DRŽAVNO NATJECANJE
Čazmanske mažoretkinje osvojile 12 medalja: Na uspjehu im čestitao i gradonačelnik Pirak
Arheološka senzacija u Čazmi/Foto: Muzej grada Čazme
GRAD ISPOD GRADA
Senzacionalno otkriće u Čazmi: Ispod grada leži još jedan grad, obožavali su ga kraljevi i biskupi
Unutar zgrade Gradskog muzeja, na dubini od oko 2,5 metra pronađeni su ostaci zida čazmanske biskupske utvrde iz 13. stoljeća
PROMJENE NA VIDIKU
Čazma dobiva potpuno novu ulicu: Bit će duga kilometar, imat će zeleni pojas i nogostup
CRNA MAGLA
Mladi čazmanski rockeri snimili spot za svoj prvi singl: "Nadamo se i albumu ove godine"
DRŽAVNE PRVAKINJE
Bjelovarčanka Ana 'rastura' daljinsko jahanje: ''Moja mješanka Lahari pobjeđuje rasne konje''
Pravoj arheološkoj senzaciji svjedoče ovih dana u Čazmi. Tijekom zemljanih radova u sklopu energetske obnove vrijedne 1,7 milijuna eura, unutar zgrade Gradskog muzeja, na dubini od oko 2,5 metra pronađeni su ostaci zida čazmanske biskupske utvrde iz 13. stoljeća. Time je, ono što se dugo vremena pretpostavljalo, sada i službeno potvrđeno.
- Današnja zgrada našeg muzeja zapravo je stara vojno-krajiška kurija nastala sredinom 18. stoljeća. Izgrađena je na nasipanom platou, ispod kojeg se nalazila srednjovjekovna utvrda zagrebačkih biskupa. Sam prostor na kojem je smještena zgrada je arheološki lokalitet koji je zaštićen i od strane Ministarstva kulture, tako da smo obvezni provoditi ovaj tip istraživanja. Očekivali smo da ćemo prilikom ovih radova pronaći ostatke zidova utvrde iz 15. stoljeća, što se i dogodilo, no uslijedilo je još jedno iznenađenje jer je na lokalitetu pronađen još stariji zid, stare utvrde iz 13. stoljeća – otkriva ravnateljica Gradskog muzeja Čazma Maja Cepetić Rogić.
Biskupsko leno
Spomenutu utvrdu iz 13. stoljeća zagrebački su biskupi kasnije, za vrijeme renesanse obnovili, a otprilike tri stoljeća kasnije, u 18. stoljeću, na tom je mjestu podignuta zgrada današnjeg muzeja. Otkriće ostataka iz 13. stoljeća izuzetno je važno jer potvrđuje da je utvrda u Čazmi postojala i prije nego se službeno spominje u pisanim izvorima, te podsjeća na političku važnost koju je Čazma imala u srednjem vijeku. O tome svjedoče i brojni drugi povijesni dokazi.
- Valja imati na umu da je Čazma od osnutka Zagrebačke biskupije bila biskupsko leno odnosno posjed zagrebačkog biskupa, čime je on isključen iz ingerencije kraljevske vlasti. Drugim riječima, biskup je bio autonomni vladar na ovom prostoru te je i rezidencija koju je imao u Čazmi odgovarala tom stilu života, pokazujući njegovu imućnost. Biskupi nisu bili obvezni rezidirati u sjedištu biskupije, odnosno Zagrebu, sve do sredine 16. stoljeća već su mogli boraviti i na drugim mjestima. Sudeći prema broju isprava izdanih u Čazmi, zagrebački biskupi ovdje su boravili vrlo često– priča nam Cepetić Rogić.
Biskupi su voljeli raskoš pa su tako prilikom obnove utvrde u 15. stoljeću u Čazmu dolazili talijanski majstori koji su u skladu s tadašnjim najmodernijim europskim trendovima uredili biskupsku rezidenciju. O tome svjedoči sama arhitektura utvrde, pronađeni ostaci kaljevih peći, nakit, ostaci posuđa i drugi artefakti.
Bogatstvo i raskoš
Sve to ne čudi, kaže Cepetić Rogić, s obzirom da su zagrebački biskupi bili jedni od najbogatijih prelata u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu. Može se kazati kako je u to doba Čazma bila jedan od važnijih hrvatskih gradova.
- Čazma je imala izuzetno veliku važnost u onodobnoj Slavoniji. Grad je tada imao čak šest crkava, veliku utvrdu, a još od vremena Rimskog Carstva ovuda su prolazile ceste. Drugim riječima, bio je to povoljan prostor za naseljavanje i strateški jako dobro položen. Jer, kad se popnete na utvrdu, s nje vidite Medvedgrad, Kalničko prigorje, područje prema Sisku, velik dio Posavine. To su sve razlozi zbog kojih su i Osmanlije željele osvojiti Čazmu – kaže naša sugovornica.
Da žitelja i aktivnosti na tom području u spomenuto vrijeme nije manjkalo, dokazuju i brojni drugi arheološki lokaliteti na čazmanskom području, uz koje se vezuju brojne priče i legende.
- Na čazmanskom području čitav je niz arheoloških lokaliteta, a uz gradinu koja je smještena u samom centru grada, valja posebno istaknuti još jedan izuzetno zanimljiv lokalitet koji je baš nedavno od privatnog vlasnika otkupio Grad Čazma. Radi se o utvrdi imena Gumnik, koja se nalazi svega nekoliko kilometara od Čazme u pravcu Ivanić-Grada, u selu Bosiljevo. Ova gradina je zanimljiva jer je riječ o graničnoj riječnoj utvrdi, tzv. waseerburgu na utoku Glogovnice u Česmu. Uz nju se vežu brojne priče, od one o borbi hrabrih vojnika hrvatskog velikaša Erdödyja protiv Osmanlija u 16. stoljeću, koja je i dokumentirana u povijesnim spisima, do legende o tome kako je u Gumniku u 14. stoljeću bila zatočena kraljica Marija Anžuvinska sa svojom majkom. Ondje su je navodno zatvorili plemići koji su se pobunili protiv njezina supruga, kralja Žigmunda Luksemburškog, koji je stigao u Čazmu kako bi je spasio te je navodno ovdje proveo neko vrijeme – priča ravnateljica Cepetić Rogić.
Zarobljena kraljica
I nisu Marija i Žigmund jedini povijesni ''celebrityji'' koji su boravili u čazmanskom kraju. Jedna od najpoznatijih povijesnih ličnosti koja se veže uz Grad biskup je Stjepan II. koji je, prije nego što je postao biskupom, bio kancelar ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II.
- Prije nego što je došao na čelo Zagrebačke biskupije, na kraljevskom dvoru bi je uz Belu IV, budućeg hrvatskog kralja. Mlađi Belin brat Koloman je postao kasnije hercegom Slavonije, Dalmacije i Hrvatske, što znači da je bio osoba koja je u kraljevo ime upravljala ovim prostorom. On i Stjepan II imali su zajedničke političke interese, bili su jako dobro obrazovani i imali su vrlo razvijene ideje za ono doba – otkriva naša sugovornica.
Koloman je tako, zahvaljujući prijateljstvu s biskupom Stjepanom II puno vremena provodio u Čazmi, no vjerojatno za života ni sam nije slutio da će ondje ostati zauvijek. Naime, slavni herceg sahranjen je u čazmanskoj crkvi Sv. Marije Magdalene.
- Koloman je poginuo 1241. godine u bitci s Tatarima, nakon čega je sahranjen u čazmanskoj crkvi i to je jedan od glavnih razloga zbog kojeg je ona tako velika i raskošna. Naime, kralj Bela IV je inzistirao da tome da svome bratu uredi grob dostajan junaka koji je poginuo od ruke neprijateljske vojske. Tako crkva inače skromnog dominikanskog reda izrasla u velebni mauzolej na kojem su radili vodeći umjetnici i majstori toga doba – otkriva Rogić Cepetić.
Fascinantna je i činjenica da se u srednjem vijeku uz crkvu nalazio i samostan.
-Samostan je smješten ispod popločenja današnjeg središnjeg gradskog trga – otkriva ravnateljica.
Zainteresirana javnost
Drugim riječima, ispod današnje Čazme krije se još jedan čitav grad koji svjedoči o fascinantnoj povijesti tog kutka Moslavine. Svako novo otkriće koje potvrđuje tu činjenicu dragocjeno je za sve stručnjake koji se bave ovom temom, ali i za brojne građane i ljubitelje povijesti. Stoga je, svjesni su u čazmanskom muzeju, izuzetno važno da se povijesna otkrića podijele s javnošću. Tako će biti i s najnovijim pronalaskom, zidinama utvrde pronađenima ispod zgrade muzeja.
-Čitav taj prostor se i priprema kako bi muzej u potpunosti zaživio i kako bi bio na ponos i na učenje domaćem, lokalnom stanovništvu, ali i izletnicima i turistima. U kojoj mjeri će pronađeni zid biti prezentiran javnosti odlučit će nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture, u skladu s glavnim projektom obnove. Međutim, ono što je važno naglasiti jest da će svi pronalasci biti obrađeni i dokumentirani u skladu sa strukom i zakonom. To podrazumijeva istraživanja pomoću georadara, fotografiranje, računalnu izradu izmjera i drugo – kaže Rogić Cepetić
Drugim riječima, Čazmanci i zaljubljenici u povijest za sada senzacionalnom otkriću mogu svjedočiti pomoću fotografija, a nakon što muzej bude obnovljen i osobno će se imati priliku upoznati s tim, ali i brojnim drugim artefaktima koji svjedoče o fascinantnoj čazmanskoj povijesti.
O najnovijem pronalasku su se raspisali čak i svjetski mediji pa je senzacionalnu vijest o čazmanskom otkriću prenio i Miami Herald.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!
Najnovije
"KADA SMO MALI"
Jolana Petrinić osmislila novu slikovnicu: Podsjetit će vas na to tko ste bili kada ste bili mali...
19. Sajam cvijeća
Cvjetni sajam ove nedjelje u Daruvaru: "Dolazi rekordan broj izlagača iz gotovo cijele Hrvatske"
SPONZORIRANI SADRŽAJ
Sjajno za djecu i učenike: Prijavite se za besplatne STEM radionice vrijedne 251.720 eura!
SVIRKA ZA PAMĆENJE
''Klinci i starci'' raspametili daruvarsku publiku: U bivšem disku okupilo se nekoliko generacija
×
![]()