Zlatko Bakunić: "Očekujem pobjedu na izborima kako bih završio projekte koje smo započeli"

Zlatko Bakunić (HDZ), načelnik Općine Končanica odradio je punih šest mandata na čelu Općine i na ovim lokalnim izborima ide po sedmi. Mnogi su ga pitali "što mu to treba?", ali svima odgovara da treba završiti ono što je započeo. Nekako tako je krenuo i početak našeg razgovora. 

Izbori su pred vratima, jedan ste od najiskusnijih načelnika u Hrvatskoj, što očekujete od ovih izbora?

- Naravno, očekujem pobjedu iz jednostavnog razloga: započeti su projekti koje jedino ja mogu završiti. Spomenut ću na početku samo aglomeraciju, projekt koji će se zajednički raditi s Hrvatskim vodama i Hrvatskim cestama i kojeg bi trebali sprovesti kroz općinu Končanica, odnosno kroz mjesto Končanica, kroz Daruvarski Brestovac i prečistač će biti na kraju Brestovca kod Toplice. Mi već imamo lokacijsku dozvolu za fekalnu kanalizaciju. To je projekt koji vrlo teško netko može završiti jer smo ga moja ekipa i ja i započeli. 

Kada bi cijeli projekt aglomeracije mogao biti gotov ako sve bude išlo po planu?

- Radovi će sigurno trajati dvije godine jer je riječ o obimnom poslu. Radit će se rekonstrukcija ceste, izgradnja nogostupa, izgradnja kanalizacije za oborinske vode i izgradnja kanalizacije za fekalne vode. No, najvažnije je što će sva domaćinstva dobiti besplatan priključak na fekalnu kanalizaciju, dakle neće morati izdvojiti ni kunu za njega. A radovi će krenuti od kružnog toka Veliki Zdenci pa sve do Daruvara. Tako da nam je na neki naći i zadatak da ono što smo započeli u ovom mandatu - završimo u idućem.

Što ste to napravili u protekle četiri godine da bi vam građani ponovno dali povjerenje?

- Obnovili smo i završili sve kulturne, društvene i vatrogasne domove. Dakle, od energetske fasade s vanjske strane, unutrašnjeg uređenje, kupnje potpuno nove opreme, uvođenja centralnog grijanja i klime. Također smo svim sportskim udrugama poboljšali uvjete, svima smo modernizirali svlačionice koje su sada maksimalno uređene. Sada svi imaju i toplu vodu u svlačionicama što nekad nije bio slučaj. Uveli smo im centralno grijanje i klime te uredili i prostore oko igrališta kao i sama igrališta. Puno smo sredstava uložili, čak smo i rasvjetu produljili, kao u Imsovcu, samo da dođe do igrališta te im dovodili vodu do tamo što je, recimo, projekt koji nije toliko vidljiv, ali ima svoju cijenu za koju se morao pronaći novac u našem skromnom proračunu. 

Što je s djecom? Kako je u općini Končanici biti roditelj malog djeteta?

- Svi roditelji koji su željeli da im djeca idu u jaslice dobili su pozitivno rješenje. Sve zamolbe koje smo dobili smo i prihvatili....

Hoćete reći da ni jedno dijete nije ostalo bez mjesta u vrtiću?

- Da, točno tako. Tko god je htio upisati dijete u jaslice, dobio je mjesto u njemu, nakon jaslica može nastaviti pohađati naš vrtić.

Što ste radili po pitanju obrazovanja, koliko općina u projektima vezanim uz obrazovanje?

- Puno ulažemo u školstvo. Primjerice, dok se nije pojavila korona, financirali smo školu plivanja, školu skijanja, terensku nastavu, školu u prirodi, kupovali smo knjige dok država to nije preuzela pa sad kupujemo samo radne bilježnice. Prije smo kupovali i knjige i radne bilježnice i potrebnu opremu. Sudjelujemo u svakom projektu koje škola kandidira. Ako se ne varam, svi razredi imaju pametne ploče što je danas rijetkost u manjim sredinama. Naravno, u projektima za obrazovanje sudjelovao je i Savez Čeha predvođen g. Vladimirom Bilekom i oni su nam puno pomogli. Sad su nam upravo prošla i dva projekta za NK Ribar i NK Mladost koji su dobili sredstva za unapređenje lokalnog sporta, a koje će utrošiti na nabavu nove opreme, edukaciju i slično...

U općini Končanica žive Česi, Hrvati, Srbi... Kakva je situacija s kulturom, sastav stanovništva trebao bi jamčiti kulturnu raznolikost? 

- Kultura i očuvanje kulturnih tradicija nam je jako bažno. Recimo, KUD Pougarje pratimo 100 postotno financijski jer oni nemaju druge izvore prihoda. Dvije Češke besede sufinanciramo, a svake godine smo za obje sufinancirali putovanje u Češku. Financirali smo i odlazak NK Ribara i NK Mladosti u Češku, a pokrili smo im i troškove hrane i smještaja. Tako stimuliramo ljude da se bave kulturom i sportom jer smatramo da je to jako važno kako za pojedinca, tako i za cijelu zajednicu.

Loša cestovna infrastruktura čest je problem u općinama. Kakva je situacija kod vas?

- Sve ceste i poljske putove koji su u našoj ingerenciji maksimalno održavamo. Prije nekoliko dana sam baš prije kiše obišao autom sve poljske putove koje sam u danu mogao obići i kad ja sa svojim malim službenim autom mogu proći, onda znate da su dobro održavane. Gradimo i mostove, evo baš smo zadnji napravili za Brestovačka Brda i on nas je koštao oko 200.000 kuna i tu cestu smo maksimalno nasuli s kamenom tako da smo ponovno spojili Daruvarski Brestovac s Brestovačkim Brdima iako ima još jedan alternativni pravac kojeg smo također nasuli i osposobili, a izbija kod Behovca. 

Sa Županijskim cestama uspjeli smo asfaltirati cestu Imsovac - Kaštelovac gdje smo gotovo 500.000 kuna izdvojili za to asfaltiranje. Želja nam je i dalje nastaviti suradnju s ŽUC-om jer bismo još htjeli asfaltirati cestu Imsovac - Ilovski Klokočevac s čime bismo spojili općinu Končanica s općinom Hercegovac s asfaltiranom cestom. U tom projektu smo spremni sudjelovati u pokrivanju 50 posto troškova ako ŽUC pristane. 

Županijske ceste koje prolaze kroz našu općinu su u dosta lošem stanju, sada je malo popravljena cesta za Dioša prema Šupljoj, ali imamo dosta lošu situaciju s cestom za Otkope, a da ne govorim za Imsovac.

Vi, zapravo, ne možete ništa raditi na županijskim cestama iako one prolaze kroz vašu općinu?

- Ne, ne možemo ništa raditi s njima, a i nemamo sredstava za tako velike zahvate. Županijska uprava za ceste, govore mi, dobiva od naših registracija oko 6 milijuna kuna godišnje, a svih ovih godina nisu sveukupno toliko vratili kroz ulaganja. Mi ih molimo za mogućnost suradnje jer bismo željeli osposobiti ceste. 

Dosta općina ima problema s pitkom vodom, kakva je situacija u općini Končanica?

- Mi smo vodu davno uveli, jedna smo od prvih općina u županiji čija su kućanstva stopostotno pokrivena s pitkom vodom, neke općine to ni dan danas nisu uspjele do kraja riješiti, pa čak i gradovi. Uveli smo i plin u cijelu općinu, samo ga dva sela, Stražanac i Imsovac, nemaju i to zato što su se tamošnji stanovnici izjasnili da im ne treba. Ako se u budućnosti predomisle, mi ćemo i njima uvesti plin. Uglavnom, jako puno sredstava smo uložili u sve, da tako kažem, tokove života.

Ima li nešto što ste jako željeli napraviti u ovom mandatu, a iz bilo kojeg razloga niste uspjeli? Nešto za čime žalite?

- Ima jedan neostvareni projekt koji zapravo nije naš, a to je rekonstrukcija ceste D5. Cesta je u vlasništvu Hrvatskih cesta pa su one dužne osigurati sigurnost pješaka, a ne lokalna samouprava. Godinama pokušavamo progurati taj projekt, najviše zbog nogostupa u Končanici koji je jako loš. I prije nije bio u dobrom stanju, a kada smo provodili vodu i plin, još se više uništio. Bojimo se za sigurnost pješaka, a prije svega djece jer neka djeca idu pješice u školu. Moram priznati da naša škola s ravnateljom sjajno organizira prijevoz djece s kombijem. Trudimo se da su djeca što manje na cesti.

Kada smo već kod djece, što ste napravili po pitanju programa namijenjenih baš za djecu i mlade te programe s kojima bi se zadržavali mladi na području općine?

- Što se sporta tiče, imamo školu nogometa. U Končanici imamo preko 90 registriranih nogometaša i malo koje malo mjesto se može pohvaliti s tolikim brojem igrača. Ako govorimo o kulturi, imamo organizirane plesne i instrumentalne skupine. Češke besede imaju jake skupine puhačkih orkestara i naravno da im omogućavamo što više gostovanje. Jednako tako i KUD-u Pougarje koji jako često putuju u BiH odakle su i došli u Končanicu. No, pandemija je dosta toga zaustavila. Pokušavamo zadržati mlade s poticajima za kupnju ili adaptaciju kuće, kupnju gradilišta. Dajemo poticaje za samozapošljavanje, otvaranje obrta, za zapošljavanje novog radnika dajemo 5000 kuna stimulacije. Budući da i država stimulira, kada se ti poticaji zbroje, onaj tko se prijavio ipak na kraju dobije pristojan iznos s kojim može nešto konkretnije napraviti. Pomažemo i poljoprivrednike, prije smo plaćali osiguranje usjeva, ali ljudi su prestali osiguravati usjeve. No, smatram da bi usjeve trebali osiguravati jer vidite kako, primjerice, mraz uništi ljudima urod. Mi smo i dalje spremni uključiti se i financirati jedan dio tih osiguranja. 

Kako vidite općinu u sljedeće četiri godine? Koja je vaša vizija daljnjeg razvoja?

- Prije svega, moramo završiti projekte koje smo započeli, a o kojima smo već razgovarali. Želja nam je da tvrtke oko nas stasaju i da ljudi mogu tamo raditi. Cijeli Otkopi su nekad radili na Ribnjačarstvu, pola Končanice je radilo u Zdenki, a da ne govorim koliko ih je nekad radilo u Dalitu. Kada gospodarstvo stasa u Daruvaru i kada se ostvari sve ovo što Grad Daruvar planira, to će omogućiti i našim ljudima da se tamo zaposle. Mi ne možemo graditi tvornice, ali možemo stvarati ljudima preduvjete za otvaranje poslova. Mi trebamo biti okrenuti malom poduzetništvu i obrtništvu, tako se općina može razvijati. Ne trebamo sanjati velike tvornice, trebamo pomoći ljudima da otvore i pokrenu svoje obrte i male tvrtke.

Kakva vam je demografska situacija?

- Općina Končanica dijeli probleme koje ima i cijela država, ali stvari se mijenjanju nabolje. Primjerice, u posljednje vrijeme smo dosta kuća koje su bile prazne prodali mladim ljudima, mladim obiteljima što je ipak jedan pokazatelj promjena i što me izuzetno veseli. Oni dobivaju i poticajna sredstva, a broj djece se povećava. Sad  nemamo još potrebe za proširivanjem vrtića, ali jako bih se razveselio kada bismo ga uskoro morali proširivati. 

A proračun? Kakva je situacija s njim s obzirom i na pandemijsku godinu iza nas?

- Svake godine realno planiramo proračun. Prošle godine on je u postocima bio izvršen 96,7 posto, a da nije bilo pandemije taj bi rezultat bio još i bolji. Fiskalnu godinu smo završili s viškom prihoda od gotovo 139.000 kuna. Doista smo odgovorni prema našem proračunu koji je skroman, a opet uspijevamo mnogo toga napraviti kako bi se povećala kvaliteta života. I tu smo jako iskoristili novac koji se nudio putem EU fondova jer s našim izvornim proračunom ne bismo uspjeli napraviti sve ovo što smo napravili.