenu vode, stanove za mlade i uklanjanje ruševnih objekata
Vijećnici su pred gradonačelnika Damira Lneničeka iznijeli niz pitanja vezanih za komunalnu infrastrukturu, cijene javnih usluga, stambenu politiku, sigurnost u prometu...
Na sedmoj sjednici Gradskog vijeća Grada Daruvara, u sklopu Aktualnog sata, vijećnici su pred gradonačelnika Damira Lneničeka iznijeli niz ključnih pitanja vezanih za komunalnu infrastrukturu, cijene javnih usluga, stambenu politiku i sigurnost u prometu.
Predsjednik Gradskog vijeća Tomislav Karaula otvorio je sjednicu utvrdivši kvorum (uz isprike vijećnika SDP-a Saše Žarkovića i Libora Maline), nakon čega je započelo rešetanje pitanjima. U nastavku donosimo detaljan pregled pitanja vladajućima i odgovora gradonačelnika Damira Lneničeka prema kronološkom redu.
VEDRAN REK (HSLS): Moje prvo pitanje je vezano za poskupljenje cijene vode koje je iznenadilo u sve građane Grada Daruvara. Ono što imamo prilike za vidjeti da je poskupljenje vode prisutno bilo u cijeloj županiji, međutim smatram da bi ipak Daruvar trebali gledati kao neku zasebnu cjelinu. Zbog čega? Zato što u biti Daruvar i nije korisnik magistralnog vodovoda. Konkretno u daruvarsku vodovodnu mrežu nije bilo nekakvih značajnijih ulaganja osim tekućih popravaka da bi se osigurao kontinuitet dovoda vode. Puknuća su sve češća, kako u samom gradu Daruvaru tako i u prigradskim naseljima. Nismo odradili aglomeraciju. Recimo, možda bi u nekim gradovima koji su imali aglomeraciju tako poskupljenje mogli opravdati na taj način. Međutim kod nas to nije bio slučaj. Infrastruktura koja je instalirana u gradu je instalirana prije više desetljeća. Čak je i otplaćena više puta. I evo smatram da svi vijećnici imaju isto razmišljanje po tom pitanju i da ipak provjerimo da li možemo nešto napraviti da amortiziramo to poskupljenje.
Drugo pitanje također vezano za opskrbljivanje vodom u Gradu Daruvaru, a veže se na aglomeraciju. Pa samo moje pitanje da li ima nekakvih novosti u razvoju projekta aglomeracije i kakav je trenutni status?
DAMIR LNENIČEK: Činjenica je da je ovo poskupljenje vode u Daruvaru bilo, rekao bih, više od 100%. Ono što je isto tako bitno da smo, po Zakonu o vodnim uslugama i po Uredbi o vodnouslužnim područjima, bili primorani pripojiti se s Vodnim uslugama Bjelovar. U toj skupštini društva Grad Daruvar ima manje od 1% zajedno sa svim drugim općinama i gradovima, a većinski vlasnik je Grad Bjelovar. Ono što je isto tako bilo bitno da naša predstavnica, a to je direktorica Darkoma koja predstavlja Grad Daruvar i četiri susjedne općine u Vodnim uslugama, nije glasala za ovo poskupljenje. To je taj pravni moment, no s druge strane mi smo bili svi svjesni da do poskupljenja mora doći s obzirom da cijena mora biti ista na području isporučitelja vodnih usluga bez obzira je li voda dolazi iz Đurđevca ili iz Bijele. Ono što je isto tako bitno jest da svi dobro znamo iz kojih razloga mi u Daruvaru nismo odradili aglomeraciju. Nadovezat ću se na ovo drugo pitanje, znači aglomeracija se sada projektira i financira iz te cijene koja je također i poskupljena. A ono što je bilo bitno da mi imamo problem već, rekao bih, skoro svake druge godine s nestašicom vode, pa iz te strane sada možemo biti sigurni jer smo spojeni s magistralnim vodovodom s Grubišnim Poljem, tako da možemo biti bez straha hoće li biti više sunčanih dana ili manje kiše. Znači, opskrba vodom će biti sigurna. Sve investicije koje se sad rade, radit će Vodne usluge, a prije su investicije išle iz proračuna Grada.
Mislim da je prošli tjedan bio i sastanak s Hrvatskim vodama vezano uz aglomeraciju. Studija izvodljivosti je pri kraju, kreće se u projektiranje čiji trošak ide na račun Vodnih usluga Bjelovar, znači mi kao Grad ne moramo plaćati to projektiranje i projekt ide dalje.
BRANKO KOVAČIĆ: Dolje u industrijskoj zoni pored Dalita imali smo dvije tvornice što se tiče agrokompleksa. Dakle, imali smo tvornicu stočne hrane koja je proizvodila velike količine krmnih smjesa, superkoncentrata i to je sve snabdijevalo kooperante na području cijele općine. A odmah pored je bila druga tvornica, mesna industrija gdje se na dnevnoj bazi klalo 300 svinja, a na tjednoj 300 komada junadi. I bila je tamo i mesnica. Dakle, bila je svakodnevna proizvodnja gdje se otpremala roba širom Jugoslavije, čak i u inozemstvo. I te firme su zapošljavale preko 300 ljudi, a posredno su zapošljavale i sve poljoprivrednike u bivšoj općini Daruvar. Sada ti objekti su prazni. Zgrade su upotrebljive, mogle bi se iskoristiti. I postavljam sad pitanje gradonačelniku, znam da je bilo nekih pokušaja da se to revitalizira, da se pronađu neki ljudi koji bi pokrenuli tu proizvodnju, revitalizirali našu poljoprivredu na ovom našem području. I nije se u tome, izgleda, uspjelo. Ali mislim da od toga ne treba odustati jer su to objekti koji bi mogli možda se i prenamijeniti, a možda i obnoviti neku proizvodnju koja je već tamo bila. U silosima je bilo 800 vagona kapaciteta gdje su se žitarice čak i dva puta godišnje punili i otpremali u dalje na preradu kupcima. Pa zato pitam gradonačelnika, tko je sada tamo vlasnik? Neki dan sam bio dolje, zgrade su super, još ova klaonica izgleda kao nova, mesna industrija, ali je zarasla, već je šuma oko nje. Ako bi nekoga partnera našli koji bi to htio iskoristiti, prenamijeniti, kad vidi ovo kako je to sve zaraslo odustat će. Dakle, trebalo bi pokušati da se nešto s tim napravi jer to je naš najvažniji resurs, poljoprivreda, da probamo nešto učiniti.
DAMIR LNENIČEK: Ono što mogu reći da je taj objekt sada u privatnom vlasništvu. Ono ima svoju cijenu koja je na tržištu, pa vjerujem, kad se nađe zajednički zajednički interes investitora i prodavatelja, da će onda biti stavljene u funkciju. Što se tiče silosa, cijelo to područje je privatno, Jaković promet je vlasnik, a na kraju krajeva, oni se bave otkupom prvenstveno žitarica. Tako da je djelomično stavljeno u funkciju poljoprivrede.
BRANKO KOVAČIĆ: Mnogi građani se žale da imamo samo jedan kiosk u gradu. I pred njim se stvaraju velike gužve. Ljudi nervozni su sad po ovim vrućinama, čekaju tamo, mnogi plaćaju i svoje komunalne obaveze, račune. A prije smo imali čak četiri, pet kioska u gradu. Sad imamo samo taj jedan. I nema u njemu novina iz inozemstva. Donedavno smo mogli tamo kupiti i novine iz Beograda, Večernje novosti, Blic, Kurir, Sportski žurnal, Politiku. Sada toga više nema. Ljudi koji su to povremeno čitali sad su uskraćeni za te informacije. Dobro, ima sve na internetu, ali novine su ipak novine. Trebalo bi vidjeti postoji li mogućnost, da otvorimo još jedan kiosk, pa bi se zaposlilo još dvoje-troje ljudi tamo. Tako da mislim da to nije neki problem da se to realizira. DAMIR LNENIČEK: Što se tiče kioska, reći ću samo da je to poslovna politika Tiska koji je racionalizirao troškove poslovanja. Nažalost,i njima je teško naći zaposlenike i tako da evo s te strane smo ostali na jednom kiosku koji je tu na najfrekventnijoj mogućoj lokaciji. Ali opet ću reći to je njihova poslovna odluka.
TANJA HERCEG: Grad Daruvar može biti ponosan na iznimno aktivan civilni sektor. Imamo vrlo aktivnu koordinaciju udruga grada Daruvara koja pruža socijalne usluge. Možemo biti ponosni po broju odobrenih projekata u civilnom sektoru i sredstava po stanovniku, što može biti da smo jedan od najboljih gradova po povlačenju europskih sredstava u civilni sektor s obzirom na naš broj stanovnika. Ti projekti donose radna mjesta, besplatne usluge za građane, prijevoz i vidljivost grada na europskoj i nacionalnoj razini. I upravo zato što je taj civilni sektor toliko snažan, postaje sve vidljiviji jedan strukturalni problem. A to je nedostatak funkcionalnog prostora koji može primiti veći broj korisnika i podržati daljnji razvoj. Pa nas zanima kakvo je trenutno stanje s objektom Javor i postoji li plan za njegovu namjenu? Ili neka druga mogućnost za prostor koji bi bio dostupan za koordinaciju udruga?
DAMIR LNENIČEK: Prvo da vam čestitam na dva odobrena projekta vrijednosti svaki po 300.000 eura. Naravno, ovom prilikom čestitam i Matici umirovljenika i Udruzi osoba s invaliditetom i našem domu za starije, naravno, i našoj Razvojnoj agenciji koja je pisala neke od tih projekata. Kad to zbrojimo, riječ je o gotovo milijun i pol eura koje će u sljedeće tri godine biti našem gradu na raspolaganju, prvenstveno našim starijima i osobama socijalne isključenosti.
A nadovezat ću se odmah i na prostor za udruge. Kad ste me pitali za Javor - Javor je srušen, ostao je bivši prostor Gaja. U fazi smo prebacivanja vlasništva s države na Grad. Čim oni to odobre, mi ćemo taj prostor koji je predviđen za Centar za mlade i udruge prvom prilikom preurediti. Ne ide ništa preko noći ali to je dugoročno prijedlog za sve naše udruge, da imaju svoj prostor.
TANJA HERCEG: Drugo pitanje je vezano za Rimsku šumu. Evo samo kratko zamolila bih ako možete iskomunicirati s nadležnim institucijama, neki od građana pale lampione što dovodi u pitanje sigurnost i pogotovo po ovom toplijem vremenu. Hvala.
DAMIR LNENIČEK: Što se tiče Rimske šumu evo vidjet ćemo i s komunalnim redarima i s Hrvatskim šumama da se to ikako spriječi naravno.
ZDENKO FRANEKIĆ: U našem gradu nalazi se tri građevinska objekta koji narušavaju ljepotu našeg lijepog malog grada, a koji su opasnost za prolaznike koji se kreću tim putem. To su bivši Jugodrvo, nasuprot hotela, zatim Javor nasuprot autobusne stanice i poslovnica Tisak, zgrada koja se nalazi na ćošku Svačićeve i Preradovićeve. Sva tri objekta su u ruševnom stanju i pitanje je kada će se urušiti. Moje pitanje glasi: Što učiniti da se ti objekti uklone te da se na tim istim prostorima izgrade novi stambeni prostori koji su trenutno vrlo traženi?
DAMIR LNENIČEK: Već sam rekao što se tiče samog Gaja, on je u postupku prebacivanja vlasništva na Grad Daruvar i čim mi budemo vlasnici, poduzet ćemo korake koji mogu omogućiti da se ta građevina riješi.
Što se tiče evo ga Vjesnika, odnosno Tiska, zgrade na križanju Svačićeve i Preradovićeve, mislim da sam već rekao na prošlom ili pretprošlom Vijeću, problem su imovinsko-pravni odnosi i DORH ne da srušimo nego moramo dokazati da je u ruševnom stanju, a svi vidimo da je u ruševnom. Da bi ljudi mogli tamo prolaziti što sigurnije, privremeno smo postavili skelu.
A što se tiče i bivše Munje, odnosno salona namještaja preko puta Elektre, u vlasništvu je Državnih nekretnina. Mi smo ih upozorili na stanje objekta i upozorit ćemo ih ponovo i tražiti da riješe tu nekretninu.
ZDENKO FRANEKIĆ: Moje sljedeće pitanje odnosi se na stambeno zbrinjavanje mladih osoba koji su završili školovanje i odlučili osnovati obitelji i ostati živjeti u Daruvaru. Znamo da su dva osnovna faktora za život zaposliti se i riješiti stambeno pitanje. Oni koji imaju sreće da se zaposle, teško mogu riješiti stambeno pitanje jer je to malo veći problem. Kada znamo da tržišne cijene u Daruvaru se kreću za kvadratni metar stambenog prostora oko 2500 eura pa i više. Da bi mlade osobe riješile stambeno pitanje, morali bi izdvajati trećinu svoga dohotka između 30 i 40 godina. Oni koji imaju sreće da im roditelji pomognu, ti će nešto lakše riješiti svoje stambeno pitanje. No, oni koji moraju sami rješavati svoje stambeno pitanje unajmljuju stanove što je također vrlo skupo i nepovoljno. Zanima me postoji li mogućnost da Grad ustupi svoje građevinsko zemljište za izgradnju stanova ili obiteljskih kuća što bi bilo mnogo povoljnije za mlade? Želio bi vas upoznati da su radnici u bivšoj državi dobivali stanove od svojih poduzeća te plaćali stanarine koje su bile primjerene njihovom standardu. Znamo da toga više nema, ali uz pomoć Grada, Županije, države i povoljnih stambenih kredita, mladi bi lakše mogli riješiti svoje stambeno pitanje, a samim tim bi te iste mlade osobe ostale živjeti i dalje u našem lijepom Daruvaru.
DAMIR LNENIČEK: Ministarstvo graditeljstva prikuplja informacije što mi kao gradovi i općine možemo ponuditi za priuštivo stanovanje s obzirom na novi zakon koji je izglasan, Mi ćemo ponuditi dva zemljišta. Jedno je kraj zgrade POS-a preko puta Rudolfa Steinera, a drugo zemljište je Ulica Dubravka. To je ono što mi kao Grad možemo ponuditi - zemljište s komunalnom infrastrukturom. Vjerujem da ćemo onda naći način da država riješi financiranje izgradnje.
VLATKA IVANČIĆ: Imam dva kratka pitanja pa ću iskoristiti malo vremena za pohvalu izgleda Hrvatskoga doma i stadiona Sokol. To su zgrade koje nas podsjećaju na našu mladost. Drago mi je da su ovako lijepo obnovljene i nadam se da će sada stadion Sokol imati dodatan sadržaj jer stvarno pruža predobre mogućnosti. Imam pitanje o robnoj kući. Dakle, izgled robne kuće već dugo vremena je takav kakav je. Svima je trn u oku, nagrđuje izgled našega grada. Nitko ništa ne poduzima, ali u novije vrijeme kruži jedna lijepa priča da se tu sprema otvoriti novi trgovački centar, dolazak Müllera i slično... Pa pitam da nam objasnite o čemu se radi?
DAMIR LNENIČEK: Zahvaljujem se na pohvali i Sokola i Hrvatskog doma, nastavit ćemo tako dalje. Ono što je bitno za robnu kuću, u kontaktu smo sa Fortenova investicijskim fondom, odnosno tvrtkom koja se bavi upravljanjem njihovim nekretninama kojesu oni izdvojili u posebno poduzeće. Ili će Fortenova uložiti sredstva, obnoviti objekt i staviti u funkciju cijelu robnu kuću ili će je prodati zainteresiranom investitoru koji će dalje ulagati. Teško je reći u kojem roku, ali oni na tome intenzivno rade.
VLATKA IVANČIĆ: I također isto pohvala za nogometno igralište Grbavica. Nisam neki fan nogometa, ali sam sigurna da će i veliki i mali nogometaši uživati na ovom dodatnom igralištu koje stvarno savršeno izgleda. I moje pitanje je s tim u vezi, hoće li će i ostali sportaši imati pravo korištenja tog nogometnog igrališta?
DAMIR LNENIČEK: Evo, imamo sada i novu umjetnu travu na igralištu Grbavica koji više, eto, nije Grbavica. Kao i svih ovih godina, tako će i ubuduće HNK Daruvar upravljati s tim igralištem tako da pozivam sve zainteresirane da se obrate njima i dogovore način suradnje i korištenja.
SNJEŽANA SABO: Moje prvo pitanje vezano je za komunalnu infrastrukturu, a odnosi se konkretno na područje hipodroma. Naime, nedavno smo šetali tamo pa smo bili svjedoci prilično ružnog izgleda igrališta za pse, a osim toga, upozorit ću isto ovo vijeće i na trešnje u Radićevoj ulici. Je li postoji način da se one bolje učvrste jer se sadi pa te biljke uvenu. Ili se jednostavno ne vodi briga. Imali smo aleju Perunika, oko koje su se isto svi nafotkavali, i sad je nema. A to je sve koštalo proračun i porezne obveznike.
DAMIR LNENIČEK: Što se tiče igrališta za pse, to ćemo riješiti odmah, ako već i nismo. Aleja perunika je bila 2016. kad ja nisam bio u poziciji upravljanja Gradom. Naravno, kad se posadi 300-400 stabala, kojih 10%, a ovdje nije ni 10%, se ne primi i to se periodično rješava.
SNJEŽANA SABO: Što je s teretnim prometom kroz Grad Daruvar koji je sve intenzivniji. Kamioni su pod ne znam kolikim tonama, čisti pretovar. Opasno je voziti se zaista iza tih kamiona koji ne voze samo klade nego i rasuti teret koji pada po automobilima. A da ne kažem kako nam izgledaju gradske prometnice. Pitala sam već ovdje što je dolje s rotorom i potezom prema silosima. Dobro je kada je kiša i mokro, pa se vozimo kroz blato, a sada se vozimo kroz prašinu. Tako da opet apeliram da se pokuša pronaći dogovor s poduzetnikom koji raspolaže tim područjem, da sanira prometnicu, a isto tako da razgovarate s policijom da uvedu malo reda na prometnice, jer sve je dobro dok se nešto ne desi, dok opet ne padne na nekog klada ili ne dao bog auto zabetonira beton iz miješalice. Jer, imali smo situaciju da je doslovno curio beton iz miksera, a o rasutom teretu da ne pričam koliku štetu nanosi automobilima, budu i šajbe raspucane kao i lak na automobilu.
DAMIR LNENIČEK: Što se tiče kamiona, poslat ćemo dopis policiji da više pazi. Vezano uz izlaz na ulicu Petra Zrinskog, tamošnja staza od kružnog toka kod Dalita ide u rekonstrukciju ove godine. Dakle, dobit ćemo i rekonstrukciju same staze i nastavak te staze do Iride tako da ćemo imati tu cjelokupnu stazu po Zrinskoj ulici koja je, naglašavam, županijska cesta, ali mi smo u kontaktu s njima.
MARTINA IVANOVIĆ: Moja današnja pitanja vezana su za sigurnost naših građana, ali prije svega sigurnost u prometu i uz prometnice i danas to želim naglasiti za naselje Mlinovi. Kako dolazi lijepo vrijeme, sve više pješaka i sve više biciklista je na tom području. Svi znamo da je riječ o jako nepreglednom i posebno slabo osvijetljenom području. Postoji li plan i vremenski okvir za postavljanje javne rasvjete i kad se može očekivati rješavanje tog problema?
DAMIR LNENIČEK: Upoznat sam s tom problematikom, svjesni smo i suženja same prometnice. Vjerujem da možemo to odraditi do jeseni. Sumnjam da može biti riješeno preko ljeta, ali do jeseni bismo mogli. Ne znam ima li tamo kablova i instalacija, ali ako ništa drugo, stavit ćemo solarne pa tako osvijetliti.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!