25 najluđih stvari: Capak sjedi na cjepivu, kazna zbog gnojenja, Beroš se svađa s konobaricom...
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Hrvatska je danas proglasila kraj epidemije koronavirusa. Iako zaraženih još ima, prijetnja javnom zdravstvu nije tolika da bi se i dalje koronavirus vodio pod epidemijom. Na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo jučer je ta točka uvrštena na Uži kabinet Vlade, a danas će biti i službeno objavljena na sjednici Vlade, piše Jutarnji list.
Kada se pogleda rezime protekle tri godine, od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1,273.256 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 18.213 preminulo, a 1,254.564 ih se oporavilo.
Ukupno su testirane 5,588.632 osobe te je utrošeno 5,361.812 doza cjepiva.
Dva brata u karanteni kao iz filmova apokalipse
Virus se može prenijeti kanalizacijom, dodirom predmeta koji je zaražena osoba dotaknula... Potpuno neznanje oko novog virusa stvorilo je takvu paniku da su prva dva oboljela Hrvata prošla liječenje koje je iz današnje perspektive neshvatljivo.
Soba u kojoj su boravili bila je zaključana i gotovo nitko u nju nije ulazio. Sami su mjerili temperaturu, razinu kisika u krvi i otkucaje, a osim toga, videonadzorom su bili pokriveni 24 sata. S liječnicima su razgovarali preko interfona ili mobitelom.
Osoblje je u zaštitnim odijelima donosilo hranu - otključali bi vrata, ostavili hranu i udaljili se. Posebna briga se vodila i oko toaleta. I za to su imali protokol. Prije obavljanja nužde trebalo je uliti određeno sredstvo, a nakon obavljanja čekali su deset minuta prije puštanja vode. To su bile mjere sigurnosti da virus ne uđe u kanalizaciju.
Prve mjere: zabrana izleta u Italiju
Prve mjere prevencije i zaštite od novog koronavirusa bile su u međunarodnim zračnim i morskim lukama u Hrvatskoj i počele su 24. siječnja, a Nacionalni stožer civilne zaštite osnovan je 20. veljače 2020. godine. Tada je donesena odluka o osnivanju karantene, a školama se preporučilo da ne odlaze na školske ekskurzije i izlete u Italiju.
Totalno zatvaranje i rad od kuće
Prve restriktivne mjere počinju u ožujku. Nastava se više ne održava u školi, nego na daljinu.
Ograničena su okupljanja, smiju raditi samo trgovine s osnovnim prehrambenim namirnicama, ukidaju se uslužne djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja kojima su zabranjena javna okupljanja više od pet osoba na jednome mjestu.
Rad kulturnih djelatnosti je obustavljen, kao i rad svih ugostiteljskih objekata, uslužnih djelatnosti, sportskih natjecanja, treninga i radionica. Obustavljena su vjerska okupljanja, a poslodavci su bili obvezni organizirati rad od kuće. Tada je bio privremeno zabranjen i prelazak granica. Čak je i javni prijevoz privremeno obustavljen 21. ožujka. Tad je strogo ograničeno i zadržavanje na ulicama i javnim mjestima. Dakle, nema zadržavanja na cesti, samo odlazak u ljekarnu ili trgovinu.
Nema odlaska iz gradova
Krajem ožujka zabranjeno je napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka, a građani su za opravdana putovanja morali imati propusnicu. Problematično je bilo u manjim sredinama koje nisu imale ljekarnu ili benzinsku crpku, pa su teško nabavljali osnovne potrepštine.
U moru bizarnih ponašanja građana, poput ostavljanja hrane na balkonu da se dekontaminira, pranja potplata cipela i dezinfekcije ambalaže hrane, postojala su i službena pravila. Primjerice, svi se sjećaju dezinfekcije tramvaja i autobusa. Mjerama se čak propisivalo kako dezinficirati stubišta stambenih zgrada ako je tuda prošla zaražena osoba.
Zaštitna odijela navlačili 15 minuta
Kako bi se spriječilo širenje virusa, medicinski djelatnici su cijele smjene provodili u zaštitnim odijelima. Imali su i cijeli pravilnik kako se ta odijela odijevaju i skidaju. Svako odijevanje trajalo je i 15 minuta, a nakon skidanja djelatnici su se provjetravali. S obzirom na komplikacije oko odijevanja, tijekom cijele smjene nisu odlazili u toalet, pili i jeli, a svijet su obilazile fotografije liječnika i sestara čija su lica bila ranjena od zaštitnih odijela i maski.
Policijske trake oko dječjih igrališta
Iako se sport i dječju igru uvijek smatralo najzdravijim načinom odrastanja, Stožer je zabranio igru. Naime, u trenu najžešćeg zatvaranja sva su dječja igrališta ograđena policijskom trakom jer se smatralo da se virus prenosi ako se dotakne površina, poput penjalice koju je dirala zaražena osoba.
Zabranili i stajanje za šankom
Najveći gubitnici koronakrize definitivno su bili ugostiteljski objekti koji su najdulje bili zatvoreni, da bi nakon toga imali najrestriktivnije mjere. Pa tako, nakon otvaranja, smjeli su raditi samo objekti s vanjskom terasom. Unutarnji dio koristio se samo za toalet, i to uz obvezno nošenje maske. Nakon što je dopušten rad unutarnjih dijelova objekata, za stolom su smjeli sjediti samo članovi istog kućanstva, a ugostitelji su morali mjeriti udaljenost između stolova. Stajanje za šankom bilo je zabranjeno, muzika nije bila dopuštena, kao ni točenje alkohola. Sve se zatvaralo u 22 sata.
Hostija samo u ruku
Što se tiče misnih slavlja, preporuka je bila da se misa sluša na radiju ili gleda na televiziji, no ta su se pravila rijetko i kratko zadržala. Kao i na drugim mjestima, bilo je propisano koliko vjernika smije biti u crkvi. Hostija se više nije primala u usta, nego u ruku.
Maske ne štite, maske štite
Nakon početka epidemije građani masovno kreću u kupnju maski po uzoru na Kineze, pa dolazi do nestašica, tako da se izrađuju od platna i u kućnoj radinosti. Cijena maske odlazi u nebesa. Ipak, član Stožera i šef HZJZ-a Krunoslav Capak javno izjavljuje da maske ne štite. No, nije prošlo dugo i postaju obvezne. I ne samo to, kažnjavaju se ljudi koji ih ne nose.
Cjepivo nas štiti ili ipak ne štiti
Najava cjepiva vratila je nadu u vraćanje na staro i ubijanje epidemije. Sve veće farmaceutske kompanije dale su se u izradu cjepiva, a Hrvatska je u nabavi sudjelovala preko EU, tako da smo relativno brzo dobili prva cjepiva. Naravno, najave su bile da cjepivo potpuno štiti od razbolijevanja, no u konačnici se pokazalo da to nije točno, odnosno osoba se unatoč cjepivu može zaraziti. No, utvrđeno je da štiti od težih oblika i smrtnih ishoda.
Apsurdi covid-potvrde
Osobe koje su dobile potvrdu pa se naknadno razboljele normalno su mogle ići među ljude jer sustav nije omogućio da se jednom izdana potvrda privremeno obustavi.
Nadalje, sustav je različito tretirao osobe koje su prvo preboljele bolest pa se onda cijepile u odnosu na one koje su se prvo cijepile pa onda preboljele - oni koji su prvo preboljeli pa se dvaput cijepili, dobili su produljenje potvrde jer im se drugo cjepivo računalo kao booster, dok oni koji su se prvo dvaput cijepili, a onda razboljeli nisu dobili produljenje.
Hrvatska nije dopuštala da se u covid-potvrdu unesu podaci o preboljenju dokazani na temelju testa obavljenog u inozemstvu. Oni koji su se nakon preboljenja cijepili Johnsonom morali su na covid-potvrdu čekati 15 dana, a oni koji su primili neko od ostalih cjepiva potvrdu su dobili odmah.
Kažnjen jer je gnojio
Jedan od najpoznatijih slučajeva s početka epidemije, u ožujku 2020., dogodio se u Varaždinu gdje je uhvaćen muškarac koji je, umjesto u samoizolaciji koja mu je propisana, bio u polju. Uhvaćen je kako traktorom vozi gnoj na polje, a prema prekršajnom nalogu proglašen je krivim i morao je platiti 8000 kuna.
Državni inspektorat zatvorio je zagrebački japanski restoran Tekka zbog drive-in usluga, točnije - visokog stola, navodno jer nema minimalne tehničke uvjete.
Drama u splitskom Domu za starije
Proboj korone u splitski Dom za starije i nemoćne u Vukovarskoj ulici dogodio se u proljeće 2020. kad je od virusa SARS-CoV2 preminulo 18 štićenika dok je veći dio bio zaražen. Nakon iscrpnih izvida i provedenih vještačenja tima medicinske struke Općinsko državno odvjetništvo u Splitu donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv tri osobe iz toga doma: ravnatelja koji od početka govori da nije bilo propusta s njihove profesionalne strane, glavne medicinske sestre te doktorice opće medicine koja liječi korisnike u tom domu.
Zbog izbora proglasili kraj korone
Netom prije lokalnih izbora 2020. godine Hrvatska se tobože riješila epidemije koronavirusa. Iako epidemija službeno nije bila ukinuta, premijer i struka proglasili su pobjedu nad njom, pa su se izbori mogli održati uz gotovo nikakve epidemiološke mjere, glasnu glazbu, slavlje i sve što je dotad bilo strogo zabranjeno.
VIP ministar i majka preko reda
Dolazak cjepiva stvorio je pomutnju. Naime, u prvim tranšama stiglo je premalo doza, a postojale su prioritetne skupine, poput zdravstvenih djelatnika. Ipak, kako to biva, bilo je cijepljenja preko reda. Sve je počelo otkrićem da je šefica Klinike za zarazne bolesti, Alemka Markotić, cijepila majku preko reda. Doduše, riječ je bila o starijoj osobi pa i nije bilo toliko za zamjeriti, poput nekih drugih istaknutih Hrvata. Svoju su dozu prije starih i bolesnih dobili Marko Primorac i supruga Iskra, Damir Boras, tadašnji rektor zagrebačkog sveučilišta, i njegova supruga Alena, Luka Burilović iz HGK...
Cvjećar i web platforma za cijepljenje
Vjerojatno najveći debakl bila je platforma Cijepise.hr koja je od prvoga dana pokazala brojne probleme, nejasnoće, preplaćenost, ali i nevjericu da ju je napravio cvjećar s jednim zaposlenim.
Autor je Cuspis grupa za izradu platforme za cijepljenje građana, a korišten je besplatni alat WordPress koji najčešće koriste blogeri. Cijela prilagodba informacijskog sustava za cijepljenje protiv koronavirusa stoji 4,467.515,63 kune (u što je uključen PDV). Prva faza projekta koštala je 196.000 kuna.
Prvi test i prva naručivanja završili su debaklom jer je iz sustava izbrisano 4000 ljudi.
Zauvijek virtualni Andrija
U Banskim je dvorima u travnju 2020. predstavljen Andrija, prvi digitalni asistent u borbi protiv koronavirusa na WhatsAppu u Hrvatskoj. Andrijin je cilj bio pomoći hrvatskim epidemiolozima i cijelom zdravstvenom sustavu u kontroli epidemije covida-19.
Primjerice, ako građani imaju određene sumnje na simptome, digitalni asistent Andrija pomoći će im utvrditi ima li ili nema razloga za zabrinutost, odnosno trebaju li se javiti liječniku ili za to nema potrebe.
Šest puta više cjepiva nego Hrvata
Prema podacima iz siječnja, za isporuku u razdoblju od 2020. do 2024. ukupno je naručeno malo manje od 19,2 milijuna doza cjepiva, što je upola manje od onoga što je Hrvatskoj pripadalo s obzirom na broj stanovnika. Od toga, do siječnja je isporučeno 11,877.680 doza. Ukupno su dosad utrošene 5,354.084 doze cjepiva.
Doniraj i spali
S centralnog skladišta i putem COVAX-a donirano je ukupno 3,382.220 doza cjepiva. Na centralnom skladištu u siječnju je bilo 2,970.000 doza cjepiva. Dotad je 288.100 doza s centralnog lagera uništeno zbog isteka roka trajanja, a 403.320 doza s isteklim rokom čeka uništavanje.
Debakl projekta cijepljenja
Vlada je krajem 2020. najavila da će se do ljeta cijepiti oko 60 posto građana. Cijepljenje nije bilo ni približno tako uspješno pa je prema posljednjim podacima, tri godine poslije, cijepljeno 59,96 posto ukupnog broja stanovnika, odnosno 71,34 posto odraslog stanovništva.
Izjave za pamćenje
Capak: U Dalmaciji se više širi korona je su ‘Dalmatinci sa svojim opuštenijim mentalitetom, mediteranskom spremnošću da se pozdravljaju i ostvaruju bliske kontakte‘.
Capak: Zašto je zabranjen tenis? Možemo puno diskutirati, je li tenis beskontaktni sport? Ako vi kihnete u lopticu, bacite je protivniku i on je uzme u ruku...
Markotić: Svi koji krše samoizolaciju i izolaciju su bioteroristi.
Milanović o koroni: Proganjat ćemo ljude jer imaju karijes? Što je sljedeće?
U Vukovaru svi bez maske
Kolona sjećanja 2020. bila je predviđena uz epidemiološke mjere, s ne više od 500 ljudi, s razmakom i kretanjem u grupama s 25 sudionika. No, snimke drona pokazale su da se mnogi propisanog razmaka nisu pridržavali, a neki nisu nosili ni maske. Naravno, bilo je bitno više od 500 osoba.
Markotić na misi u najtežem lockdownu
U vrijeme kad je na snazi bilo zabranjeno okupljanje na otvorenom s više od 25 osoba, šefica Zarazne bolnice i članica Stožera, Alemka Markotić, našla se na misi ispred katedrale u Zagrebu i održala govor.
Capak na kutijama cjepiva
Na samo Štefanje 2020. u Hrvatsku je u 6 ujutro stiglo prvih 9750 doza Pfizerova cjepiva. Dočekao ih je šef HZJZ-a, Krunoslav Capak, a svoju razdraganost ovjekovječio je tako što je sjeo na kutiju s cjepivom.
Manekeni cijepljenja
Da je cjepivo sigurno i učinkovito, pokazali su najhrabriji. Osim bake Branke iz Doma za starije, gotovo cijela Vlada cijepila se pred kamerama. U oko je najviše upao tadašnji ministar financija Marić koji je pokazao isklesano tijelo. S druge strane, ležerni Capak to je odradio u crnoj potkošulji.
Beroš s Badrić i u svađi s konobaricom
Ministru Berošu zamjerila se ljetna fotografija iz 2020. godine s pjevačicom Ninom Badrić jer je u vrijeme nastanka fotografije na snazi bila zabrana okupljanja, zabranjeni su bili i koncerti, a nisu imali ni maske.
Godinu poslije, također u ljeto, maska mu je ipak bila važnija te se upustio u prepirku s konobaricom u Zadru. Naime, Beroš je sa suprugom sjeo popiti kavu na vanjskom prostoru kafića, ali ga je poslužila konobarica bez maske. Nakon kraće prepirke Beroš je napustio kafić.
Što je danas ostalo od mjera?
Još je na snazi obveza nošenja zaštitnih maski u zdravstvenim ustanovama, za zaposlene i pacijente, te u ljekarnama. Izolacija bolesnih traje sedam dana za one koji su preboljeli virus ili su cijepljeni, a ako peti dan imaju negativan test, nisu više dužni biti u izolaciji. Necijepljeni i oni koji prvi put imaju covid u izolaciji trebaju biti deset dana, piše Jutarnji list.
__________________________
Zbog covida-19 naše zdravstvo tijekom epidemije potrošilo 6,5 milijardi kuna
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da covid-19 više nije izvanredna globalna opasnost za zdravlje, a to znači da zemlje proglašavaju kraj epidemije i ukidaju epidemiološke mjere.
Osim što je korona protekle tri godine napravila veliku štetu za zdravlje građana i odnijela milijune života diljem svijeta, zdravstveni su proračuni imali ogromne štete. Samo u Hrvatskoj zabilježeno je 1,272.886 oboljelih tijekom tri godine, a umrlo je, prema podacima HZJZ-a, više od 18.000 građana.
Ne bi li se poštedjelo što više života, već je 2020. krenulo testiranje oboljelih izolacije i samoizolacije te hospitalizacije teško oboljelih, a krajem 2020. protiv covida-19 cijepljeni su prvi građani u Hrvatskoj. No, testiranje, liječenje, cijepljenje i naknade za bolovanje stvorilo je dodatne troškove u svim zdravstvenim sustavima.
U tri godine epidemije covida-19 hrvatsko je zdravstvo potrošilo 6.496,370.285 milijardi kuna (862,731.777 milijuna eura), a najviše 2021. godine i to gotovo tri milijarde kuna. U 2022. potrošeno je 2,297 milijardi, a 2020. godine 1,206 milijardi kuna.
Podaci govore da je najviše koštala bolnička zdravstvena zaštita i to 1,923 milijarde kuna, a tek malo manje testiranje (1,924 milijarde). Lijekovi na recept za liječenje covida-19 koštali su 23 milijuna kuna, a mobilnim timovima za cijepljeno plaćeno je 43 milijuna kuna.
Za bolovanja zbog izolacije i samoizolacije potrošeno je 279 milijuna, za cjepiva 1,4 milijarde, a nagrade zdravstvenim djelatnicima koji su liječili covid-pacijente iznosile su 241 milijun kuna. Veliki dio troškova čine i dva lijeka za liječenje korone, Remdesivir 202 milijuna, a Ronapreve 29 milijuna kuna. (G. Jureško/JL)