Foto: Štefan Brajković
ONI U TRGOVINU NE MORAJU Sokolovići svu hranu proizvode sami: "Priroda se za sve pobrinula"
Damir i Snježana prije 25 godina odbacili su kemiju i konvencionalnu poljoprivredu. Danas proizvode sve - od vlastitog brašna s mlina na kamen do paste za zube
Posreći li vam se pa vas na ručak nekad pozovu Snježana i Damir Sokolović iz Međurače, budite uvjereni da će to biti ručak koji ćete još dugo pamtiti. Ne samo zbog čudesnih kulinarskih vještina domaćice, nego i zbog činjenice da je sve što će vam ona i suprug ponuditi njihovih ruku djelo. Već godinama, naime, Sokolovići svu svoju hranu proizvode sami, od zrna do finalnog proizvoda koji stavljaju na tanjur. Pritom strogo poštuju načela organske i biodinamičke poljoprivrede, što znači da u njihovim proizvodima nema ni trunke kemije.
- Na našem imanju sve radimo onako kako su to radili naši djedovi i bake, u potpunosti u skladu s prirodom, od uzgoja voća i povrća do brige za životinje – otkriva nam domaćin Damir.
Snježana i on viškove onoga što proizvedu na svom domaćinstvu plasiraju na tržište pod brendom ''Dobrestarestvari''. Iza znakovitog imena krije se prava mala riznica čiste prirode i zdravlja. Stare sorte žitarica, od pšenice i ječma, do pira, zobi, raži i kukuruza, kao i brašno od tih kultura, sezonsko povrće, domaća pasirana rajčica, kečap, zimnica, razne vrste ulja, medni i jabučni ocat, balzami za usne i kreme za tijelo, pasta za zube, jastuci od pirovih ljuskica… Asortiman je više nego bogat, a svaki proizvod ima svoju priču.
Stare sorte
- Na našem imanju naći ćete samo stare sorte voća i povrća. Sjeme za neke od njih naslijedili smo od naših djedova i baka i u našoj su obitelji više od stotinu godina. Jako je važno u proizvodnji koristiti upravo takvo sjeme jer ono ''pamti'' odnosno ne zaboravlja doživljeno. Primjerice, ako je neko sjeme ove godine doživjelo sušu, ono će je ''upamtiti'' i idućih sezona će na sušu biti daleko otpornije. A kad u trgovini kupimo sjeme koje je stiglo iz Argentine ili nekog drugog dijela svijeta, te otpornosti nema. A da ne govorimo o tome da je puno toga što nam stiže izvana genetski modificirano – priča nam Damir.
Takvim proizvodima kod Sokolovićevih nema mjesta. Njihovo imanje smješteno je na samom kraju sela što im omogućuje održivi uzgoj hrane dalje od parcela sa konvencionalnom poljoprivredom koja podrazumijeva upotrebu razne kemije.
Na potpuno drugačiji pristup proizvodnji hrane Damir i Snježana odlučili su se prije više od 25 godina, nakon zasnivanja vlastite obitelji. Oboje su, kažu, odrastali na selu, on u Međurači, a ona u Samarici.
- Naši roditelji bavili su se konvencionalnom proizvodnjom, što se nama nije svidjelo. Osim toga, ja sam radio na radnim mjestima na kojima sam imao priliku vidjeti proces obrade hrane koju kupujemo u trgovinama, a to mi se još manje svidjelo – prisjeća se Damir.
Stoga su oni odlučili krenuti vlastitim putem. Učili su korak po korak, nabavljali literaturu o organskoj i biodinamičkoj poljoprivredi, odlazili na predavanja i seminare. Danas imaju zavidnu kolekciju knjiga na tu temu pa Damir u šali priča kako će morati u kući izgraditi dodatnu prostoriju kako bi u njoj uredio knjižnicu. S godinama su stekli brojna poznanstva i imali priliku učiti od vrhunskih stručnjaka na tom području.
- Surađivali smo s istaknutim agronomom, profesorom Marijanom Joštom koji je među prvima ukazivao na opasnosti od genetski modificirane hrane. On je GMO nazivao izumom bez razuma. Od njega smo dobili sjeme starih sorti žitarica koje i danas uzgajamo na našem imanju. Moram spomenuti i dipl. ing. Sunčanu Pešak iz Zagreba kao i dr. Tihomira Ćupića s Poljoprivrednog instituta u Osijeku od kojih puno učimo i svake godine dobijemo sjeme neke stare sorte – ističe naš sugovornik.
Ljubav i predanost
Iako ih zbog drugačijeg načina proizvodnje i života općenito mnogi i danas gledaju ispod oka, Sokolovići nikad nisu posustali na svome putu i sve što čine, čine s puno ljubavi i predanosti.
- Sretni smo jer živimo na mjestu na kojem zaista možemo uskladiti život s prirodom. Imamo oko 5 hektara zemlje na kojoj su žitarice najzastupljenije. Primjerice, imamo čak 13 starih sorti kukuruza. Uzgajamo i povrće, a i voće koje imamo nastojimo maksimalno iskoristiti – otkrivaju naši domaćini.
A upravo se u procesu prerade naizgled obično voće, žitarice i povrće pretvaraju u proizvode koje bi svatko volio imati na polici svoje smočnice.
- Imamo svoj mali mlin na kamen pomoću kojega žitarice pretvaramo u brašno. Time dobivamo cjelovito brašno, bez ikakvih aditiva, isto onakvo od kakvog su kolače i kruh nekada mijesile naše bake – priča nam Snježana, pokazujući vlastito brašno koje nimalo ne nalikuje onome kakvo kupujemo u trgovinama. Primjerice, pšenično brašno koje izlazi iz njihova mlina puno je tamnije, a miris mu je intenzivan. Ono se, za razliku od industrijskog, ne izbjeljuje i proizvod je čiste prirode.
Isto vrijedi i za ostale vrste brašna, poput jedinstvenog crvenkastog, nastalog od tamnocrvenog kukuruza kao i zlatnožutog od osmoredca i stodanca, uzgojenog iz sjemena koje se u obitelji Sokolović čuva generacijama. Svakodnevno Snježana od toga brašna peče prefini domaći kruh od kiselog tijesta za koje su starter također proizveli sami.
- Kod nas na imanju se ništa ne baca. Od jabuka koje ne stignemo pojesti u sezoni radimo domaći jabučni ocat koji obogaćujemo raznim ljekovitim travama. Radimo različite pekmeze, od kruške i šljive do duda, domaće sokove i drugu zimnicu. Čak i ulja proizvodimo sami, uključujući i kokosovo koje nam je baza za kozmetičke proizvode – priča nam Snježana kroz čije ruke prođe svaka voćka i svaki komad povrća na imanju. Iako u proizvodnji ne koristi nikakvu kemiju, njezin vrt uvijek je bujan i donosi obilje plodova.
- Jedine dvije biljke koje koristim za zaštitu i prihranjivanje svoga povrtnjaka su kopriva i gavez. Povremeno posipam vrt pepelom kojega imamo u izobilju jer se grijemo na drva, a tu je i gnojivo naših koza i ovaca. I to je to, samo čista priroda – kaže Snježana.
Kozmetički proizvodi
Ona i suprug ubiru i vlastito ljekovito bilje od kojeg rade različite kozmetičke proizvode, poput zubne paste, ulja gospine trave, balzama za usne te višenamjenskog zelenog melema znakovitog imena ''396''.
- Riječ je o melemu koji je odličan za kožu. Radi se od tri vrste masnoća, devet ljekovitih trava, a priprema se šest dana, otuda i naziv ''396''. Inače, s kozmetikom smo počeli eksperimentirati kada su naše kćeri ušle u pubertet pa su imale probleme s aknama i bubuljicama. Nismo ih željeli izlagati kemiji pa smo istražili prirodne metode i došli do vlastitih kvalitetnih rješenja – prisjeća se Snježana.
Danas svoje proizvode prezentiraju putem interneta, a prisutni su i na svim važnijim sajmovima. S godinama su stekli krug vjernih kupaca pa zdrava hrana i kozmetika iz Međurače danas redovito putuje u domove diljem Hrvatske.
Supružnici Sokolović uvjereni su kako se sve što nam je potrebno, i za preživljavanje i za izlječenje, nalazi u prirodi. Dovoljno je samo da se osvrnemo oko sebe i posegnemo za onim što nam u određenom trenutku treba.
- Priroda se za sve pobrinula. Evo, uzmimo za primjer koru vrbe. Mao ljudi zna da vrba sadrži hormon rasta. Primjerice, kad pripremate presadnice povrća za sjetvu, stavite ih u vodu s korom vrbe kako bi bolje rasle nakon što ih stavite u zemlju – savjetuje naša domaćica.
Ovakve mudrosti naši domaćini sipaju kao iz rukava. Svoja znanja i način života prenijeli su i na svoje tri kćeri Marijanu (26), Katarinu (24) i Nikolinu (22). Kćeri su, kažu nam, njihov najveći ponos.
- Marijana je učiteljica, sa suprugom živi u Zagrebu. Obožava prirodu, ona i suprug također pomalo rade prirodnu kozmetiku i često su ovdje, u rodnom kraju. Naša srednja kćer Katarina studira biologiju, a Nikola glazbu – ističe ponosna majka.
Dodaje kako su i ona i suprug najsretniji kad se čitava obitelj okupi za stolom u njihovom domu u Međurači. Onim stolom na kojem svaki detalj svjedoči o istinskom poštovanju prema prirodi i životu.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!