BBŽ prednjači po zarazi lisičjom trakavicom: ''Bolest je vrlo opasna, a godinama može biti nevidljiva''

Bjelovarsko-bilogorska županija bilježi najvišu prevalenciju zaraze lisičjom trakavicom u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije, prvi slučaj na području županije zabilježen je 2018. godine, a do danas je ukupno oboljelo sedam osoba. Posljednja oboljela osoba zabilježena je u travnju 2025. godine.

Dva domaćina

Kako ističe epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo BBŽ Nikolina Obran, oboljele osobe uglavnom dolaze iz ruralnih područja, pretežito s istočnog dijela županije. Riječ je o ozbiljnoj parazitarnoj bolesti koju uzrokuje parazit Echinococcus multilocularis, poznatiji kao lisičja trakavica.

- Parazit lisičja trakavica uzrokuje u ljudi alveolarnu ehinokokozu. To je jedna od najsmrtonosnijih kroničnih parazitoza u svijetu – upozorava epidemiologinja Nikolina Obran.

Lisičja trakavica za svoj životni ciklus treba dva domaćina. Konačni domaćini najčešće su crvene lisice, ali to mogu biti i domaći psi, vukovi, čagljevi, domaće i divlje mačke te risevi. Oni najčešće nemaju nikakve simptome, ali izmetom mogu kontaminirati okoliš i hranu jajašcima parazita. Prijelazni domaćini najčešće su mali glodavci, dok je čovjek slučajni domaćin i ne prenosi bolest dalje. Slično navodi i Zavod za javno zdravstvo BBŽ u stručnom tekstu o lisičjoj trakavici, a Svjetska zdravstvena organizacija alveolarnu ehinokokozu opisuje kao bolest koja je, ako se ne liječi, progresivna i smrtonosna.

- Čovjek se zarazi unosom jajašaca iz okoliša, najčešće prljavim rukama ili konzumacijom neopranog povrća, bobičastog voća ili gljiva. Zaraza se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Jajašca su jako otporna i mogu preživjeti do dvije godine na tlu – pojašnjava Obran.

Najčešći simptomi

Bolest je posebno opasna jer se razvija sporo i dugo može prolaziti neprimijećeno. Primarno mjesto infekcije je jetra, a klinička slika može nalikovati cirozi ili karcinomu jetre. Simptomi se često ne pojavljuju pet do 15 godina nakon zaraze, što dodatno otežava rano otkrivanje.

- Od simptoma se mogu javiti kolestatska žutica i abdominalna bol. U trećine oboljelih dijagnoza se postavlja slučajno, tijekom obrade različitih simptoma poput umora, povećane jetre, gubitka tjelesne težine, vrućice, anemije, pleuralne boli te abnormalnih ultrazvučnih ili laboratorijskih nalaza – kaže epidemiologinja.

Kako Zavod za javno zdravstvo ne provodi liječenje oboljelih, ne raspolažu informacijom o trenutačnom stanju oboljelih osoba s područja županije, no poznato im je da su kod pojedinih pacijenata bile potrebne i transplantacije jetre.

U Zavodu za javno zdravstvo kažu kako zaraženih najviše ima na istoku županije/Foto: Slavica Trgovac Martan

Liječenje alveolarne ehinokokoze najčešće uključuje kirurški zahvat uz dugotrajnu terapiju antiparazitskim lijekovima. I međunarodni stručni izvori ističu da liječenje može biti složeno i dugotrajno, a podaci iz novije stručne literature navode da je prije suvremene terapije smrtnost u roku od deset godina bez kirurškog liječenja dosezala i 90 posto.

- Smrtnost iznosi 50 do 60 posto, a kod neliječenih i do 90 posto u razdoblju od 10 do 15 godina nakon dijagnoze – upozorava Obran.

Važnost prevencije

Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost prevencije. Najvažnije je redovito i temeljito prati ruke vodom i sapunom, osobito nakon boravka u prirodi, rada u vrtu ili kontakta sa životinjama. Voće, povrće, gljive i bobičasto voće prije konzumacije treba dobro oprati, a vlasnici pasa i mačaka trebaju voditi računa o redovitoj dehelmintizaciji svojih ljubimaca.

- Domaći psi i mačke mogu biti konačni domaćini. Zaraze se najčešće konzumacijom malih glodavaca u čijim se organima nalaze ciste lisičje trakavice. Tipično su bez simptoma, kao i crvene lisice. Stoga je potrebno provoditi redovitu dehelmintizaciju pasa i mačaka te redovne mjere deratizacije – ističe Obran.

Potrebno je na vrijeme potražiti pomoć/Foto: Pexels (ilustracija)

Među preventivnim mjerama navodi se i ograđivanje vrtova i dvorišta kako bi se spriječio pristup divljih životinja. Poseban oprez preporučuje se stanovnicima ruralnih područja, izletnicima, beračima šumskih plodova, vlasnicima kućnih ljubimaca i svima koji često borave u prirodi.

Nema mjesta panici

Iako je broj registriranih oboljelih osoba u BBŽ-u zasad malen, činjenica da županija ima najvišu prevalenciju zaraze lisičjom trakavicom u Hrvatskoj dovoljno je ozbiljno upozorenje. Stručnjaci poručuju da panici nema mjesta, ali higijena, oprez i redovita briga o kućnim ljubimcima mogu biti presudni u sprječavanju ove rijetke, ali vrlo opasne bolesti.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!