Kamere za brzinu uskoro strože: smanjuje se tolerancija za prekoračenje, stižu i veće kazne?

Državni zavod za mjeriteljstvo pripremio je izmjene pravilnika koje bi vozačima mogle znatno smanjiti prostor za „opraštanje“ brzine izmjerene kamerama i drugim uređajima za nadzor prometa.

Vozačima diljem Hrvatske uskoro bi moglo biti teže osloniti se na takozvanu sigurnosnu razliku koja se danas oduzima od brzine izmjerene radarom ili kamerom. Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) izradio je nacrt novog pravilnika kojim se ta razlika osjetno smanjuje, a kao razlog navodi napredak tehnologije: uređaji za mjerenje brzine danas su, tvrde iz DZM-a, znatno precizniji nego prije, pa je i utjecaj eventualne, pogreške bilo tehničke, bilo ljudske, u radu operatera, sve manji.

Nacrt pravilnika trenutačno prolazi javno savjetovanje koje traje do 19. listopada, što znači da nova pravila za sada nisu na snazi i da tekst do usvajanja još može doživjeti izmjene. Do tada se primjenjuju postojeće sigurnosne razlike propisane pravilnikom iz 2020. godine.

Raspon smanjenja prekoračenja

Sadašnji sustav predviđa da se od brzina izmjerenih do 50 km/h oduzimaju tri kilometra na sat, dok se za raspon od 51 do 100 km/h primjenjuje odbitak od čak deset kilometara na sat. Kod brzina iznad 100 km/h oduzima se deset posto izmjerene vrijednosti, zaokruženo naviše.

Novi prijedlog uvodi puno finije stupnjevanje i prvi put jasno razdvaja stacionarna mjerenja (klasične fiksne kamere i slični uređaji koji mjere s nepomične točke) od mjerenja iz pokretnih vozila.

Foto: Nikša Stipaničev/CROPIX

Kod stacionarnog mjerenja odbitak od tri kilometra na sat za brzine do 50 km/h ostaje nepromijenjen. No za raspon od 51 do 100 km/h sigurnosna razlika prepolovljuje se s deset na pet kilometara na sat. Dalje se odbici postupno povećavaju: šest kilometara na sat za raspon 101-120 km/h, sedam za 121-140 km/h, osam za 141-160 km/h, i tako dalje kako brzina raste.

Posljedica je jasna: ista brzina koju uređaj izmjeri sutra bi, uz manji odbitak, mogla vozača svrstati u strožu kaznenu kategoriju nego danas.

Razlika od stotinjak eura

Zorno se to vidi na primjeru vožnje kroz naselje s ograničenjem od 50 km/h. Ako kamera danas zabilježi 60 km/h, nakon odbitka od deset kilometara na sat u obzir se uzima 50 km/h, dakle, formalno nema prekoračenja koje bi povlačilo kaznu za tu razinu. Po novom prijedlogu odbija se samo pet kilometara na sat, pa mjerodavna brzina iznosi 55 km/h, uz kaznu od 30 eura za prekoračenje do 10 km/h u naselju.

Foto: Boris Kovačev/CROPIX

Razlika postaje dramatičnija kod veće izmjerene brzine. Za 86 km/h u istom naselju, sadašnji odbitak od deset kilometara na sat svodi mjerodavnu brzinu na 76 km/h, prekoračenje od 26 km/h i kazna od 130 eura. Prema novim pravilima odbija se samo pet kilometara na sat, pa ostaje 81 km/h, odnosno 31 km/h iznad ograničenja. Time se prekršaj premješta u znatno strožu kategoriju, za koju je u naselju propisana kazna od 390 do 920 eura – prema izvorniku, riječ je o rasponu koji objavljuje MUP.

Drugim riječima, potpuno ista brzina zabilježena kamerom mogla bi vozača, umjesto s kaznom od 130 eura, koštati najmanje 390 eura isključivo zbog promjene u načinu obračuna sigurnosne razlike.

Ni autoceste nisu pošteđene

Slična logika vrijedi i na cestama s višim ograničenjima. Kod izmjerenih 156 km/h, važeći pravilnik danas oduzima deset posto, odnosno 15,6 km/h, zaokruženo na 16,što daje mjerodavnih 140 km/h. Prema nacrtu bi se u rasponu 141-160 km/h oduzimalo samo osam kilometara na sat, pa bi ista izmjerena brzina od 156 km/h u konačnici iznosila 148 km/h.

Na autocesti s ograničenjem od 130 km/h to znači prekoračenje od 18 km/h umjesto dosadašnjih deset, što vozača gura u kategoriju kazne od 60 eura za prekoračenje između 10 i 30 km/h izvan naselja.

Zasebna pravila za presretače

Nacrt pravilnika prvi put detaljno razrađuje i sigurnosnu razliku kod mjerenja iz vozila u pokretu, poput policijskih presretača koji brzinu utvrđuju praćenjem drugog vozila. U tim slučajevima odbitak ovisi o duljini dionice na kojoj se mjerenje provodi: deset kilometara na sat za dionice od 200 do 500 metara, osam kilometara na sat za dionice od 501 do 1000 metara, te šest kilometara na sat kada praćenje traje dulje od kilometra.

Policija je upozorila na alarmantne podatke koji ukazuju da većinu prometnih nesreća skrive alkoholizirani vozači/Foto: Niksa Stipanicev/CROPIX (Ilustracija)

Za razliku od presretača, uređaji ugrađeni u pokretno vozilo koji ne prate ciljano drugo vozilo dobivaju nešto velikodušnije odbitke od klasičnih fiksnih kamera.

Zašto baš sada

Argument DZM-a svodi se na tehnološki napredak: noviji uređaji za mjerenje brzine navodno su precizniji, pa je i prostor za grešku, bilo zbog same metode mjerenja, bilo zbog postupanja operatera, sve manji, čime prestaje potreba za tako širokom sigurnosnom maržom kakva vrijedi danas.

Uz smanjenje tolerancije, nacrt uvodi i posve novu kategoriju uređaja i to onih koji brzinu izračunavaju analizom fotografije ili videozapisa, bez klasičnog radarskog ili laserskog signala. Mijenjaju se i pravila oko softvera kojim se uređaji koriste, postupka njihove samoprovjere te načina na koji se dokumentira sam prekršaj.

Kako je riječ tek o nacrtu koji je otvoren za javnu raspravu do 19. listopada, DZM zadržava mogućnost da tekst pravilnika prije konačnog usvajanja još doradi ili izmijeni.

Dobijte informaciju odmah, zapraite nas na Facebooku i TikToku!