Atrakcija u Velikom Trojstvu: Turiste će u prošlost voditi QR kodovi, a suvenire će sami printati
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Kako su živjeli stari Bilogorci, u što su vjerovali, čime su se dičili… Svi koji u skoroj budućnosti svrate u Veliko Trojstvo moći će to vidjeti u proširenoj stvarnosti – uz pomoć QR kodova i drugih oblika moderne tehnologije. Dio je to plana obnove etno-kuće i etno-parka u samom središtu ove općine u srcu Bilogore, u koju će biti uloženo 1,2 milijuna eura.
- Riječ je o sredstvima koja smo osigurali putem ITU mehanizma za poticanje integriranog teritorijalnog razvoja. Uz nas, na našem urbanom području, kojemu je kroz ovaj program namijenjeno 22 milijuna eura, nalaze se Grad Bjelovar te općine Rovišće, Štefanje i Kapela. Kako je zamišljeno da spomenutim novcem financiramo projekte koji povezuju sva ta područja, u našoj etno kući nakon obnove moći će se pronaći i zanimljiviji elementi vezani uz te općine i grad Bjelovar – priča nam načelnik Općine Veliko Trojstvo Marko Kutanjac, zadovoljno ističući kako je upravo Općini Veliko Trojstvo prvoj u Hrvatskoj odobren projekt za financiranje putem ITU mehanizma.
Detaljna obnova
Plan obnove etno-kuće i okućnice, prepoznatljivog turističkog odredišta u tom dijelu Bilogore, zaista je detaljan, a počiva na modernim digitalnim te ekološkim rješenjima. Sama etno kuća bit će, prije svega, dotjerana u građevinskom smislu.
- Trenutno nam u toj zgradi veliki problem predstavlja vlaga pa je potrebno riješiti to i dotjerati unutrašnjost. Po završetku građevinskih radova, u kući će biti uređen muzej koji će prikazivati tradiciju Bilogore – priča načelnik Kutanjac.
Osim klasičnih eksponata, posjetiteljima će biti omogućen uvid u proširenu stvarnost, a do dodatnih sadržaja moći će doći skeniranjem QR kodova, korištenjem VR naočala i sl.
- U sklopu projekta predvidjeli smo i nabavu 3D printera tako da će posjetitelji sami moći isprintati suvenire koje će ponijeti kući kao uspomenu na posjet Velikom Trojstvu. Mislim da će to biti posebno zanimljivo školarcima koji ovamo stignu na terensku nastavu i školu u prirodi – dodaje naš sugovornik.
Osim samog muzeja, u planu je i uređenje okoliša. Tako će s jedne strane dvorišta biti podignut zeleni zid kako bi se prvim susjedima etno-imanja osigurala privatnost, a dotjerat će se i stara tradicijska bilogorska kuća koja je i sada velika atrakcija za posjetitelje jer u detalje prikazuje život bilogorskih seljaka na početku i sredinom 20. stoljeća.
Zaboravljeni rudnici
Etno okućnica samo je djelić priče vezane uz povijesni turizam na području Općine Veliko Trojstvo, a potencijala za razvoj novih, sličnih projekata ima još. Iako su danas brjegovi oko Velikog Trojstva poznati po eksploatacijskim poljima nafte i plina, manje je poznato kako se tijekom 20. stoljeća ondje eksploatirao ugljen. Rudarska okna su zatrpana, no i dalje postoje unutar Bilogore. Ta je priča, koja oduševljava posjetitelje, jedan od turističkih potencijala toga područja, smatra Kutanjac.
- Ta je priča vezana uz povijest mnogih obitelji na ovome području. I moji su 1959. godine, zajedno s mnogim drugim obiteljima ovamo doselili iz Ljubije u Bosni, nakon što se ondje zatvorio rudnik. Svi oni došli su raditi u ovdašnji rudnik, a područje kod Mišulinovca, gdje su se naselili, i danas se zove Mala Bosna – priča Kutanjac.
Obitelji su ovdje ostale i nakon zatvaranja rudnika, a nedavno je umro i posljednji rudar iz Velikog Trojstva koji je onima koji su ostali ipak stigao ispričati zanimljive detalje o tom razdoblju velikotrojšćanske prošlosti.
A jedan od turističkih aduta Velikog Trojstva svakako je i Josip Broz Tito koji je ondje živio od 1921. do 1925. godine. U braku s Pelagijom Bjelusovom, ondje mu se rodilo i dvoje djece, Hinko i Zlatica, koji su umrli kao djeca te su sahranjeni na mjesnom groblju.
- Tito je ovdje radio kao bravar, a s obitelji je živio u jednom dijelu današnje etno-kuće. I danas u Velikom Trojstvu čuvamo jednu kovanu ogradu koju je on izgradio – kaže Kutanjac.
Zajednička ponuda
Drugim riječima, elemenata za razvoja povijesnog turizma u tom dijelu Bilogore ne nedostaje, a turistima se ondje može ponuditi i puno više, smatra Kutanjac.
- Naša općina je među prvima počela ozbiljnije ulagati u razvoj ruralnog turizma. Danas na našem području imamo sjajne kuće za odmor u koje stižu gosti iz cijele Europe, imamo obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nude vrhunske domaće proizvode, prekrasnu prirodu, tu je i naša Romska kuća, nedavno smo izgradili Kulturni centar, a tu su i brojni drugi sadržaji – kaže Kutanjac.
Dodaje kako prilikom privlačenja turista valja imati na umu i ono što nude okolne općine i turističke zajednice te na taj način dodatno obogatiti i zaokružiti ponudu.
- Uzet ću za primjer Veliki Grđevac u kojem djeluje Kulturni centar Mato Lovrak. To je sjajna turistička priča, pogotovo za djecu. No, zašto školarci, nakon obilaska vlaka i mlina u Velikom Grđevcu ne bi došli ovamo, razgledati našu etno-okućnicu. Autobusom se od Velikog Grđevca do Veliko Trojstva dođe za manje od pola sata – pojašnjava Kutanjac, dodajući kako gotovo svaka općina u Bjelovasko-bilogorskoj županiji ima neki svoj turistički aduti, a svi oni zajedno mogu se povezati u sjajnu turističku priču.
*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autorice
*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TIkToku!