VIDEO Divlje svinje okupirale prostor oko Omanovca: "Pogonski lov mogao bi biti jedino rješenje"
kolumnist
komunalije
Vezane vijesti
Planinarski dom Omanovac iznad Pakraca omiljeno je i vrlo popularno izletište koje pohode posjetitelji iz cijele Hrvatske koji dolaze uživati u prekrasnom pogledu, čarobnoj prirodi i ljepoti psunjskih šuma.
No, nije ova atraktivna lokacija omiljena samo ljudima. Dolaskom jeseni sve bliže domu dolaze i divlje svinje i to u krdima. Dalija Nagy koja sa suprugom Deanom, sinom Lovrom i psom Zeusom već godinama upravlja Planinarskim domom snimila je jedan takav bliski susret s terase doma i dodaje da je to skoro uobičajena situacija u ovo doba godine.
- Svakako nije ugodno, no. mi smo kod njih, na njihovom terenu i tako se trebamo ponašati. Za sad divljač ne utječe direktno na poslovanje, no indirektno utječe jako, jer vizualno okoliš doma izgleda jako loše. S druge strane, ulažemo ne mala financijska sredstva kako bi livade vratili u prvobitno stanje. Zadnje tarupiranje tla smo imali prije šest dana, a danas livade izgledaju gotovo identično kao prije sedam dana, ako ne i gore - priča Dean Nagy pa nastavlja:
Šetaju do doma
- Ono čega se stvarno bojimo jest da se nekom nešto ne dogodi jer svinje dolaze na dva do tri metra od doma. Za sada nije bilo takvih situacija, jer dolaze uglavnom po mraku, a goste na noćenju upozorimo da se drže terase. Zadnjih desetak dana smo imali 45 gostiju iz cijele Europe, mladi ljudi, bučni, veseli, radosni, no svejedno je divljač nonšalantno bila ispred doma. Jednostavno znaju da tu nisu u opasnosti i tako se ponašaju - pojašnjava Dean Nagy.
Pogledajte OVDJE kako divlje svinje šetaju blizu terase Oomanovca.
Planinarski dom Omanovac smješten je u srcu Psunja tako da u šumama žive razne divlje životinje, a svojevremeno je problema bilo i s čagljevima koje je zadnjih godina rastjerao Zeus. Dean kaže da do sada nije bilo agresivnog ponašanja ni bliskih susreta. Iako…
Neustrašivi Zeus
- Najnezgodnija situacija dogodila se prije dvije godine početkom travnja kada je velika mama svinja sa šest mladih usred dana krenula prema dječjem igralištu na kojem je bilo dvadesetak djece.
Sve je spasio Zeus koji je u punom trku krenuo prema mami i malo je nedostajalo da ga dohvati, ali bio je toliko dosadan da se gica okrenula i odustala od namjere da prođe preko igrališta. Općenito, Zeus je taj koji tjera divljač i osjeti ih nadaleko, no toliko ima divljači da ga po noći ne puštamo van već više od godine dana, jer na livadi bude i po tridesetak gica. S dvije, tri on izađe na kraj, ali kad dođe krdo ili velika obitelj… - priča Dean.
Kaže i da je prije otprilike osam godina primijetio porast broja divljih svinja i od tada svake godine sve ih je više i rade sve veću štetu. Glavni razlog vidi u tome što je populacija divljači na Psunju ogromna, pogotovo divljih svinja koje na ovom području nemaju prirodnog protivnika. Drugi razlog je korona.
Korona, sječa šuma, neodgovorni izletnici…
- U doba korone nije bilo organiziranih velikih grupa koje se kreću šumom i koje u pravilu uplaše životinje. Tu je naravno i sječa šume, pa se veliki dio divljači prebacio u preostale šumske dijelove, također tu je manjak organiziranog lova blizu doma pa se divljač tu osjeća sigurno, štoviše hranilice za divljač su relativno blizu doma. Za kraj, tu su post korona ljubitelji prirode, čiji broj je jako narastao uslijed i nakon korone. Ti ljudi nisu upoznati s načinom života u prirodi i šumi, ostavljaju ostatke hrane, bacaju po livadi sve i svašta što izletište pretvara u švedski stol za divljač, objašnjava Dean i nastavlja:
- Mi smo probali sve, od puckalica preko mirisnih ulja, električni pastir ne dolazi u obzir zbog najmlađih posjetitelja, jer osim doma gore je i gradsko izletište sa sadržajima za najmlađe.
Rješenje – pogonski lov
Nisam ljubitelj pucanja, ali pogonski lov sa psima je jedino rješenje prije nego li se stvarno ne počnu događati potencijalno opasne situacije. Pogotovo za najmlađe i izletnike koji nisu svjesni da su dolaskom u šumu na tuđem terenu i nisu educirani kako postupati prilikom kontakta s divljači, pogotovo ako su s mladima ili u vrijeme parenja. Uz lovce, u rješavanje ovog problema trebali bi se uključiti svi ostali čimbenici koji imaju interes, gradske strukture, Turistička zajednica, planinari…, da u zajedničkoj komunikaciji i dobroj volji uz spomenute pogonske lovove pronađemo rješenje za ovaj problem koji je u ekspanziji, kaže Dean.
Prema Zakonu o lovstvu, lov nije dozvoljen na 100 metara od granice lovišta kojim gospodari lovačko društvo. Potencijalni problem je što je kod samog doma i u njegovom užem okruženju granica čak tri lovačka društva i to Lovačke udruge "Psunj" Pakrac, Hrvatskog lovačkog društva "Jelen" Lipik i Lovačkog društva „Fazan“ Pakrac.
Ivan Tome, tajnik Lovačke udruge "Psunj" Pakrac slaže se da bi moguće rješenje bilo organiziranje pogonskog lova ili hajkanja kojim bi se divlje svinje potjerale od planinarskog doma prema unutrašnjosti lovišta.
– Problem je što je to sunčana strana, divljač voli toplo i suho i vole se iz okolnih jaraka popeti do planinarskog doma. Siguran sam da su na to potaknute u potrazi za hranom jer je ove godine šuma jako loše rodila lijeskom i žirom. Pogonski lov ne garantira potpuno rješenje tog problema, ali vjerujem da bi bio efikasan posebno ako bi se ove sezone odradio dva puta. Divljač se u tom slučaju više ni bi tamo osjećala sigurno i bila bi prisiljena premjestiti se dublje u šumu, ističe.
Najbolje rješenje bi bilo organiziranje koordiniranog pogonskog lova što je moguće uz dobru volju koju su iskazali iz sva tri spomenuta lovačka društva. Potrebno je pokrenuti inicijativu, sjesti i dogovoriti termin pri čemu Tome upozorava na jedan potencijalno veliki problem.
Pogon bez ljudi u šumi
- Vrlo je važno pronaći način da se osigura da u vrijeme pogona u šumi ne bude planinara, šetača, turista, berača gljiva, jer najgore bi bilo kada bi se netko našao usred pogona. Mi imamo jedno područje nedaleko doma gdje uopće ne lovimo upravo zato što znamo da u tom dijelu uvijek bude gljivara, planinara, šetača, kaže Tome.
Na isti problem ukazuje i Aleksandar Terer, predsjednik HLD "Jelen" Lipik.
- Načelno podržavam tu inicijativu, mislim da nije problem organizirati pogonski lov, ali nisam siguran koliko je to trajno rješenje jer u praksi svinje se nakon nekog vremena ponovno vrate na područje s kojeg su otjerane. Druga važna stvar je da je zabranjeno pucanje u krugu od 300 metara od kuća. Dakle postavlja se pitanje sigurnosti jer oko doma gotovo uvijek ima ljudi. Nama sada kreće sezona pogonskih lovova tako da svi imamo neke svoje obaveze pa bi trebalo što prije sjesti, razgovarati o tom problemu i dogovoriti termin koji bi odgovarao svima pa probati riješiti taj problem, tvrdi Terer.
Ekstremno povećan odstrel
Inače, zbog pojave afričke svinjske kuge ekstremno je povećan dozvoljeni odstrela čak do 50 posto biološkog minimuma koji je propisan Lovno-gospodarskom osnovom tako da lovci nemaju ograničenja po pitanju dozvoljenog broja odstrela.
I Ivan Širac, tajnik LD "Fazan" Pakrac podržava inicijativu.
- Naravno da ćemo se mi kao Društvo po potrebi uključiti u rješavanje ovog problema i pridonijeti koliko možemo, iako je naša granica lovišta petstotinjak metara od samog doma. Svjesni smo problema divljih svinja koje migriraju iz lovišta u lovište uglavnom u potrazi za hranom. Nastojimo smanjiti njihov broj, zbog bolesti je jako povećan dozvoljeni odstrel, ali one kao da osjete da su ugrožene pa se još više razmnožavaju, kaže Širac i dodaje da je životinja ta koja uglavnom bježi od ljudi.
Dugoročno rješenje sigurno leži i u edukaciji ljudi i poučavanju o tome kako se ponašati u prirodi.
Dean poziva sve ljubitelje prirode da se učlane u planinarska društva i udruge i kroz edukaciju i redovna predavanja Hrvatskog planinarskog saveza nauče kako se ponašati u šumi ili prilikom susreta s divljim životinjama.
O tome nam je nekoliko riječi rekao i Stevo Nagy, predsjednik Hrvatskog planinarskog društva "Psunj" Pakrac.
Zlatno šumsko pravilo
- Mi, planinari, uglavnom po šumama hodamo u grupama u uvijek se tijekom hodanja glasno razgovara tako da ta buka uglavnom otjera divljač s puta. Ali zlatno pravilo koje vrijedi za sve one koji povremeno ili često borave u šumi je da kada vidite divlju svinju ili više njih, posebno ako vidite male svinje, odmah se okrenite i udaljite s tog mjesta. Nemojte vaditi mobitel i snimati, ni slučajno im prilaziti jer su lijepe i slatke, znajte da je negdje u njihovoj blizini mama koja će napraviti sve da zaštiti svoje mladunce i koja može biti vrlo opasna. Mi do sada u našem Društvu na sreću nismo imali ozbiljnijih incidenata niti je itko prijavio napad, ali činjenica je da je divljači sve više, a šume sve manje i uvijek moramo biti svjesni da smo mi ljudi u šumi na njihovom terenu, pojašnjava Stevo.
- Za kraj moram reći da nisu divlje životinje bauk, mi smo kod njih, to što svinje izoru je prirodno, malo okrenu zemlju, razbiju za zimu začahurena gnijezda kukaca, buba i insekata koje potom ptice pojedu. No, mijenja se klima, toplo je i mi se moramo prilagođavati. Ipak, tek očekujem najveće štete od divljih svinja koje u zemlji rade kratere duboke i do 30 centimetara. Zato i kad padne snijeg mislim da sanjkanje na padini ispod doma za najmlađe sugrađane neće biti moguće jer to nema smisla stalno iznova ravnati dok su svinje gore odnosno dok ih se ne potjera pogonom. Moj posao je biti domar u planinarskom domu, a ne čuvar izletišta u zimskom periodu, zaključuje Deki.
Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku!