Prikazi poput „Rače na račvanju stoljeća“ privlače goste: „Imamo dobar temelj za povijesni turizam“
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Obilježavanje blagdana Velike Gospi u općini Nova Rača ovoga vikenda započet će povijesno-scenskim prikazom „Nova Rača na račvanju stoljeća“ koji je zakazan za nedjelju, 11. kolovoza, u 20.30 sati. Riječ je o jedinstvenoj priči koju kao scenarist i redatelj potpisuje bjelovarski pisac i novinar, odnedavno i turistički vodič, Slaven Klobučar.
- Prikaz je to povijesti Nove Rače tijekom posljednjih tisuću godina. Ona je oduvijek bila sjecište putova te mjesto trgovine i sajmovanja tako da zanimljivih događanja kroz stoljeća nije nedostajalo. Ono najzanimljivije ja sam nastojao sažeti u ovaj prikaz – priča nam Klobučar.
Čitavu godinu istraživao je bogatu povijesnu građu toga područja, od početaka naseljavanja i dolaska vitezova templara koji su ondje još 1312. godine podigli crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije koja je danas biskupijsko marijansko svetište. Nedugo nakon izgradnje crkve, na tom je mjestu osnovana i župa, a broj stanovnika stao je rasti.
Tradicija sajmovanja
- I na ovo područje tijekom povijesti prodirali su Osmanlije, a stanovništvo se branilo kako je znalo i umjelo. Zabilježen je tako i jedan slučaj kada su seljani sami zapalili svoje selo i pobjeglu u šumu, kako bi zbunili neprijatelja – kaže Klobučar.
Unatoč krvavim ratovima s Turcima, život na tom području se nastavljao, baš kao i sajmovanje kod crkve u središtu Nove Rače.
- Na te sajmove dolazili ljudi iz čitavoga kraja. Prodavala se stoka, povrće, voće, žito, razne rukotvorine. Bilo je tu uvijek bogatijih trgovaca i siromašnoga puka. Neki su si mogli priuštiti pečenje ispod šatora, dok su neki sa sobom od kuće nosili malo kruha i luka te jeli na travi uz crkvu – kaže naš sugovornik.
Tradicija sajmovanja nastavljena do današnjih dana, a najveći sajam ili, kako u Novoj Rači kažu, kram, održava se upravo na blagdan zaštitnice mjesta, Velike Gospe. Tradicionalna manifestacija od prošle je godine upotpunjena upravo spomenutim povijesnim prikazom u kojem publika može svjedočiti svim gore opisanim detaljima iz burne i zanimljive prošlosti.
- U prikazu sudjeluje oko 150 ljudi, uglavnom članova naših kulturno-umjetničkih društava. Imamo kostimirane seljake, vitezove templare, Turke, Cigane, obrtnike, trgovce. Svako od izabranih povijesnih razdoblja nastojimo prikazati što vjernije – pojašnjava Klobučar.
Babotučka vojna
Zbog toga će i ove nedjelje na zelenu pozornicu kod crkve, uz glumce, stići i konji, krave, kokoši, ovce i druge životinje.
Prošlogodišnji prikaz oduševio je publiku, a nema razloga ne očekivati da jednako ne bude i ove godine. Klobučar već ima iskustvo jer je upravo on autor još jednog popularnog povijesnog prikaza, „Babotučke vojne“. Oživljena je to legenda o napadu Turaka na Zrinski Topolovac koja se prvotno prikazivala u Bjelovaru na gradskoj manifestaciji Terezijani, da bi prije nekoliko godina bila vraćena kući, u Zrinski Topolovac.
- Priča je to o hrabrim ženama Zrinskog Topolovca koje su na domišljat način spasile selo od Turaka. Naime, legenda kaže kako su Turci stigli kad u selu nije bilo muškaraca. Žene i starci nisu se mogli boriti protiv njih pa su se dosjetili da najvećeg bika u selu obuku u perje i pošalju ga na Turke. Neprijatelji nikad prije nisu vidjeli takvo čudo pa su se prestrašili i pobjegli glavom bez obzira – tumači naš sugovornik.
Za oživljavanje ove povijesne priče najzaslužnija je, kaže Klobučar, poznata čuvarica bilogorske narodne baštine Gordana Marta Matunci. Klobučar je proveo dodatna istraživanja te, na temelju toga i njezinih kazivanja, napisao scenarij za scenski spektakl koji je na putu da postane zaštićeno kulturno dobro. Bilogorska pobjeda nad Osmanlijama oduševila je i njihove potomke, turske povjesničare i znanstvenike.
Velika ulaganja
Tako su i ove godine prikazu u Zrinskom Topolovcu nazočili članovi Udruge hrvatsko-turskog porijekla koji žele detaljnije istražiti taj povijesni događaj.
- Vojna je prije nekoliko godina dobila i vrijedno turističko priznanje, Suncokret ruralnog turizma, a danas po njoj ime nosi cjelodnevna turistička manifestacija u Zrinskom Topolovcu – kaže Klobučar.
Kao i u „Novoj Rači na račvanju stoljeća“, i u „Babotučkoj vojnoj“ sudjeluje oko 150 ljudi. Nabavljena je i vrijedna oprema. Samo konj za borbu protiv Osmanija plaćen je 5 tisuća eura, a tu su i kostimi i drugi rekviziti.
- Takva ulaganja, kao i vidljivost u medijima, nužni su za opstanak ovakvih manifestacija. To je naše kulturno blago i drago mi je što se njihova važnost prepoznaje na višim instancama. Primjerice, glavni pokrovitelji prikaza u Novoj Rači ove godine su predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić, Turistička zajednica BBŽ te Općina Nova Rača – kaže Klobučar.
Dodaje kako su spomenuta dva prikaza samo djelić povijesnog i kulturnog blaga Bjelovarsko-bilogorske županije.
Povijesni turizam
- Još je puno toga što se može biti odličan temelj za razvoj povijesnog i kulturnog turizma u našim krajevima. Ako govorimo samo o Novoj Rači, imamo, primjerice, Ivana viteza Trnskog, koji je možda cjenjeniji drugdje nego kod kuće. Zatim poznati fotograf Tošo Dabac i mnogi drugi. A da ne govorimo o sakralnim objektima diljem županije, poput crkve od blata u Slovinskoj Kovačici, prekrasnog manastira svete Ane u Donjoj Vrijeskoj, manastira Pakra i drugih, koji se mogu povezati u sjajnu turističku priču – kaže Klobučar.
Baš poput onih kakve koje već odavno postoje u drugim europskim zemljama te svakodnevno privlače velik broj turista iz cijeloga svijeta. No, Hrvatska je tek na početku toga puta.
- Na žalost, puno domaćih ljudi ne zna sve te zanimljive detalje iz naše prošlosti. Mislim da prije svega njih moramo upoznati s tim te paralelno razvijati turizam – smatra Klobučar.
A s obzirom na veliku posjećenost, čini se kako su upravo njegovi prikazi „Rača na račvanju stoljeća“ i „Babotučka vojna“ dobar primjer kako to postići.
*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice
*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!