Prikaz starih običaja ima publiku: „Mnogi po datumu 'Ploščićkog mašinanja' planiraju godišnji!“
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Iduće godine u Staroj Plošćici sprema se velika fešta. „Ploščićko mašinanje“, najpoznatiji prikaz starih običaja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i šire bit će prikazan jubilarni, dvadeseti put. Ova jedinstvena priča prije skoro dva desetljeća započela je sasvim spontano, priča vam Višnja Dreta, predsjednica Udruge „Ploščićko mašinanje“.
- Za sve je „kriv“ naš Ploščićanin Mladen Kobra koji je kod kuće imao stari dreš na koji se nekad mašinalo odnosno vršilo žito. Kako je ljudi koji pamte taj običaj sve manje, da bi ga sačuvao za nove generacije, Mladen je odlučio fotografirati i snimiti mašinanje, a dio mještana mu je pomagao oko toga – priča nam Dreta.
Ploščićani su se na snimanju odlično zabavili pa su mašinanje ponovili i iduće godine, pa i godinu nakon toga, s tim je da se krug ljudi oko starog dreša svaki put povećavao. Mladenu Kobri i njegovim prijateljima uskoro su se pridružili vatrogasci, pa drugi entuzijasti i lokalni zaljubljenici u narodne običaje i s vremenom se rodila turistička manifestacija za koju danas znaju svi u Moslavini i na Bilogori.
Gosti iz svih krajeva
- Danas na naš prikaz stižu gosti iz cijele Hrvatske. Neki ljudi dolaze svake godine, čak i planiraju godišnji tako da mogu biti u Staroj Plošćici prve nedjelje u kolovozu, kada održavamo prikaz – kaže naša sugovornica.
Prije desetak godina jedinstvenu priču o starim običajima Ploščićani su odlučili proširiti i približiti i drugim stanovnicima Bjelovarsko-bilogorske županije, onima koji možda ne mogu svakog kolovoza potegnuti do njihova sela. U dogovoru s ljubiteljima starina i predstavnicima kulturno-umjetničkih društava u drugim općinama, organizirali su tradicionalni prikaz žetve pšenice.
- Žetva je seoski posao koji prethodi mašinanju i nekad se obavljala ručno. Tako požeto žito potom bi se mašinalo. Kako bismo proširili našu priču i približili je većem broju ljudi, prikaz žetve odlučili smo „seliti“, od sela do sela, odnosno svake godine ga održavati u nekom drugom mjestu. Tako je do sada, u suradnji s različitim udrugama i društvima, žetva održana u Velikom Grđevcu, Tomašu, Donjoj Petričkoj i drugim mjestima – priča Višnja Dreta.
Nove manifestacije
Prikaz žetve organizira se dva tjedna prije mašinanja, za koje se koristi upravo to, ručno požeto žito.
- Baš kao i mašinanje, i ovaj običaj svake godine privuče velik broj posjetitelja. Od onih starijih, koji se sjećaju kako se to zaista nekad radilo na selu, pa sve do mlađih koje zanimaju običaji njihovih djedova i baka – kaže naša sugovornica.
Da ovakve turističke manifestacije prožete tradicijom i poviješću itekako imaju smisla vjeruje direktorica Turističke zajednice Južna Bilogora Ivona Janota. Upravo je na području te zajednice ovoga ljeta održan prikaz spomenute žetve, no ondje su otišli i korak dalje pa su pokrenuli manifestaciju pod nazivom „Traktorijada“, u sklopu koje se posjetitelji imaju priliku upoznati s nekadašnjim modelima traktora koji su se koristili u bilogorskim selima sredinom prošlog stoljeća i kasnije. K tome, Velikogrđevčani već nekoliko godina uspješno organiziraju tradicijsku manifestaciju – „Komušanu“, koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice.
Riječ je o prikazu nekadašnjeg čišćenja i spremanja kukuruza nakon berbe, koji je svojedobno bio jedna od glavnih namirnica u prehrani ljudi i stoke na Bilogori. I ovaj prikaz svake godine u Veliki Grđevac privlači sve više posjetitelja iz svih krajeva.
- Prikaz je zanimljiv, ne samo starijima koji su nekada možda i sami sudjelovali u takvim seoskim poslovima, već i mlađima koji samo na ovaj način mogu vidjeti kako je to nekada izgledalo. O tome svjedoči i anegdota s prošlogodišnje „Komušane“, kada su djeca koja su s obiteljima stigla na manifestaciju nakon prikaza sama ušla u prikolicu i s uživanjem nastavila komušati neočišćeni kukuruz – prepričava sa smiješkom Direktorica TZ Južna Bilogora Ivona Janota.
Mališani su tako vjerojatno doživjeli i djelić atmosfere koja je nekada zaista vladala u seoskim dvorištima tijekom tog i sličnih poslova.
Posao uz pjesmu
- Komušanje, žetva mašinanje, sve su to bili teški i naporni poslovi koji su najčešće trajali danima. No, uvijek su se obavljali uz pjesmu i veselje, ljudi su si međusobno pomagali i družili se pa se u ovakvim povijesnim prikazima uvijek nastoji prikazati i taj aspekt nekadašnjeg života – kaže naša sugovornica.
Organizatori prilikom pripreme i planiranja povijesnih prikaza nastoje biti što autentičniji te događaje iz prošlosti prikazati što vjernije.
- Ponekad to nije organizacijski lako, no trudimo se. Primjerice, u Velikom Grđevcu bismo voljeli prikazati cjelokupan proces nekadašnjeg spremanja kukuruza, od ručne berbe u polju, do prijevoza u seosko dvorište i komušanja. No, to bi značajno odužilo manifestaciju, pitanje je koliko bi ljudima bilo zanimljivo ići u polje pa nazad u Lovrakov centar, gdje održavamo prikaz. Zbog toga smo se odlučili usredotočiti samo na komušanje – pojašnjava Janota.
Dodaje kako, kada je riječ o organizaciji, a posebice vjerodostojnosti prikaza, važnu ulogu imaju i lokalne udruge i društva koje godinama rade na očuvanju tradicije.
- U našem slučaju to je prvenstveno Udruga žena „Hrvatsko srce“ koja je tradiciju „Komušane“ i započela, a glavni glumci u scenskom prikazu su ujedno svjedoci vremena kada se u velikogrđevačkom kraju zaista komušalo – kaže Janota.
Budućnost manifestacija
Iako svake godine privlače sve veći broj turista te imaju podršku relevantnih turističkih udruženja i organizacija, budućnost nekih od ovakvih scenskih prikaza poprilično je neizvjesna, smatra Višnja Dreta iz Stare Plošćice.
- Eto, u našem „Ploščićkom mašinanju“ sudjeluju uglavnom ljudi koji su već u određenim godinama, a na žalost, mladi nisu zainteresirani da se uključe u organizaciju prikaza i očuvanje ovakvih običaja. U našoj općini više nemamo ni kulturno-umjetničko društvo koje bi eventualno okupilo mlade ljude. Nekako se sve to počelo osipati u vrijeme pandemije, kada smo i mi jednu godinu pauzirali s prikazom, a nastavilo se i kasnije – priča nam Višnja Dreta.
A ne pronađu li se mladi koji bi nastavili s tradicijom koju je prije dva desetljeća započela šačica entuzijasta u Staroj Plošćici, nove generacije će za mašinanje znati samo iz medijskih priloga i možda baš one snimke Mladena Kobre, iz koje se i izrodila ova jedinstvena priča. Priča koju bi trebao znati svatko jer to nije priča samo o mašinanju, već i o muci i trudu, ali i radosti i optimizmu koji su bili sastavni dio života naših predaka. Priča je to koju bi svatko trebao poznavati.
- Mi sami smo najbolji promotori lokalnog turizma, a to možemo samo ako smo svjesni onoga što imamo, i prirodnih ljepota koje nas okružuju, i naše povijesti i tradicije. Ja uvijek govorim – haj'mo prvo putovati po Hrvatskoj, a onda po svijetu. Jer i ovdje itekako imamo što za vidjeti i doživjeti – zaključuje Ivona Janota.
*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice
*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!