Biblioterapija u pakračkoj knjižnici: "Ovdje se oslobađamo napetosti i stresa, a knjige nas liječe"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Biblioterapija je prema jednoj od definicija „uporaba odabranih knjiga i književnoga gradiva kao terapeutskih pomagala u medicini i psihoterapiji s ciljem rješavanja osobnih problema vođenim ili usmjerenim čitanjem“.
Na toj definiciji u Gradskoj knjižnici Pakraca je u ožujku 2023. godine zaživio program Biblioterapije za odrasle „Knjige liječe“ kojeg već treću godinu zajednički provode Monika Lucić Fider, ravnateljica knjižnice i Ivana Marin, magistra psihologije koja duže od 10 godina volontira u pakračkoj knjižnici.
Grupna terapija
- Laički rečeno, biblioterapija je liječenje riječima, odnosno terapija riječima gdje kroz čitanje različitih formi književnih djela nastojimo pobuditi emocije i proći kroz iskustvo i to podijeliti s drugim ljudima. Biblioterapija je jedna vrsta grupne psihološke terapije na kojoj koristimo razne psihološke tehnike s naglaskom na dijeljenje svojih dojmova i iskustava s drugima, pojašnjava magistra Ivana Marin koja ističe da je ovaj projekt pakračke biblioterapije specifičan po spoju knjižničarske i psihološke profesije.
Izrasla je iz dva prethodna projekta knjižnice; Čitateljskog kluba koji je trajao sedam godina i Biblioterapijskih radionica za djecu.
- Ove radionice bile su pun pogodak i kod djece rezultirale dvjema važnim stvarima, češće su posjećivala knjižnicu jer im je ona postala prostor koji je ugodan i u kojemu se osjećaju sigurno i lijepo. Drugi rezultat je osvještavanje osjećaja, problema i njihovo rješavanje upravo pomoću literature. S obzirom na to da je ovaj projekt bio vrlo uspješan, odlučili smo sličnu priču pokušati i s našim odraslim korisnicima i polaznicima, priča Monika.
Krug povjerenja
Sudionici pakračkog biblioterapijskog programa okupljaju se jednom mjesečno u prostoru knjižnice u Pakracu koji je ugodno i udobno mjesto na kojem se polaznici osjećaju sigurno i opušteno. Radi se o zatvorenoj grupi u kojoj sudjeluje do 10 sudionika, a razlog je stvaranje grupne kohezije i kruga povjerenja.
Planirano trajanje susreta je sat vremena, ali Monika ističe da to u pravilu traje duže, barem sat i pol, ponekad i duže od dva sata. Prije okupljanja Ivana i Monika odabiru knjige koje govore o nekoj od izabranih, univerzalnih i životnih tema kao što su trauma, gubitak, razvod, rat, ljubavni odnos, roditeljstvo, traženje smisla života itd.
Konkretno, na zadnjem okupljanju koristili su slikovnice Tine Oziewicz „Što osjećaji rade noću?“ i „Što osjećaji rade danju?“.
- Otvori slučajno bilo koju stranicu i pročitaj prvo što vidiš, izazvala me Ivana.
Otvorio sam stranicu na kojoj je pisalo sljedeće: „Zdrav razum ne voli o tome pričati, ali navečer se osjeća jako umorno. Pa nije mu lako živjeti na ovom svijetu. Zdrav razum prekriva se pokrivačem i zamišljeno uzdahne. Prije nego što zaspi, dugo gleda u strop“.
- I sada kroz razgovor sudionici dijele svoje dojmove i osjećaje o ovoj misli, spontano, razvija se rasprava koja se proširi na druge, slične teme i na kraju sabiremo dojmove, pojašnjava mi Ivana.
"Rađanje" pjesme
To konačno sabiranje dojmova često rezultira stvaranjem pjesme koja nastaje tako što, svatko od sudionika asocijativno izražava svoje misli i stvara svoj stih. Na taj način je „rođena“ Pjesma koja je nastala na susretu održanom 23. siječnja ove godine:
Spokoj, mir, ljubav.
Smirenost pije topli čaj prije
spavanja i dugo gleda u
vatru u kaminu.
Nikad ne odustaj.
Mir, tišina, prijatelji, obitelj.
Tajne prošlosti oblikuju svakodnevicu
do njene same srži.
Sama sam kreator svoje sreće!
Sve ima svoje zašto.
Monika priznaje da u početku nije znala što može očekivati od ove priče niti kako će reagirati sudionici koji su se prije ovoga poznavali površno, ili se čak uopće nisu poznavali.
- Bilo je puno upitnika i izazova, ali danas sam mišljenja da se s vremenom sve to skupa lijepo povezalo i iskristaliziralo i da možemo biti zadovoljni, pojašnjava Monika.
- Na neki način kroz ove naše susrete smo ispreplele naše živote i pratimo jedni druge. Sad kada pogledamo unazad lijepo je vidjeti kako se netko mijenjao kroz ovaj proces, dodaje Ivana.
Dobar glas
Organizatorice su osmislile i „Biblioterapijski dnevnik pročitanih knjiga“ u koji sudionici upisuju svoj doživljaj pročitane knjige, izdvojene citate, daju ukupnu ocjenu knjige.
Dobar glas o ovoj terapijsko-književnoj priči proširio se i izvan Pakraca pa su tako na poziv organizirali biblioterapijsku radionicu u Daruvaru, a uskoro će jednu takvu održati i u Novskoj.
Iskoristio sam ovu prigodu pa Ivanu pitao s kakvim se psihičkim i psihološkim poremećajima kod ljudi najčešće susreće u današnje vrijeme.
- Anksiozni poremećaj u svim mogućim formama, osjećaj izoliranosti, nepovezanosti s drugim ljudima i s prirodom, možda previše današnje tehnologije i sedentarnog života. U nekom trenutku čovjek se izgubi i prestane uživati u životu i naravno, ako se znakovi anksioznosti ignoriraju, oni će u nekom trenutku preći na tijelo što rezultira napadima panike što je u stvari upozorenje da se nešto mora mijenjati. Moj generalni dojam je da većina ljudi pomoć potraže tek kada zagusti odnosno kada već „odu u crveno“, pojašnjava magistra Marin koja profesionalno radi u Domu hrvatskih veterana u Lipiku.
- Vjerujem da smo kroz ovaj ciklus biblioterapije kod sudionika povećali njihovo samorazumijevanje, osvijestili životnu orijentaciju, razvili kreativnost i samoizražavanje, ohrabrili pozitivno razmišljanje. Kroz susrete se oslobađamo od napetosti i stresa, naglašavamo ljekovitost knjiga. Čitanje uistinu može promijeniti puno toga u našim životima – osim što učimo o svijetu oko sebe, knjiga postaje pokretač promjena u nama samima, može nam pomoći u traženju odgovora na pitanja koja se tiču naših života, unutarnjih promjena i procesa, a knjižnica postaje naša i vaša sigurna zona i utočište - zaključuje ravnateljica Lucić Fider.
Na kraju smo naše sugovornice zamolili za psiho-književnu preporuku, Ivana je preporučila knjige kanadskog liječnika Gabora Mate „Kad tijelo kaže ne: cijena skrivenog stresa“ i „Mit o normalnom: trauma, bolest i iscjeljenje u toksičnoj kulturi“ dok je Monika preporučila biografiju poznatog glazbenika Nicka Cavea „Vjera, nada i krvoproliće“.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!