Vrijeme u prirodi, pravilna ishrana i pažnja roditelja ključni su za zdravlje naše djece
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
BJELOVAR -Pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije 7. travnja obilježava se Svjetski dan zdravlja. Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja sa sloganom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta“ ukazuje na neravnopravnost u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je bolje zdravlje moguće osigurati promicanjem zdravih stilova života i smanjivanjem čimbenika rizika po ljudsko zdravlje proizašlih iz okolišnih, ekonomskih, socijalnih ili ponašajnih faktora okruženja, a mi smo s bjelovarskom pedijatricom, doktoricom Marijom Čatipović provjerili kako na sve promjene oko nas gleda sa stručne, ali i ljudske strane. Neminovno se ovdje dotaknuti i koronavirusa koji više od godinu dana utječe na naše živote i cjelokupno zdravlje. Stoga smo i doktoricu Mariju najprije upitali kako se nosi sa svim izazovima i nedaćama.
Kvalitetno zajedničko vrijeme
- Cjelokupna ova situacija i nije tako nepovoljno i loše utjecala na mene osobno. Vjerojatno zato što stalno radim i zato što sam posvećena poslu. Ono što je najbitnije jest kako pomoći našim malim pacijentima. Ja se iskreno nadam da se više nećemo vratiti u onaj čvrsti lockdown, jer svima je jasno da djeci nedostaju brojne zajedničke aktivnosti koje sada nisu toliko dostupne, no imamo tu sreću da živimo u malom gradu i sredini u kojoj je dovoljno napraviti kilometar i već smo u šumi i prirodi. Djecu treba što više voditi na otvoreno, u prirodu, izvan grada. Moj savjet je da se s njima što više vremena provodi upravo u prirodi i to u svim vremenskim uvjetima, bez obzira je li hladno ili je magla. Bitno ih je samo prikladno odjenuti i omogućiti im taj susret s otvorenim prostorom. Sada nas čekaju topliji i duži dani i moramo pronaći dovoljno vremena za našu djecu.
Ovo takozvano europsko radno vrijeme od 9 do 17 sati možda nam ne ide u prilog, no tu su vikendi. Za djecu je neobično važno da imaju kvalitetno vrijeme sa svojim roditeljima – istaknula je doktorica Čatipović i dodala kako je neobično važno posvetiti pažnju i pravilnoj, umjerenoj i raznovrsnoj prehrani kako bi se prevenirala pretilost kod djece.
Važnost dojenja
- Mi smo kao nacija pretili i to u velikom postotku. Jako je važna tjelovježba, ali i način prehrane. Jer ako smo od djetinjstva naviknuli jesti nezdravo, te ćemo se navike teško riješiti. S druge strane medicinski je dokazano kako pretila djeca teško kasnije razgrađuju masne stanice. Ako se i dogodi da takvi ljudi u jednom periodu života smršave, prvom prilikom u nekom stadiju života kao što je trudnoća ili slično, kilogrami se opet vrlo lako vrate – upozorila je doktorica koja je inače velika promotorica dojenja. Pojasnila im je kako dojena djeca nemaju tu sklonost da budu pretili, a ako i u ranom djetinjstvu imaju višak kilograma, taj se višak vrlo često s godinama istopi. Ne valja zaboraviti niti dobrobiti dojenja za majku koja je, osim što se vrlo brzo vraća na kilažu prije trudnoće, bitno zaštićenija od karcinoma jajnika, dojke, ali i od osteoporoze, visokog krvnog tlaka i srčanih oboljenja.
- Potrebno je što više konzumirati svježeg voća i povrća, naviknuti djecu da ne koriste konzerviranu hranu, izbjegavati fast food namirnice, koristiti što manje koncentriranih šećera. Ja jednostavno kažem roditeljima da im je lakše da u kući nemaju gaziranih napitaka i nezdravih namirnica nego da dijete upire prstićem i traži, a mi im branimo – savjetuje doktorica koja je svjesna da je to težak i mukotrpan posao u koji se svi moraju uključiti, naročito predškolske i školske ustanove i to kroz zdrave jelovnike.
Uključenost očeva
Doktorica je naglasila kako se većina roditelja uistinu trudi i treba im skinuti kapu jer danas nije nimalo lako biti roditelj.
- Ja kada bi samo nabrojila što sve jedna obitelj, roditelji u jednoj obitelji moraju raditi, umorila bi se nabrajanjem. Skuhati, pomoći oko zadaće, prošetati se, voziti na aktivnosti…, a radno vrijeme im je primjerice od 9 do 17. Stoga molim i očeve, one koji nisu uključeni, da se uključe u sve aktivnosti i da pomognu oko svih zadataka i obveza majkama, svojim suprugama. Živimo u 21. stoljeću i mislim da nijedna žena ne može lako odgojiti niti jedno dijete sama, a kamoli više njih. Jako je važno zajedno i ravnopravno sudjelovati u svemu što se tiče odgoja. Jer mi smo našoj djeci neophodni. Istina je da imamo moderne ustanove, vrtiće i škole, no djetetu je potrebna roditeljska ljubav, nju ne može nitko drugi nadomjestiti – zaključila je doktorica Čatipović.
Iz svega navedenoga jasno je kako se zdravo tijelo, ali i zdrav duh oblikuju od samoga rođenja, a za to dvoje najvažniji sastojci upravo su u zdravom okruženju, u obitelji, domu iz kojeg odlazimo u svijet.