TUŽNA ISTINA Više od pola Hrvata nema novca za vlastitu sahranu

Čak 52 posto Hrvata ne može podmiriti neočekivan financijski izdatak poput popravka kvara na nekom kućanskom uređaju ili plaćanja sahrane.

Objavio je to Državni zavod za statistiku u svojem redovnom godišnjem izvještaju, odnosno anketi o dohotku stanovništva i stopi rizika od siromaštva.

Anketari DZS-a tijekom 2019. godine odradili su kompleksno istraživanje na reprezentativnom uzorku od 7880 kućanstava. Rezultati su bolji nego pretprošle godine, ali su i dalje poražavajući.

Prema postotku osoba koje ne mogu platiti neplaniran financijski izdatak, Hrvatska je najgora u Europskoj uniji. Na začelju su još Latvija (50 posto), Grčka i Cipar (48) te Rumunjska (44).

Na vrhu ljestvice su Maltežani (samo 15 posto građana imalo bi takvih financijskih problema) te Austrijanci, Luksemburžani i Šveđani (20 posto), otkrivaju podaci Eurostata.

Anketa DZS-a otkrila je i kako 50 posto Hrvata ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg izvan kuće, 8 posto ne može svaki drugi dan jesti meso ili ribu, a 16 posto osoba kasni s plaćanjem kredita i režija.

Grijanje u najhladnijim mjesecima ne može si priuštiti oko 7 posto osoba. Otprilike 6 posto osoba u kućanstvima ne može kupiti nikakav automobil, a oko 4 posto računalo.

Gotovo svaki četvrti Hrvat (23 posto) živi u riziku od siromaštva, što je nešto bolje nego tijekom 2018. godine. No, zato umirovljenici žive sve lošije: u riziku od siromaštva je čak 50 posto osoba starijih od 65 godina, što je za dva posto više nego godinu ranije.