VIKEND TERAPIJA Nostalgija - zašto nam se uvijek čini da je prije bilo bolje?

MojPortal.hr svake subote objavljuje tekstove magistre psihologije Ivane Marin o temama iz njezine struke. Psihologinja Ivana Marin inače je vlasnica Psiholistika iz Pakraca, a cilj njezinih stručnih tekstova je - pomoći ljudima.

-----------

Kad bi postojala mogućnost da se vremeplovom prebacite u neko drugo razdoblje, gdje biste se teleportirali? Slušajući omiljenu glazbu, koliko vam je puta pala na pamet pomisao da biste ljepše živjeli u nekom prošlom razdoblju kada su vaši glazbeni idoli bili na vrhuncu slave? Kada su koncerti bili drugačiji, a u zraku su umjesto pametnih telefona prste žarili upaljači? Koliko bi se vas željelo naći na koncertima zvijezda kojih više nema, a za koje biste sve dali da ih još jedanput čujete uživo? 

Čestitam, upravo ste si prizvali iznenadnu poplavu gorko-slatkih emocija vezanih uz glazbene uspomene iz prošlosti. Ta poplava još je poznatija pod nazivom nostalgija. Ona je uglavnom pozitivna emocija prilikom prisjećanja nekih autobiografskih uspomena kao što su uspomene iz djetinjstva ili zeitgeista tj. određenih događaja vezanih uz određeno vremensko razdoblje. Ima bitnu ulogu u održavanju psihološke otpornosti zbog toga što smanjuje stres, osjećaj usamljenosti i anksioznosti te povećava samopouzdanje, pozitivnu sliku o sebi i osjećaj osobne dobrobiti. 

Nadalje, može biti koristan “alat’’ za rad na sebi zbog uspoređivanja prijašnjih iskustava s onim današnjima i praćenja napretka osobnog razvoja. To se smatra i evolucijskom svrhom nostalgije, zbog motivacijskog aspekta kojeg ona ima na samopoštovanje. Znanje o tome kakve smo osobe bili u prošlosti te što smo promijenili na bolje u sadašnjosti daje nadu da će i budućnost isto tako biti optimistična.

Glazba kao okidač za nostalgiju

Glazba je jedna od glavnih “sklopki’’ u vremeplovu koja pobuđuje nostalgiju, stoga ne čudi sve veći broj istraživanja koja su usmjerena na otkrivanje kako nostalgija djeluje na emocije i ponašanje ljudi. Proučavanje aktivnosti određenih centara u mozgu putem fMRI-ja dovelo je znanstvenike do zaključka kako suradnja procesa pamćenja i sustava za nagrađivanje stvara nostalgična iskustva. Zbog navale dopamina koji izaziva ugodu, jasno je zašto je nostalgija skup emocija kojoj se većina ljudi vrlo rado vraća.

Foto: Frepik

Sudionici jednog drugog istraživanja bili su pripadnici više generacija u jednoj obitelji gdje se pokazalo kako se nostalgija prema glazbi prenosi s koljena na koljeno. Mlađe generacije u obitelji (rođeni 1980ih) su bile jednako nostalgične na istu glazbu uz koju su odrastali njihovi roditelji (rođeni 1960ih). Roditelji su od djetinjstva svoju djecu izlagali glazbi uz koju su oni odrastali, prenoseći tako i emociju koju je ta glazba budila za cijelu obitelj. Znajući uz koju su se pjesmu mama i tata upoznali, djeci tako ostaje naslijeđe glazbene nostalgije i kad njih jednog dana ne bude više bilo.

Percepcija “prije je bilo bolje’’

Često se postavlja pitanje zašto ljudi doživljavaju prošla vremena boljima, jednostavnijima i manje stresnima. Postoji više razloga za to. Prvi je taj što nostalgija ima filter efekt gdje se u sjećanju odbacuju neugodna iskustva i ostaju samo ona koja izazivaju toplu emociju. To pojačava percepciju da je “prije bilo bolje’’ zanemarujući poteškoće tog vremena ili događaje koji su sigurno bili neugodni za osobu. Drugi razlog je vrlo realan, a odnosi se na trenutno stanje u svijetu koje daje opći osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti.

Foto: Frepik

Prisjećanje na vremena kada tog osjećaja nije bilo, potiče ljude da potraže utjehu u uspomenama kada su imali kontrolu nad svojim životima. Treće, htjeli mi to priznati ili ne, sve brži razvoj suvremenih tehnologija i držanje koraka sa zahtjevima modernog života, bude žal za jednostavnijim vremenima kada su ljudi bili više prisutni jedni s drugima. U rukama tada nije bilo pametnih telefona niti potrebe da se živi u virtualnom svijetu, nije bilo tolike izloženosti ogromnim količinama informacija te su ljudi više doživljavali stvarni svijet oko sebe. Život jest s te strane bio usporeniji, a potrebu da se opet živi tako pokazuje sve veći interes ljudi za mindfulnessom i prakticiranjem usredotočene svjesnosti.

Nostalgija kao artikl na polici

Svjedoci smo kako je nostalgija u zapadnjačkom svijetu postala unosan biznis. Bendovi koji se ponovo okupljaju nakon skoro dvadesetak godina pauze, oživljavanje serija koje su ostavile trag u jednom vremenu ili okupljanje aktera popularnih filmova pokazuju kako se ljudska potreba za ponovnim doživljavanjem ugodnih uspomena može dobro unovčiti. 

Foto: Frepik

Nostalgije će uvijek biti. Nekim novim generacijama će današnji život buditi nostalgiju kao što je to bilo svakoj generaciji prije njih u svojevremenom zeitgeistu. Stoga, slobodno budite nostalgični; pustite glasno tu pjesmu koja vas vraća u dane izlaska s ekipom, potražite mamin recept za nedjeljni desert i napravite ga po svom i vratite se u neka ugodnija vremena. 

------------

Ivana Marin rođena je u Pakracu. Nakon srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, upisuje Studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poslije diplome, nije bilo druge opcije nego vratiti se nazad u voljeni Pakrac i započeti karijerni put. Zadnjih deset godina u psihološkoj struci vodilo ju je u različita područja interesa od palijativne skrbi, nastavničke djelatnosti do rada s veteranskom populacijom i članovima njihovih obitelji. Krajnji interes koji se pojavio zadnjih par godina bio je rad s traumom.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!